DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Tema 3.: Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu mr. se. Josip Dundo vic, dipl. inž. šum. 2. Analiza zaposlenih i zaposlenosti u l.Uvod Programom razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb (1991-2025) dugoročno su određeni ciljevi i strategija razvoja, koji mogu biti temelj šumarske politike. Planirana je dinamika ostvarenja ciljeva Programa kroz tri razdoblja: 1)1991-1995. godine 2) 1996-2005. godine 3) 2006-2025. godine Ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. U provedbi ciljeva neizbježne su samo promjene putova i metode rada. Dinamiku provedbe određivat će život, ovisno o financijskim mogućnostima, razvoju znanosti, tehnologija, unutarnje organizacije Poduzeća te zakonodavni i pravni sustav. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna investicijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, u biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva. Da bi ostvarili kontinuirani razvoj Poduzeća, cilj su uzgajanje stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava, neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog stručnjaka uz šumu, odnosno šumski revir. U reviru, revirnik izvodi sve radove iz područja gospodarenja šumama (članak 8 ZOS-a) i upravljanja nekretninama uz pomoć šumarskih radnika i poduzetnika, a pod vodstvom upravitelja šumarije, stručnjaka-specijaliste iz uprave šuma i Direkcije. Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće je ostvariti samo promjenom poduzetničke kulture i sa osposobljenim šumarskim zaposlenicima i poduzetnicima. Zbog toga je moto ove teme savjetovanja " Samo osposobljen šumarski zaposlenik i poduzetnik, jamstvo su unapređenja gospodarenja šumama". "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb Za razdoblje 1990-1998. godine teško je napraviti analizu zaposlenosti u "Hrvatskim šumama" zbog sljedećih razloga: 1. Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto tako i na broj zaposlenih (vidi tablice 5; 6.1. i 6.2.). 2. Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i 1998. godine bitno su utjecale na proizvodne kapacitete, broj zaposlenih i količinu izvršenih radova, posebice u iskorištavanju šuma (vidi tablicu 7´.). 3. Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom cijeloga razdoblja, a poglavito posljednje tri godine, uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta i porast troškova proizvodnje (vidi tablice l.i2.). 4. Stihijski razvoj poduzetništva bez dovoljne potpore "Hrvatskih šuma" i hrvatske države, imao je za posljedicu pojavu velikog broja nedovoljno osposobljenih i opremljenih poduzetnika. 5. Obavljanje radova s takvim poduzetnicima, dovelo je u pitanje izvršavanje tehnoloških rokova, kvalitetu izvršenih radova i ekonomičnost poslovanja. 2.1. Analiza zaposlenih u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, početkom svoga rada (1991) zapošljavale su 14 296 zaposlenika. Odnos režijskih zaposlenika prema proizvodnim bio je 37 % : 63 %. Izbijanjem ratnih sukoba, dolazi do smanjenja broja zaposlenih. Oko 2 950 (21 %) zaposlenika dobilo je otkaz, zbog nepojavljivanja na radnom mjestu. Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom stopom od 4,7 % i dalje se smanjuje. Smanjenje proizvodnih zaposlenika bilo je izrazitije, po stopi od 6,2 % nego režijskih radnika, čije se smanjenje odvijalo po stopi od 2,6 %. Sukladno tim trendovima krajem 1998. g.,odnos zaposlenika u režiji naspram proizvodnim zaposlenicima iznosio je 45 % prema 55 %, a ukupni broj zaposlenih bio je 9 750. (Napomena: iskazani pokazatelji odnose se na zaposlenike "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, ukjučujući i zaposlene u novoosnovanim društavima ograničene odgovornosti u vlasništvu "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koji su prezentirani u tablici 3, a obujam ostvarene proizvodnje prikazanje u tablicama 5,6.1 i 6.2.). Svakako da takvu promjenu strukture zaposlenih ocjenjujemo nepovoljnom, jer šumarstvo je radno intenzivna djelatnost i ne podnosi visoko učešće režije. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Udio investicijskih ulaganja u ukpnom prihodu -razdoblje: 1991-1998, plan 1999. g. Tablica 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 1999 Godina var. I var. 11 Tablica 2. Struktura investicija 250,00 D Strojevi i oprema Visokogradnja i ost. D Šumske prometnice 200,00 4 8 150,00 9 100,00 50,00 0,00 Zbog potpunijeg razumijevanja kretanja zaposlenika svih kategorija, skreće se pozornost na okolnosti koje su bitno utjecale na broj i na strukturu zaposlenih. Kao prvo, tijekom 1997. g. započeo je postupak mirne reintegracije okupiranih područja Republike Hrvatske te smo bili obvezni zaposliti sve osobe koje su tada radile u šumarstvu na tome području. Time smo povećali zaposlenost za 382 radnika. U drugoj polovici 1997. g. počeo je i postupak izdvajanja radnih jedinica 1995 1996 Godina u društvo ograničene odgovornosti, koji je okončan 1. siječnja 1998. g. U taje društva prešlo 1229 zaposlenika "Hrvatskih šuma". Drugo, tijekom 1998. odvijala se aktivnost upućivanja zaposlenika invalida na skrb fonda MIORH-a, stoje utjecalo na smanjenje zaposlenosti 228 radnika. Udio karakterističnih zvanja - zanimanja u "Hrvatskim šumama" prikazali smo tablicom 4. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Broj zaposlenih dipl. inž. šumarstva povećao se za 136, po godišnjoj stopi od 1,76 %, a broj zaposlenih šumarskih tehničara smanjenje za 70, po godišnjoj stopi od 0,51 %. Međutim, zbog smanjenog ukupnog broja zaposlenih, relativno učešće zaposlenosti dipl. inž. šumarsta povećano je sa 6,2 % na 10,5 %, a šumarskih tehničara sa 13,0 % na 18,3 %. Broj šumarskih radnika smanjivao se po godišnjoj stopi od 3,0 %, od 4646 radnika na 3 620, ali je njihov udio smanjen u strukturi zaposlenih povećano sa 32,5 % na 37,1 %. Apsolutno i relativno smanjenje broj zaposlenih vozača i mehaničara i to sa 1 353 na 745, odnosno njihov udio je smanjen sa 9,5 % na 7,6 %. Glede kretanja zaposlenosti u "Hrvatskim šumama, možemo zaključiti: 1. Smanjenje ukupnog broja zaposlenih, sa stajališta učinkovitosti rada ocijenjujemo pozitivnim. 2. Udio zaposlenika u režiji u odnosu na proizvodne povećano je, i to smatramo negativnim trendom, tim više, što preciznije analize pokazuju daje rast režije izrazitiji u dijelu takozvanog stručnog pomoćnog osoblja (administrativno, knjigovodstveno i informatičko), nego što je to kod stručnog šumarskog osoblja. 3. Najizrazitije smanjenje broja zaposlenika je u kategoriji vozača i mehaničara, što samo oslikava orijentaciju Poduzeća na korištenje vanjskih usluga i poduzetnika u II i III fazi iskorištavanja šuma. 4. Apsolutno smanjenje broja šumarskih zaposlenika i njihov relativno veći udio u strukturi zaposlenih držimo pozitivnim trendom i potrebnim, jer time se iskazuje povećanje proizvodnosti rada u neposrednoj proizvodnji. Struktura zaposlenih u "Hrvatskim šumana", p.o. Zagreb Tablica 3. 1990. 1995. 1997. 