DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Tema 3.: Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu


mr. se. Josip Dundo vic, dipl. inž. šum.
2. Analiza zaposlenih i zaposlenosti u


l.Uvod


Programom razvoja
"Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb
(1991-2025) dugoročno
su određeni
ciljevi i strategija
razvoja, koji mogu
biti temelj šumarske
politike.


Planirana je dinamika
ostvarenja
ciljeva Programa
kroz tri razdoblja:


1)1991-1995. godine


2) 1996-2005. godine


3) 2006-2025. godine


Ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb
uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju
dugoročno ostati isti. U provedbi ciljeva neizbježne su
samo promjene putova i metode rada.


Dinamiku provedbe određivat će život, ovisno o financijskim
mogućnostima, razvoju znanosti, tehnologija,
unutarnje organizacije Poduzeća te zakonodavni i
pravni sustav.


Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni
i stručni rad i stalna investicijska ulaganja.
Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a
poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva,
u biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački
rad, nema razvoja hrvatskoga
šumarstva.


Da bi ostvarili kontinuirani razvoj Poduzeća, cilj su
uzgajanje stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava,
neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog
stručnjaka uz šumu, odnosno šumski revir. U reviru,
revirnik izvodi sve radove iz područja gospodarenja
šumama (članak 8 ZOS-a) i upravljanja nekretninama
uz pomoć šumarskih radnika i poduzetnika, a pod vodstvom
upravitelja šumarije, stručnjaka-specijaliste iz
uprave šuma i Direkcije.


Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće je
ostvariti samo promjenom poduzetničke kulture i sa
osposobljenim šumarskim zaposlenicima i poduzetnicima.
Zbog toga je moto ove teme savjetovanja "
Samo osposobljen šumarski zaposlenik i poduzetnik,
jamstvo su unapređenja gospodarenja šumama".


"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb


Za razdoblje 1990-1998. godine teško je napraviti
analizu zaposlenosti u "Hrvatskim šumama" zbog sljedećih
razloga:


1.
Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala
na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto
tako i na broj zaposlenih (vidi tablice 5; 6.1. i 6.2.).
2.
Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i
1998. godine bitno su utjecale na proizvodne kapacitete,
broj zaposlenih i količinu izvršenih radova,
posebice u iskorištavanju šuma (vidi tablicu 7´.).
3.
Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom
cijeloga razdoblja, a poglavito posljednje tri
godine, uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta
i porast troškova proizvodnje (vidi tablice
l.i2.).
4.
Stihijski razvoj poduzetništva bez dovoljne potpore
"Hrvatskih šuma" i hrvatske države, imao je za posljedicu
pojavu velikog broja nedovoljno osposobljenih
i opremljenih poduzetnika.
5.
Obavljanje radova s takvim poduzetnicima, dovelo
je u pitanje izvršavanje tehnoloških rokova, kvalitetu
izvršenih radova i ekonomičnost poslovanja.
2.1. Analiza zaposlenih u
"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, početkom svoga rada
(1991) zapošljavale su 14 296 zaposlenika. Odnos režijskih
zaposlenika prema proizvodnim bio je 37 % : 63 %.
Izbijanjem ratnih sukoba, dolazi do smanjenja broja zaposlenih.
Oko 2 950 (21 %) zaposlenika dobilo je otkaz,
zbog nepojavljivanja na radnom mjestu.


Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom
stopom od 4,7 % i dalje se smanjuje. Smanjenje
proizvodnih zaposlenika bilo je izrazitije, po stopi
od 6,2 % nego režijskih radnika, čije se smanjenje odvijalo
po stopi od 2,6 %. Sukladno tim trendovima krajem
1998. g.,odnos zaposlenika u režiji naspram proizvodnim
zaposlenicima iznosio je 45 % prema 55 %, a ukupni
broj zaposlenih bio je 9 750. (Napomena: iskazani
pokazatelji odnose se na zaposlenike "Hrvatskih šuma",
p.o. Zagreb, ukjučujući i zaposlene u novoosnovanim
društavima ograničene odgovornosti u vlasništvu
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koji su prezentirani
u tablici 3, a obujam ostvarene proizvodnje prikazanje
u tablicama 5,6.1 i 6.2.).


