DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 96 <-- 96 --> PDF |
O U POVODU PROGLAŠENJA NACIONALNOG PARKA "SJEVERNI VELEBIT" I dalje se brzopleto povećava broj prirodnih zaštićenih objekata Krajem svibnja ove godine Hrvatski državni sabor, nakon duge procedure, (trećeg čitanja) donio je Zakon o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" (NN 58/99). Njegova granica, prema članku 1. navedenog Zakona unutarnja je granica parka prirode Velebit, koja polazi od kote 669 (Samaržinica, iznad Lukova) prema jugu na kotu 1386 (Markov kuk), dalje na križanje ceste za Zavižan do odvojka za Pandorinu planu, zatim cestom za Zavižan do odvojka za Plješivicu, nastavlja tim odvojkom u smjeru Plješivice do početka odjela 49., zatim zapadnom granicom toga odjela smjerom prema jugu, te preko kote 1676 (Veliki Pivčevac) na cestu kod Vukušića snježnice, nastavlja cestom prema jugu, prolazi kroz Lomsku dulibu, dalje kroz Nacionalni park "Sjeverni Velebit´ M 1 : 50 000 i:"J«UK. Mali lom do križanja ceste u blizini odjela 46. i 45., odatle ravnom linijom na vrh Begovog kuka, dalje prema zapadu na cestu u pravcu Lubenovca, nastavlja tom cestom do Mrkvišta do Božidareve barake (u središtu odjela 41 u Štirovači), nastavlja ravnom linijom na zapad preko Medina Golica na kote 1556 (Cipaljski vrh), 1448 (Visibaba), 780 (Sučeva glava), 634 (Panos), 863 (Odžinac), 723 (Kita), 687 (Bjondinovača), 751 (Karamarkov vrh), te dalje na početnu točku, na koti 669 (slika 1.). Ukupna površina nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" iznosi 109 km2. Vlada Republike Hrvatske osnovat će javnu ustanovu za upravljanje nacionalnim parkom "Sjeverni Velebit" u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Zakona. Prema opširnom obrazloženju prihvaćenog Zakona, već su i otprije zaštićene pojedine prirodne vrijednosti Velebita primjenom određenih kategorija zaštite. Osim toga, Velebit je 1978. g. uvršten u međunarodnu mrežu rezervata biosfere u sklopu znanstvenog programa MAB, dok gaje Sabor 1981.g. proglasio parkom prirode (NN 24/81). Prema mišljenju predlagača Zakona o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", njegove značajke i vrijednosti nisu do sada bile primjerno zaštićene zbog nezadovoljavajućih zaštitnih mjera (?). To je bio glavni razlog da je prostor između Zavižana i Štirovače u strategiji prostornog uređenja naše zemlje definiran kao najvredniji dio Velebita po sveukupnim prirodnim geomorfološko- pejsažnim i botaničko-šumarskim vrijednostima. Unutar središnjeg dijela Nacionalnog parka nalazi se strogi rezervat "Rožanski i Hajdučki kukovi" (1220 ha), Velebitski botanički vrt s rezervatom (118 ha), botanički rezervat "Visibaba" (80 ha) i šumski rezervat "Borov vrh". Uokolo ceste Mrkvište Alan nalaze su depresije, "padeži", interesantne kao inverzije vegetaci je i atraktivnosti krajobraza, a na istočnom rubu granice Štirovača poznato je šumsko područje. Slika 1. Granice nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" na topografskoj karti mjerila 1:50000 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Na primorskoj strani obuhvaćen je zanimljiv geomorfološki prostor s obiljem različito oblikovanih stjenovitih vrhova, kukova, manjih dolaca i ostalih krških depresija. Područje nacionalog parka "Sjeverni Velebit" čine prostrane, pretežno neizmijenjene prirodne vrijednosti s više sačuvanih ekosustava. Proglašenjem nacionalnog parka doći će do punog izražaja njegove izuzetno prirodne vrijednosti, koje znakovito utječu na bogatiju turističko-rekreacijsku ponudu jadranskog područja i njegovog zaleđa. Posebno će se preferirati razvoj eko-turizma, tradicionalne poljoprivrede i stočarstva, te zanatstva. Osnivanjem nacionalnog parka osigurat će se viši pravni i stručni oblik zaštite, te primjereniji način korištenja njegovih resursa. Neposredno nakon usvajanja Zakona o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" stručne službe Uprave šuma Senj detaljno su obradile sve njegove uređajne i ostale podatke, kako