1998. God. Kategorija D.o.o. "Hrvat, šume´ Ukupno D.o.o. "Hrvat, šume" G.stopa Ukupno stopa zaposlenih n % n % n % n % n % n % n % % n % % Zaposlenici u režiji 5343 37,4 4179 41,9 176 18,7 4239 4,9 4415 43,4 228 18,1 4123 38,6 -3,22 4351 44,6 -2,60 Proizvodni zaposi. 8953 62,6 5855 58,1 765 81,3 4989 5,1 5754 56,6 1034 81,9 4365 51,4 -8,60 5399 55,4 -6,19 Ukupno 14296 100 10034 100 941 100 9228 10 10169 100 1262 100 8488 100 -6,19 9750 100 -4,71 Struktura karakterističnih zvanja-zanimanja (1990.- 1998.) Zvanje - Zanimanje Dipl. inž. šumarstva Šumarski tehničar Vozači + mehaničari Šumski radnik Tablica 4. 1990. 1998. God. D.o.o. "Hrvat, šume" Ukupno stopa n % n % n % n % % 890 6,2 24 1,9 1002 11,8 1026 0,5 1,76 1857 13,0 28 2,2 1759 20,7 1787 8,3 -0,51 1353 9,5 433 34,3 312 3,7 745 7,6 -7,20 4646 32,5 10 7,9 3610 42,5 3620 17,1 -3,06 Planirana i ostvarena proizvodnja u razdoblju 1991-1999. (u tis. m3) Tablica 5. Godina Planirano Ostvareno Oblovina Prostorno Ukupno Oblovina Prostorno Ukupno 1991. 2 005 1 850 3 855 1 649 1 323 2 972 1995. 1 387 1 414 2 801 1 399 1205 2 604 1996. 1496 1 528 3 023 1468 1 403 2 871 1997. 1 682 1 594 3 276 1 597 1 517 3 114 1998. 1 645 1 725 3 370 1 638 1434 3 072 1999. 1611 1 606 3217 --- 365 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Ostvareni, planirani i propisani radovi jednostavn e biološke reprodukcije šuma u razdoblju 1995-1999. godine (u ha) Naziv rada u uzgajanju šuma Pripremni radovi na obnovi šuma Sadnja i sjetva u sastojini Popunjavanje u sastojini Njega podmlatka i mladika Čišćenje sastojina Ostali radovi (njega kultura) Resurekcija degradiranih šuma Tablica 6.1. 1991. 1995. 1996. 1997. 1998. Plan Propis 1999. ŠGOP 6 891 9 258 7 295 6 206 6 478 7 483 9 298 1 600 2 373 2 145 1266 2 145 781 1586 1687 2 386 2 123 1410 1424 1 299 1743 13 752 14 492 14381 13 041 15 286 16 487 14 326 5 945 6 726 6 280 7511 7 366 7 170 8 587 -1 212 760 1448 630 1 132 1 625 -18 56 75 71 -5 Ostvareni, planirani i propisani radovi proširen e biološke reprodukcije šuma u razdoblju 1991-1999. godine (u ha) Tablica 6.2. Naziv rada 1991. 1995. 1996. 1997. 1998. Plan 1999. Propis ŠGOP Pripremni radovi na tlu i sastojini 337 2 025 1374 1 170 4 045 5 326 1 561 Resurekcija 209 100 62 95 --- Konverzija -178 314 516 174 146 271 Pošumljavanje 847 1496 1 275 1 620 1 791 1 846 2 152 Sanacija 198 538 975 615 441 812 271 Popunjavanje -398 277 216 460 323 382 Njega novopod.kultura do 1/5 oph. 3 537 2 462 2 942 2617 2 458 4016 3 147 2.2. Analiza zaposlenosti u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb U hrvatskom su šumarstvu i na kraju devedesetih godina najzastupljeniji strojno-ručni i ručni radovi, pri kojima su zaposlenici u proizvodnji izloženi mnogim opterećenjima i nepovoljnim radnim uvjetima. Većina šumskih radova fizički je naporna, a zbog čestih povreda i profesionalnih oboljenja ti su poslovi visoko rizični za zdravlje zaposlenika i skupi za poslodavca. Nesporna je činjenica da su stručno osposobljeni i motivirani zaposlenici nužni uvjet ekonomične šumarske proizvodnje. 