Svakako da takvu promjenu strukture zaposlenih
ocjenjujemo nepovoljnom, jer šumarstvo je radno intenzivna
djelatnost i ne podnosi visoko učešće režije.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Udio investicijskih ulaganja u ukpnom prihodu
-razdoblje: 1991-1998, plan 1999. g.


Tablica


1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 1999
Godina var. I var. 11
Tablica 2.
Struktura investicija


250,00


D Strojevi i oprema


Visokogradnja i ost.
D Šumske prometnice


200,00 4


8 150,00


9 100,00


50,00


0,00


Zbog potpunijeg razumijevanja kretanja zaposlenika
svih kategorija, skreće se pozornost na okolnosti koje
su bitno utjecale na broj i na strukturu zaposlenih.


Kao prvo, tijekom 1997. g. započeo je postupak
mirne reintegracije okupiranih područja Republike Hrvatske
te smo bili obvezni zaposliti sve osobe koje su
tada radile u šumarstvu na tome području. Time smo
povećali zaposlenost za 382 radnika. U drugoj polovici
1997. g. počeo je i postupak izdvajanja radnih jedinica


1995 1996
Godina


u društvo ograničene odgovornosti, koji je okončan 1.
siječnja 1998. g. U taje društva prešlo 1229 zaposlenika
"Hrvatskih šuma".


Drugo, tijekom 1998. odvijala se aktivnost upućivanja
zaposlenika invalida na skrb fonda MIORH-a, stoje
utjecalo na smanjenje zaposlenosti 228 radnika.


Udio karakterističnih zvanja - zanimanja u "Hrvatskim
šumama" prikazali smo tablicom 4.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Broj zaposlenih dipl. inž. šumarstva povećao se za
136, po godišnjoj stopi od 1,76 %, a broj zaposlenih šumarskih
tehničara smanjenje za 70, po godišnjoj stopi
od 0,51 %. Međutim, zbog smanjenog ukupnog broja
zaposlenih, relativno učešće zaposlenosti dipl. inž. šumarsta
povećano je sa 6,2 % na 10,5 %, a šumarskih
tehničara sa 13,0 % na 18,3 %.


Broj šumarskih radnika smanjivao se po godišnjoj
stopi od 3,0 %, od 4646 radnika na 3 620, ali je njihov
udio smanjen u strukturi zaposlenih povećano sa 32,5
% na 37,1 %.


Apsolutno i relativno smanjenje broj zaposlenih vozača
i mehaničara i to sa 1 353 na 745, odnosno njihov
udio je smanjen sa 9,5 % na 7,6 %.


Glede kretanja zaposlenosti u "Hrvatskim šumama,
možemo zaključiti:


1.
Smanjenje ukupnog broja zaposlenih, sa stajališta
učinkovitosti rada ocijenjujemo pozitivnim.
2.
Udio zaposlenika u režiji u odnosu na proizvodne
povećano je, i to smatramo negativnim trendom, tim
više, što preciznije analize pokazuju daje rast režije
izrazitiji u dijelu takozvanog stručnog pomoćnog
osoblja (administrativno, knjigovodstveno i informatičko),
nego što je to kod stručnog šumarskog
osoblja.
3.
Najizrazitije smanjenje broja zaposlenika je u kategoriji
vozača i mehaničara, što samo oslikava orijentaciju
Poduzeća na korištenje vanjskih usluga i
poduzetnika u II i III fazi iskorištavanja šuma.
4.
Apsolutno smanjenje broja šumarskih zaposlenika i
njihov relativno veći udio u strukturi zaposlenih držimo
pozitivnim trendom i potrebnim, jer time se iskazuje
povećanje proizvodnosti rada u neposrednoj
proizvodnji.
Struktura zaposlenih u "Hrvatskim šumana", p.o. Zagreb


Tablica 3.