slijedi: Slika 2. Zahvaljujući uspješnom gospodarenju šumarske struke, šume sjevernog Velebita danas su uzorno očuvane. Smrekove šume s ljcpikom (Adenostvlo alliarie - Piceetum Hartman 1944) u Velikom Lomu (Foto: P. Vrgoč) a) Površine šuma i šumskih zemljišta Ukupno 3.101 6.302 % 28 58 1.534 10.937 100 14 100 Ukupno % 117.411 459.817 577.228 336.505 252.682 589.187 133.127 44.610 177.737 587.043 100 757.109 100 1,344.152 100 43 44 13 100 379 Namjena šuma Gospodarske šume Zaštitne šume Sume posebne namjene Sveukupno /o Obraslo Neobraslo proizvodno neproizvodno 2.710 318 - 4.912 686 321 957 61 132 8.579 1.065 453 78 10 4 b) Drvna zaliha šuma glavnih vrsta drveća po namjeni Površina ha Sužena struktura 10-30 cm 31-50 cm >50cm Sveukupno: Glavne vrste drveća Crnogorica Listače Ukupno Crnogorica Bjelogorica Ukupno Crnogorica Bjelogorica Ukupno Crnogorica 0/ /o Bjelogorica % Ukupno % Gospodarske Zaštitne šume šume 59.708 46.780 161.074 266.738 220.782 313.518 176.048 121.485 137.741 107.808 313.789 229.293 87.274 32.623 26.138 16.848 113.412 49.471 323.030 200.888 50 34 324.953 391.394 50 66 647.983 592.282 48 44 Neplodno 73 383 384 840 8 Šume posebne namjene m´ 10.923 32.005 42.928 38.872 7.133 46.105 13.230 1.624 14.854 63.125 61 40.762 39 103.887 8 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 98 <-- 98 --> PDF |
c) 10- godišnji prirast i sječa ("etat") Glavne vrste drveća Gospodarske šume Zaštitne šume m´ Šume posebne namjene Ukupno 10. g. prirast Crnogorica Bjelogorica Ukupno 48.236 60.023 108.259 35.526 78.063 113.589 9.352 9.422 18.774 93.114 147.508 240.622 10. god. sječa ("etat") Crnogorica Bjelogorica Ukupno 50.885 (46 %) 54.537 (52 %) 105.422(100%) : : 50.885 54.537 105.422 d) Objekti, šumske ceste i vlake Vrsta objekta Nabavna vrijednost (kn) Zgrada (Štirovača) 921.915 Lugarnice (Štirovača i Alan) 589.276 Montažne barake (Štirovača 3 kom i Lubenovac 1 kom) 206.256 Nastamba (Veliki Lom) 9.907 Stala (Štirovača) 52.156 Sveukupno: 1,779.510 Šumske ceste 44,30 km, a od toga makadam 43,70 km i asfalt 0,60 km. Šumske vlake dužine 270 km. e) Naknada za prenesena ili ograničena prava za Primjedbe i prijedlozi Uprave šuma Senj mogu se šume i šumska zemljišta sažeti u nekoliko osnovnih točaka kako slijedi: obračunata je prema članku 79. Pravilnika o uređivanju izdvajanjem 10.937 ha šuma i šumskih zemljišta sa šuma (NN 121/97) posebno za svaku glavnu vrstu drveća, te 1.344.152 m3 drvne mase iz sastava Uprave šuma iznosi: Senj, šumarije Krasno, znatno se pogoršava njiho E = V1 (l,0+p/100)l + V2 + V3 + Vrnxpv vo poslovanje. Umanjeni godišnji etat od 10.540 m3 E - visina naknade za prebornc šume prouzročit će poslovni gubitak Uprave šuma Senj, E =94.911.930 kn Šumarije Krasno od 10.800.000 kn. bjelogorica - cjelokupne gospodarske prilike grada Senja, na čiE =126.070.473 kn jem području je osnovan nacionalni park "Sjeverni crnogorica Velebit", vrlo su teške, pa svako ukinuto radno mjesto znači novi udarac na već ionako teško sta Ukupno 220.982.403 kn nje. Prema "najboljoj varijanti" broj zaposlenih u Naknada za Šumariji Krasno, Upravi šuma Senj i područnom šumsko zemljište 82.843 kn transportu i građevinarstvu smanjio bi se za 40 rad Sveukupno 221,065.246 kn nika, što odgovara postotku smanjenja etata. Ovo U ubrzanoj proceduri usvajanja Zakona o proglašeme još treba dodati redukciju u drvnoj industriji nju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", Uprava šuma od 25 radnika, što sveukupno iznosi 65 radnika. Senj podnijela je više argumentiranih primjedbi i prijeUzmemo li u obzir da svaki radnik prosječno uzdrdloga na predloženi tekst Zakona, koji su, nažalost, tek žava još najmanje dvoje članova svoje obitelji dolau manjem dijelu prihvaćeni. Osim toga, treba naglasiti i zimo do podatka od 200 stanovnika grada Senja, velike napore Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u koji ostaju bez ikakvog prihoda. Pri tomu treba ponajprije doministra Roberta L agi nje, dipl. inž. uzeti u obzir da većina radnika u šumarstvu