2.2.1. Analiza zaposlenosti vlastitih proizvodnih radnika i d.o.o-a Prema podacima u tablici 7. vlastiti proizvodni zaposlenici obavljaju približno 60 % sječe i izrade drva, 50 % privlačenja drva te 40 % prijevoza drva. Potrebno je istaći da ostvareni učinci po radnom danu imaju tendenciju rasta, ali zbog sve slabijeg korištenja fonda radnih dana, ponajprije zbog stalnog porasta bolovanja, ukupna proizvodnost pada. Povećanje bolovanja posljedica je neadekvatnog nagrađivanja, nedovoljne osposobljenosti zaposlenika i nepridržavanje propisanih mjera za siguran rad. Iz pregleda uzroka povređivanja zaposlenika u "Hrvatskim šumama", p.o.Zagreb za 1997. godinu (tablica 8), vidi se daje više od polovice svih povreda nastalo zbog nepravilnog rada i nepridržavanja pravila rada na siguran način. Tijekom 1997. godine tadašnje poslovodstvo "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb pokreće aktivnosti kojimaje cilj provesti izdvajanje najvećeg dijela proizvodnih kapaciteta (šumskog transporta i građevinarstva) u društva ograničene odgovornosti, bez nedovoljno obrazloženog cilja izdvajanja. Od tako 17 ishitreno osnovanih društava 1998. g., s ukupnim gubitkom od 24,9 mil. kn završilo je 13 d.o.o-a, a svega 4 d.o.o. iskazala su dobit u iznosu 0,4 mil. kn. Glavni uzroci gubitaka su previsoka amortizacija (precijenjena imovina), starost i dotrajalost opreme kao posljedica neinvestiranja kroz dulje razdoblje (previsoki troškovi održavanja, premala iskorištenost i neučinkovitost), stoje prikazano u tablicama 1. i 2. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Ovakvo osnivanje d.o.o i zapošljavanje njihovih ma" nije dalo očekivane rezultate, već stvorilo niz kapaciteta puteni jeftimbe unutar "Hrvatskih šuproblema i povećalo troškove proizvodnje. Trend udjela u izvođenju radova u državnim šumama po grupama izvođača Sječa i izrada drva Privlačenje drva Godina "Hrvatske PoduzetOstali * "Hrvatske Potuzetšume" ** nici šume" ** nici Relativni udio 0 20 % Relativni udio 0 50 % 1993. 69 20 11 53 47 1994. 60 25 15 47 53 1995. 62 23 15 49 51 1996. 62 18 20 45 55 1997. 60 16 24 50 50 1998. 65 14 21 54 46 * ostali-lokalno stanovništvo koje organizirano izrađuje manje vrijedne sortimente i uspostavlja šumski red u državnim šumama ** "Hrvatske šume s vlastitim d.o.o-ima Tablica 7. Kamionski prijevoz "Hrvatske Poduzetšume" ** nici Relativni udio 0 60 % 65 35 55 45 50 50 48 52 39 1 30 70 Trend osnovnih podataka i pokazatelja u svezi sa zaštitom na radu u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb Tablica \ Broj Godišnja Broj Broj Udio inv. Prosječno Izgubljeni Godina proizvod. proizvod. povreda invalida u broju trajanje radni zaposlenika N u neto m3 N 1994. 5600 2 818 000 626 1995. 5 480 2 604 471 613 1996. 5 505 2 870 900 736 1997. 4 683 3 114 198 631 2.2.2. Analiza zaposlenosti poduzetnika, obrtnika i lokalnog stanovništva - vanjski izvođači Očekivanja da će smanjene radne kapacitete "Hrvatskih šuma" pokriti stručno i radno osposobljeni vanjski izvođači radova, nisu se sasvim ispunila. Prema ocjeni boniteta i kvalificiranosti vanjskih izvođača šumskih radova na kraju 1997. godine, od 94 ocjenjivana vanjska izvođača, njih manje od 20 % mogu se smatrati ospsobljenim za obavljanje radova u šumarstvu. Vanjski izvođači obavljaju za "Hrvatske šume" približno 40 % sječe i izrade drva, 50 % privlačenja drva, te 60 % prijevoza drva (tablica 7). Zastupljenost vanjskih izvođača radova danas je već značajna, međutim, kvaliteta izvršenih radova nije na zadovoljavajućoj razini, što je posljedica nedovoljne stručne osposobljenosti i opremljenosti izvođača radova. Zato o ovom problemu u idućem razdoblju "Hrvatske šume" moraju voditi posebnu brigu. rada proizv. zap. bolovanja dani N % dana 700 12,5 29 17 883 702 12,8 32 19 898 786 14,3 28 20 649 746 15,9 28 17 559 3. SMJERNICE PROGRAMA RAZVOJA ZAPOŠLJAVANJA U "HRVATSKIM ŠUMAMA", p.o. ZAGREB, ZA IDUĆE RAZDOBLJE Analiza zaposlenosti u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb jasno pokazuje daje stanje vrlo zabrinjavajuće. Zaposlenost