1990. 1995. 1997. 1998. God.
Kategorija D.o.o. "Hrvat, šume´ Ukupno D.o.o. "Hrvat, šume" G.stopa Ukupno stopa
zaposlenih n % n % n % n % n % n % n % % n % %


Zaposlenici
u režiji 5343 37,4 4179 41,9 176 18,7 4239 4,9 4415 43,4 228 18,1 4123 38,6 -3,22 4351 44,6 -2,60


Proizvodni
zaposi. 8953 62,6 5855 58,1 765 81,3 4989 5,1 5754 56,6 1034 81,9 4365 51,4 -8,60 5399 55,4 -6,19


Ukupno 14296 100 10034 100 941 100 9228 10 10169 100 1262 100 8488 100 -6,19 9750 100 -4,71


Struktura karakterističnih zvanja-zanimanja (1990.- 1998.)


Zvanje -
Zanimanje


Dipl. inž. šumarstva
Šumarski tehničar
Vozači + mehaničari
Šumski radnik


Tablica 4.


1990.
1998. God.


D.o.o. "Hrvat, šume" Ukupno stopa
n % n % n % n % %
890 6,2 24 1,9 1002 11,8 1026 0,5 1,76
1857 13,0 28 2,2 1759 20,7 1787 8,3 -0,51
1353 9,5 433 34,3 312 3,7 745 7,6 -7,20
4646 32,5 10 7,9 3610 42,5 3620 17,1 -3,06


Planirana i ostvarena proizvodnja u razdoblju 1991-1999. (u tis. m3)
Tablica 5.
Godina Planirano Ostvareno
Oblovina Prostorno Ukupno Oblovina Prostorno Ukupno
1991. 2 005 1 850 3 855 1 649 1 323 2 972
1995. 1 387 1 414 2 801 1 399 1205 2 604
1996. 1496 1 528 3 023 1468 1 403 2 871
1997. 1 682 1 594 3 276 1 597 1 517 3 114
1998. 1 645 1 725 3 370 1 638 1434 3 072
1999. 1611 1 606 3217 ---
365




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Ostvareni, planirani i propisani radovi jednostavn e biološke reprodukcije šuma u
razdoblju 1995-1999. godine (u ha)


Naziv rada u uzgajanju šuma


Pripremni radovi na obnovi šuma
Sadnja i sjetva u sastojini
Popunjavanje u sastojini
Njega podmlatka i mladika
Čišćenje sastojina
Ostali radovi (njega kultura)
Resurekcija degradiranih šuma


Tablica 6.1.


1991. 1995. 1996. 1997. 1998. Plan Propis
1999. ŠGOP


6 891 9 258 7 295 6 206 6 478 7 483 9 298
1 600 2 373 2 145 1266 2 145 781 1586
1687 2 386 2 123 1410 1424 1 299 1743
13 752 14 492 14381 13 041 15 286 16 487 14 326


5 945 6 726 6 280 7511 7 366 7 170 8 587
-1 212 760 1448 630 1 132 1 625
-18 56 75 71 -5


Ostvareni, planirani i propisani radovi proširen e biološke reprodukcije
šuma u razdoblju 1991-1999. godine (u ha)
Tablica 6.2.
Naziv rada
1991. 1995. 1996. 1997. 1998. Plan
1999.
Propis
ŠGOP
Pripremni radovi na tlu i sastojini 337 2 025 1374 1 170 4 045 5 326 1 561
Resurekcija 209 100 62 95 ---
Konverzija -178 314 516 174 146 271
Pošumljavanje 847 1496 1 275 1 620 1 791 1 846 2 152
Sanacija 198 538 975 615 441 812 271
Popunjavanje -398 277 216 460 323 382
Njega novopod.kultura do 1/5 oph. 3 537 2 462 2 942 2617 2 458 4016 3 147