i drvnoj šum., zastupnika IviceGažija, dipl. inž. agr., Mirosla-industriji živi u malim zaselcima diljem Velebita, a va-Josipa Petry a i prof. Milana Galica , koji su od toga najviše u Krasnu. Ove predjele je, već ion umnogome pridonijeli izglasavanju povoljnije varijante ako, zahvatila velika depopulacija, kojima, uz Zakona. Uza sve takve sinkronizirane inicijative, smavrlo nepovoljnu starosnu dob, prijeti potpuno tramo da je prihvaćanje Zakona nanijelo velike štete izumiranje. cjelokupnom životu grada Senja i naše zemlje, koje se u za cjelokupno šumarstvo naše zemlje, a poglavito za doglednoj budućnosti, neće moći tako brzo otkloniti. područno šumarstvo (Uprava šuma Senj i Šumarija |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Slika 3. Sadašnja zgrada Šumarije Krasno. Dugotrajnajc šumarska tradicija ovog lijepog velebitskog mjesta, gdje je 1765. god. osnovana prva šumarija u našoj zemlji. Foto: V. Ivančević Krasno) najveća je uvreda tvrdnja predlagatelja Zakona da područje novoproglašenog nacionalnog parka nije do sada "bilo primjerno zaštićeno zbog nezadovoljavajućih zaštitnih mjera". Ovakve oštre, proizvoljne i neargumentirane primjedbe, iako precizno ne navode "krivce", sigurno su upućene područnom šumarstvu, koje je zapravo do sada, jedino uspješno gospodarilo tim šumama. Naprotiv, zahvaljujući upravo šumarstvu, sačuvana je i unaprijeđena potrajnost tih šuma, njezin prirodni sastav, mnogostruke ekološke i socijalne funkcije, biološka raznolikost i izvornost genofonda. Šumarstvo na Velebitu, a ponajprije na Sjevernom Velebitu ima tradiciju dužu od dva stoljeća, kada je u Krasnu 1765. g. osnovana prva šumarija u našoj zemlji. Osim uspješnog gospodarenja šumama sjevernog Velebita, šumarska struka uložila je znatna sredstva u izgradnju prometnica, nastambi i ostalih pratećih objekata, koji su posjetiteljima omogućili dolazak u najudaljenije predjele i bolji smještaj. U sklopu svestranog razvoja svih komparativnih prednosti Velebita, šumarska struka odigrala je vrlo važnu ulogu. Ovdje, u prvome redu, ističemo veliko djelo šumara Ante Premužića,čijaje nadaleko poznata i pristupačna planinska staza na Velebitu izgrađena prije više od šest desetljeća, otkrivala svim uzrastima raskošnu ljepotu Velebita. Napominjemo, daje sredstva za ovaj pothvat osigurala šumarska struka. Saznanje o zaštiti vrijedne velebitske flore i njezinom najdjelotvornijem upoznavanju od većeg broja posjetitelja dobilo je potvrdu osnivanjem "Velebitskog botaničkog vrta", prije više od tri desetljeća, u Modrić docu, u neposrednoj blizini Planinarskog doma Zavižan. Od početka osnivanja do danas, Vrtom uspješno gospodari područna šumarska operativa, bez čije se skrbi sigurno ne bi održao. J.P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj, Šumarija Krasno vode punu brigu i ove ljetne sezone, iako je po Zakonu spomenuti Vrt obuhvaćen nacionalnim parkom "Sjeverni Velebit". Na taj način šumarstvo se još jednom izdiglo iznad dnevnih događaja u interesu viših plemenitih ciljeva. Radi obogaćivanja velebitske faune, šumarstvo je prije više od dva desetljeća, zajedno s Republičkim zavodom za zaštitu prirode uspješno introduciralo divokoze, koje su sve do početka ovoga stoljeća krasile vrleti Sjevernog Velebita. Danas s ponosom možemo zaključiti da se ova lijepa životinjska vrsta uspješno prirodno širi na naše zadovoljstvo i na zadovoljstvo svih ljubitelja Velebita. Glede sadašnjeg drukčijeg karaktera organizacije naših radova, omogućili smo smještaj mnogim planinarskim društvima u našim čvrstim objektima u šumi. Ovom prilikom ističemo dobru suradnju s planinarskim društvima, znanstvenim institucijama, te stručnim i ekološkim udrugama na daljnjoj valorizaciji Velebita. Slika 4. Ante Premužić (Kobaš 1889.-Zagreb 1979.) istaknuti šumarski stručnjak koji je umnogome pridonio višestrukoj valorizaciji Velebita. Njegovo djelo neprolazne vrijednosti u prvom redu povezano je s izgradnjom nadaleko poznate Premužićcve staze koja prolazi najljepšim predjelima Velebita. |