najvažnijeg resursa zaposlenika posljednjih godina ima nepovoljan trend, koji se očituje u stalnom povećanju režijskog osoblja i smanjenju broja proizvodnih zaposlenika. Ovakvo stanje mora imati za posljedicu smanjenje ukupne proizvodnosti rada i ekonomičnosti poslovanja Poduzeća. Zaposlenost proizvodne opreme i strojeva vrlo je niska, stoje posljedica zastarjelosti i dotrajalosti iste, te organizacijskih promašaja učinjenih posljednjih godina (ishitreno osnivanje društava ograničene odgovornosti). Rezultat ovakvoga stanja je smanjena učinkovitost i povećanje troškova proizvodnje. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Rješavanje problema zaposlenosti u "Hrvatskim šumama" ne trpi daljnje odlaganje, i zato je potrebno žurno poduzeti sljedeće mjere: 1. Utvrditi norme potpune zaposlenosti zaposlenika na svim poslovima i organizacijskim razinama, pri čemu treba koristiti iskustva razvijenih europskih zemalja, te saznanja domaće znanosti i stručnjaka "Hrvatskih šuma". 1. Na temelju utvrđenih normi i Programa razvoja, te Srednjeročnih planova poslovanja Poduzeća odrediti potreban racionalan broj zaposlenika za sve poslove i organizacijske razine: Stručnih šumarskih zaposlenika - diplomirani inženjeri šumarstva i šumarski tehničari Stručnog pomoćnog osoblja - pravno-adminis trativno, knjigovodstveno-računovodstveno i informatičko Proizvodnih i pomoćnih zaposlenika 3. Na temelju tako utvrđenih potreba za zaposlenicima, kvantificirati postojeći višak ili manjak po organizacijskim razinama i radnim mjestima. 4. Za utvrđeni višak zaposlenika izraditi Program učinkovitog zapošljavanja. Ovim smjernicama daju se naznake o putevima i aktivnostima, koje se namjerava poduzeti s ciljem racionalizacije broja zaposlenih i povećanje proizvodnje po zaposlenom. 3.1. Program učinkovitog zapošljavanja viška zaposlenika u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb Učinkovito zapošljavanje u "Hrvatskim šumama" vrlo je složen, mukotrpan i dugotrajan posao. Prijelaskom na tržišne uvjete privređivanja za nisku produktivnost rada, visoke troškove proizvodnje i slabu ekonomičnost, nemamo kome ispostaviti račun. Zato je jedini ispravni put izrada i provedba Programa učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, boljeg iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima Poduzeća. Treba odmah istaći namjeru da se u svim aktivnostima ide prema sustavnoj privatizaciji, gdje je budućnost i učinkovitost jedino ostvariva. Naravno da se ni u jednu aktivnost neće ići bez argumentiranih i stručnih programa potrebnih ulaganja, osposobljavanja ljudi, izučavanja tržišta i ostalih elemenata koji isključuju mogućnost tržišnih promašaja. 3.1.1. Povećanje proizvodnje glavnih šumskih proizvoda Proizvodnja glavnih šumskih proizvoda ograničena je propisanim etatom koji u "Hrvatskim šumama" po osnovi područja za razdoblje od 1996. do 2005. godine iznosi 34 286 510 m3 glavnog prihoda i 15 055 482 m3 prethodnog prihoda ili ukupno 49 341 992 m3. Za prve tri godine (1996 - 1998) promatranoga razdoblja užito (ostvareno) je 6 905 256 m3 ili 20,14 % glavnog prihoda i 4 566 014 m3 ili 30,33 % prethodnog prihoda, što ukupno iznosi 11 483 627 m3 ili 23,27 % od propisanog etata. Naprijed iznijeti podaci pokazuju da u granicama propisanog etata imamo znatne mogućnosti za povećanje proizvodnje glavnih šumskih proizvoda, ako se zato stvore potrebni preduvjeti: - učinkovitije pomlađivanje sastojina propisanih za sječu glavnog prihoda - radno nedostupne površine šuma zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava razminiranjem privesti redovnom gospodarenju iznalaženjem odgovarajućih tehnologija smanjit će se troškovi proizvodnje i proširenje tržišta, "Hrvatske šume" mogu znatno povećati proizvodnju manje vrijednih drvnih sortimenata (tanja tehnička oblovina, drvo za industrijsku preradu i drvo za ogrijev). stručnim radom naprikrajanju, izradi i preuzimanju drvnih sortimenata moguće je povećati iskorištenje i kvalitetu, odnosno prihod od prodaje istih na tržištu. 