2.2. Analiza zaposlenosti u "Hrvatskim
šumama", p.o. Zagreb
U hrvatskom su šumarstvu i na kraju devedesetih
godina najzastupljeniji strojno-ručni i ručni radovi, pri
kojima su zaposlenici u proizvodnji izloženi mnogim
opterećenjima i nepovoljnim radnim uvjetima. Većina
šumskih radova fizički je naporna, a zbog čestih povreda
i profesionalnih oboljenja ti su poslovi visoko rizični
za zdravlje zaposlenika i skupi za poslodavca. Nesporna
je činjenica da su stručno osposobljeni i motivirani
zaposlenici nužni uvjet ekonomične šumarske
proizvodnje.


2.2.1. Analiza zaposlenosti vlastitih proizvodnih
radnika i d.o.o-a
Prema podacima u tablici 7. vlastiti proizvodni zaposlenici
obavljaju približno 60 % sječe i izrade drva,
50 % privlačenja drva te 40 % prijevoza drva. Potrebno
je istaći da ostvareni učinci po radnom danu imaju tendenciju
rasta, ali zbog sve slabijeg korištenja fonda radnih
dana, ponajprije zbog stalnog porasta bolovanja,


ukupna proizvodnost pada. Povećanje bolovanja posljedica
je neadekvatnog nagrađivanja, nedovoljne osposobljenosti
zaposlenika i nepridržavanje propisanih
mjera za siguran rad. Iz pregleda uzroka povređivanja
zaposlenika u "Hrvatskim šumama", p.o.Zagreb za
1997. godinu (tablica 8), vidi se daje više od polovice
svih povreda nastalo zbog nepravilnog rada i nepridržavanja
pravila rada na siguran način.


Tijekom 1997. godine tadašnje poslovodstvo "Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb pokreće aktivnosti kojimaje cilj
provesti izdvajanje najvećeg dijela proizvodnih kapaciteta
(šumskog transporta i građevinarstva) u društva
ograničene odgovornosti, bez nedovoljno obrazloženog
cilja izdvajanja. Od tako 17 ishitreno osnovanih društava
1998. g., s ukupnim gubitkom od 24,9 mil. kn završilo je
13 d.o.o-a, a svega 4 d.o.o. iskazala su dobit u iznosu 0,4
mil. kn. Glavni uzroci gubitaka su previsoka amortizacija
(precijenjena imovina), starost i dotrajalost opreme
kao posljedica neinvestiranja kroz dulje razdoblje (previsoki
troškovi održavanja, premala iskorištenost i neučinkovitost),
stoje prikazano u tablicama 1. i 2.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Ovakvo osnivanje d.o.o i zapošljavanje njihovih ma" nije dalo očekivane rezultate, već stvorilo niz
kapaciteta puteni jeftimbe unutar "Hrvatskih šuproblema
i povećalo troškove proizvodnje.


Trend udjela u izvođenju radova u državnim šumama po grupama izvođača


Sječa i izrada drva Privlačenje drva
Godina "Hrvatske PoduzetOstali
* "Hrvatske Potuzetšume"
** nici šume" ** nici
Relativni udio 0 20 % Relativni udio 0 50 %
1993. 69 20 11 53 47
1994. 60 25 15 47 53
1995. 62 23 15 49 51
1996. 62 18 20 45 55
1997. 60 16 24 50 50
1998. 65 14 21 54 46


* ostali-lokalno stanovništvo koje organizirano izrađuje manje
vrijedne sortimente i uspostavlja šumski red u državnim šumama
** "Hrvatske šume s vlastitim d.o.o-ima


Tablica 7.
Kamionski prijevoz
"Hrvatske Poduzetšume"
** nici
Relativni udio 0 60 %


65 35
55 45
50 50
48 52
39 1
30 70


Trend osnovnih podataka i pokazatelja u svezi sa zaštitom na radu u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb


Tablica \


Broj Godišnja Broj Broj Udio inv. Prosječno Izgubljeni
Godina proizvod. proizvod. povreda invalida u broju trajanje radni


zaposlenika
N
u
neto m3 N
1994. 5600 2 818 000 626
1995. 5 480 2 604 471 613
1996. 5 505 2 870 900 736
1997. 4 683 3 114 198 631


2.2.2. Analiza zaposlenosti poduzetnika, obrtnika
i lokalnog stanovništva - vanjski izvođači
Očekivanja da će smanjene radne kapacitete "Hrvatskih
šuma" pokriti stručno i radno osposobljeni
vanjski izvođači radova, nisu se sasvim ispunila. Prema
ocjeni boniteta i kvalificiranosti vanjskih izvođača
šumskih radova na kraju 1997. godine, od 94 ocjenjivana
vanjska izvođača, njih manje od 20 % mogu se
smatrati ospsobljenim za obavljanje radova u šumarstvu.
Vanjski izvođači obavljaju za "Hrvatske šume"
približno 40 % sječe i izrade drva, 50 % privlačenja
drva, te 60 % prijevoza drva (tablica 7).


Zastupljenost vanjskih izvođača radova danas je već
značajna, međutim, kvaliteta izvršenih radova nije na
zadovoljavajućoj razini, što je posljedica nedovoljne
stručne osposobljenosti i opremljenosti izvođača radova.
Zato o ovom problemu u idućem razdoblju "Hrvatske
šume" moraju voditi posebnu brigu.


rada proizv. zap. bolovanja dani
N % dana
700 12,5 29 17 883
702 12,8 32 19 898
786 14,3 28 20 649
746 15,9 28 17 559


3.
SMJERNICE PROGRAMA RAZVOJA
ZAPOŠLJAVANJA U "HRVATSKIM
ŠUMAMA", p.o. ZAGREB,
ZA IDUĆE RAZDOBLJE


Analiza zaposlenosti u "Hrvatskim šumama", p.o.
Zagreb jasno pokazuje daje stanje vrlo zabrinjavajuće.
Zaposlenost najvažnijeg resursa zaposlenika posljednjih
godina ima nepovoljan trend, koji se očituje u stalnom
povećanju režijskog osoblja i smanjenju broja
proizvodnih zaposlenika. Ovakvo stanje mora imati za
posljedicu smanjenje ukupne proizvodnosti rada i ekonomičnosti
poslovanja Poduzeća. Zaposlenost proizvodne
opreme i strojeva vrlo je niska, stoje posljedica zastarjelosti
i dotrajalosti iste, te organizacijskih promašaja
učinjenih posljednjih godina (ishitreno osnivanje
društava ograničene odgovornosti). Rezultat ovakvoga
stanja je smanjena učinkovitost i povećanje troškova
proizvodnje.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Rješavanje problema zaposlenosti u "Hrvatskim šumama"
ne trpi daljnje odlaganje, i zato je potrebno žurno
poduzeti sljedeće mjere:


1.
Utvrditi norme potpune zaposlenosti zaposlenika na
svim poslovima i organizacijskim razinama, pri čemu
treba koristiti iskustva razvijenih europskih zemalja,
te saznanja domaće znanosti i stručnjaka "Hrvatskih
šuma".
1.
Na temelju utvrđenih normi i Programa razvoja, te
Srednjeročnih planova poslovanja Poduzeća odrediti
potreban racionalan broj zaposlenika za sve poslove
i organizacijske razine:
Stručnih šumarskih zaposlenika - diplomirani


inženjeri šumarstva i šumarski tehničari


Stručnog pomoćnog osoblja - pravno-adminis


trativno, knjigovodstveno-računovodstveno i


informatičko


Proizvodnih i pomoćnih zaposlenika


3.
Na temelju tako utvrđenih potreba za zaposlenicima,
kvantificirati postojeći višak ili manjak po organizacijskim
razinama i radnim mjestima.
4.
Za utvrđeni višak zaposlenika izraditi Program
učinkovitog zapošljavanja.
Ovim smjernicama daju se naznake o putevima i aktivnostima,
koje se namjerava poduzeti s ciljem racionalizacije
broja zaposlenih i povećanje proizvodnje po
zaposlenom.