3.1.2. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (Bilten br. 3/1997) utvrđuje se što se smatra sporednim šumskim proizvodima, propisuje način njihovoga korištenja, uvjete sakupljanja, otkupa i svega stoje u vezi s njihovim iskorištavanjem. Ovi resursi u razvijenim zemljama imaju sve veće značenje i predstavljaju značajne izvore prihoda njihovog šumarstva. U "Hrvatskim šumama" sporedni šumski proizvodi predstavljaju "mrtve kapitale" iako smo uvjereni da se mogu brzo, uz relativno mala ulaganja i puno osmišljenog marketinga pretvoriti u nove prihode i osigurati zaposlenost (stalnu ili povremenu) za znatan broj zaposlenika. Osim toga, organiziranim iskorištavanjem sporednih šumskih proizvoda ostvarit će se učinkovitija kontrola nad korištenjem ovoga resursa i stvoriti mogućnosti za edukaciju ljudi koji se bave tim poslovima. Ova problematika zahtijeva sveobuhvatnu studijoznu razradu, a nabraja se samo ono stoje najlakše realizirati: skupljanje, otkup i dorada šumskih plodova skupljanje, otkup i dorada gljiva skupljanje, otkup i dorada ljekovitoga bilja iskorištavanje i dorada humusa i treseta, i si. Za ove aktivnosti mora se ponuditi novčana stimulacija za zaposlenike. U početku se ovi poslovi mogu obavljati unutar Poduzeća i postupno stvarati uvjeti za njihovo prerastanje u privatno poduzetništvo. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 87 <-- 87 --> PDF |
3.1.3. Razvijanje sporednih djelatnosti Poduzeća Statutom "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, u članku 8, predviđena je široka lepeza sporednih djelatnosti koje će se razvijati u Poduzeću. U proteklom razdoblju na ovom gospodarskom području učinjeno je vrlo malo. Uzroci tomu su mnogobrojni i nećemo ih sada analizirati. Budući smo uvjereni da razvijanjem sporednih djelatnoti u Poduzeću možemo učinkovito zaposliti znatan broj sadašnjeg viška zaposlenika, a u budućnosti zapošljavati i nove, ovdje ćemo nabrojati samo one djelatnosti koje je moguće pokrenuti u relativno kraktom vremenu i s razmjerno malim investicijskim ulaganjima: prerada manje vrijednih drvnih sortimenata s proizvodnjom drvene građe, paleta i drvne ambalaže, proizvodnja drvne galanterije (klub garniture za otvorene prostore, ograde od oblica, nadstrešnice, klupe za odmor, stilski tronošci, drvena oprema za igranje u dječjim vrtićima, drveni panoi za turističke obavijesti uz prometnice, drveni podmetači za serviranje hrane, igračke, suveniri i drugo), - proizvodnja drvenog ugljena, proizvodnja prehrambenih proizvoda od šumskih plodova, mesa divljači i gljiva, proizvodnja alkoholnih pića biljnog podrijetla i rakije od voća, - farmski uzgoj divljači, sportski ribolov i proizvodnja ribe na rijekama, izrada suvenira i galanterije od dijelova divljači (koža, rogo vije, zubi), izgradnja poučnih i šetnih staza, planinarskih putova, vidikovaca, razgledanje prirodnih rijetkosti, fotosafari, vožnja konjskom zapregom, jahanje na konj ima i drugo, organiziranje i dobra promidžba lovnog turizma i lova na rijetku i visoko trofejnu divljač, u suradnji s turističkim agencijama osigurati sezonsko korištenje naših šumarskih i lovačkih objekata, izvođenje radova na uređenju i održavanju parkova, zelenih površina i rekreativnih prostora Za obavljanje predloženih djelatnosti trebat će izraditi detaljne Programe, izvršiti edukaciju zaposlenika za obavljanje određenih djelatnosti i osigurati suradnju s potrebnim institucijama i stručnjacima izvan "Hrvatskih šuma". Razvijanjem ovih djelatnosti otvara se široko područje rada za mlade i kreativne kadrove te stvaraju preduvjeti za učinkoviti razvoj poduzetništva. 3.2. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i razvoj poduzetništva Programom razvoja "Hrvatskih šuma" (1991-2025), između ostaloga, dugoročno je zacrtan razvoj i korištenje privatnog poduzetništva u gospodarenju šumama, a prvenstveno poticanjem vlastitih zaposlenika novčanim stimnulacijama i organiziranjem poduzetničke izobrazbe. Predviđeno je postupno ostvarivanje ovih ciljeva s različitom dinamikom za pojedine vrste radova i dijelove Poduzeća, zavisno od ponude poduzetničkih usluga te osposobljenosti i opremljenosti poduzetnika za kvalitetno i ekonomično obavljanje određenih radova. U "Hrvatskim šumama" i Hrvatskoj moramo stvoriti uvjete koji će dugoročno omogućiti razvoj osposobljenih i opremljenih poduzetnika za obavljanje radova u šumarstvu. Ishitrene improvizacije s polovičnim rješenjima imaju višestruko negativne posljedice. Poslijednjih godina u "Hrvatskim šumama" je zapostavljeno upošljavanje vlastitih kapaciteta, u zabludi kako će radove obaviti bolje i jeftinije nedovoljno osposobljeni i opremljeni poduzetnici bez prethodno stvorenih uvjeta za njihov rad i razvoj. Rezultat takvog opredjeljenja je upitno obavljanje radova u tehnološkim rokovima, problematična kvaliteta izvršenih radova i povećani troškovi poslovanja, a upitan je i daljnji razvoj poduzetništva u šumarstvu. 4. PRIJEDLOG MJERA ZA PROVOĐENJE PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA Programom učinkovitog zapošljavanja u "Hrvatskim šumama" određeni su ciljevi i predloženi neki od mogućih putova za njihovo ostvarenje. Put do postavljenih ciljeva dug je i zahtijevat će puno stručnosti, kreativnosti i upornosti osoba zaduženih za njegovo provođenje. Uspješna realizacija Programa moguća je ako prethodno stvorimo nužne kadrovske, zakonske, organizacijske i financijske preduvjete za njegovo provođenje. Za stvaranje potrebnih uvjeta za ostvarenje postavljenih ciljeva trebat će na različitim organizacijskim razinama donijeti i provesti određene mjere. 4.1. Mjere koje trebaju provesti "Hrvatske šume", p.o. Zagreb Zadatak"Hrvatskih šuma" je da osiguraju stručno, racionalno i ekonomično gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, s ciljem trajnog osiguranja stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava. Dosadašnje gospodarenje šumama u Hrvatskoj bilo je stručno, što nedvojbeno potvrđuju kvalitete i stabilnost naših šuma. Racionalnost i ekonomičnost gospodarenja šumama je upitna i zahtijeva neodgodiva poboljšanja. Programom su predviđena dva strateška cilja za poboljšanje ovakvoga stanja: |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 88 <-- 88 --> PDF |
1. Učinkovitim zapošljavanjem vlastitih zaposlenika povećati proizvodnost rada i ekonomičnost poslovanja. 2. Razvojem osposobljenog i opremljenog poduzetništva povećati učinkovitost i ekonomičnost poslovanja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. 4.1.1. Mjere za provođenje programa produktivnog zapošljavanja vlastitih zaposlenika Ovdje se iznose samo najvažnije mjere koje treba provesti u "Hrvatskim šumama": 1. Osigurati izradu provedbenih programa koji će sadržavati: - nositelje izvršenja - mjesto i obujam izvođenja potrebne kadrove, materijalna i financijska sredstva - rokove provođenja kvantificirane učinke provođenja Programa. 2. Osigurati potrebne kadrove, marketing, materijalna i financijska sredstva za provođenje usvojenih programa. 3. Izvršiti stručno osposobljavanje zaposlenika. 4. Stimulirati inventivnu djelatnost (ideje, prijedloge, ostvarene rezultate). 5. Stimulirati rezultate rada zaposlenika. 4.1.2. Mjere za razvoj poduzetništva 1. Osigurati poslovnu sigurnost poduzetnika urednim plaćanjem izvršenih usluga i zaključivanjem srednjoročnih i dugoročnih ugovora, uz uvažavanje tehničkih normi i realnih kalkulacija. 2. Organizirati trajno i kvalitetno osposobljavanje poduzetnika i proizvodnih zaposlenika koji rade kod poduzetnika. 3. Rangirati poduzetnike prema kakvoći ostvarenih radova, poštivanja rokova i pridržavanju ostalih ugovornih obveza, što bi trebao biti preduvjet za zaključivanje novih poslova. 4. Kreditirati početne poslovne aktivnosti poduzetnika. 5. Osigurati pomoć pri vođenju poslova u tehničkom, organizacijskom i marketinškom smislu. 6. Ustupati programe, opremu, objekte i proizvodne površine putem dugoročnog najma uz naknadu ili bez nje, ovisno o razvijenosti projekta i njegove profitabilnosti. 4.2. Mjere koje treba poduzeti vlada republike Hrvatske i druge državne institucije 1. Povoljnim kreditima stimulirati razvoj poduzetništva. 2. Poreznom politikom predvidjeti olakšice za poduzetnike koji započinju s poslovanjem. 3. Pojednostaviti način registracije novih poduzeća i ishođenje potrebnih odobrenja i jamstva za početak rada.4. Putem Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te savjetnika za poduzetnike, pomoći poduzetnicima s idejama, programima, marketinškim savjetima, te ishoditi jednostavnije i brže prikupljanje potrebne dokumentacije. 5. Otkloniti zakonska ograničenja te omogućiti lokalnom stanovništvu da obavlja šumske radove, kao i jednostavniji način ugovaranja i plaćanja povremenih radnika. 4.3. Mjere uz pomoć međunarodnih financijskih institucija "Hrvatske šume" trebaju izraditi programe i od međunarodnih financijskih institucija zatražiti pomoć za financiranje: - zaštite i sanacije prirodnih šuma - podizanje šuma na neobraslim šumskim zemljištima - otvaranje šuma - nabave šumske opreme i mehanizacije. 5. UMJESTO ZAKLJUČKA Nakon osam godina postojanja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, nužno je ocijeniti (ne)uradeno, a u svezi s tim: 1. Utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika i to na razinama organizacijskih jedinica Poduzeća (šumarije, RJ, d.o.o-a, stručne službe uprava šuma i Direkcije). 2. Utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje proizvodnje glavnih i sporednih šumskih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti u Poduzeću. 3. Posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju proizvodnih zaposlenika "Hrvatskih šuma", posebice onih iz neposredne proizvodnje, kao i zaposlenih kod poduzetnika. Sve ovo u svrhu opće zaštite zaposlenika i šumskog ekosustava. 4. Društvima ograničene odgovornosti u vlasništvu "Hrvatskih šuma" osigurati razvoj kroz investicije u proizvodnu opremu, te punu zaposlenost njihovih kapaciteta. 5. Provesti mjere za razvoj poduzetništva u svrhu nesmetanog obavljanja radova u šumarstvu putem stručnih službi "Hrvatskih šuma". |