3.1. Program učinkovitog zapošljavanja viška
zaposlenika u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb
Učinkovito zapošljavanje u "Hrvatskim šumama"
vrlo je složen, mukotrpan i dugotrajan posao. Prijelaskom
na tržišne uvjete privređivanja za nisku produktivnost
rada, visoke troškove proizvodnje i slabu ekonomičnost,
nemamo kome ispostaviti račun. Zato je jedini
ispravni put izrada i provedba Programa učinkovitog
zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih
šumskih proizvoda, boljeg iskorištavanja sporednih
šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima
Poduzeća.


Treba odmah istaći namjeru da se u svim aktivnostima
ide prema sustavnoj privatizaciji, gdje je budućnost
i učinkovitost jedino ostvariva. Naravno da se ni u jednu
aktivnost neće ići bez argumentiranih i stručnih programa
potrebnih ulaganja, osposobljavanja ljudi, izučavanja
tržišta i ostalih elemenata koji isključuju mogućnost
tržišnih promašaja.


3.1.1.
Povećanje proizvodnje glavnih šumskih
proizvoda
Proizvodnja glavnih šumskih proizvoda ograničena
je propisanim etatom koji u "Hrvatskim šumama" po
osnovi područja za razdoblje od 1996. do 2005. godine


iznosi 34 286 510 m3 glavnog prihoda i 15 055 482 m3
prethodnog prihoda ili ukupno 49 341 992 m3. Za prve
tri godine (1996 - 1998) promatranoga razdoblja užito
(ostvareno) je 6 905 256 m3 ili 20,14 % glavnog prihoda
i 4 566 014 m3 ili 30,33 % prethodnog prihoda, što
ukupno iznosi 11 483 627 m3 ili 23,27 % od propisanog
etata. Naprijed iznijeti podaci pokazuju da u granicama
propisanog etata imamo znatne mogućnosti za povećanje
proizvodnje glavnih šumskih proizvoda, ako se zato
stvore potrebni preduvjeti:


-
učinkovitije pomlađivanje sastojina propisanih za
sječu glavnog prihoda
-
radno nedostupne površine šuma zbog zaostalih
minsko-eksplozivnih sredstava razminiranjem privesti
redovnom gospodarenju
iznalaženjem odgovarajućih tehnologija smanjit će
se troškovi proizvodnje i proširenje tržišta, "Hrvatske
šume" mogu znatno povećati proizvodnju manje
vrijednih drvnih sortimenata (tanja tehnička oblovina,
drvo za industrijsku preradu i drvo za ogrijev).


stručnim radom naprikrajanju, izradi i preuzimanju
drvnih sortimenata moguće je povećati iskorištenje i
kvalitetu, odnosno prihod od prodaje istih na tržištu.


3.1.2. Iskorištavanje sporednih šumskih
proizvoda
Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima
(Bilten br. 3/1997) utvrđuje se što se smatra sporednim
šumskim proizvodima, propisuje način njihovoga korištenja,
uvjete sakupljanja, otkupa i svega stoje u vezi s
njihovim iskorištavanjem.


Ovi resursi u razvijenim zemljama imaju sve veće
značenje i predstavljaju značajne izvore prihoda njihovog
šumarstva.


U "Hrvatskim šumama" sporedni šumski proizvodi
predstavljaju "mrtve kapitale" iako smo uvjereni da se
mogu brzo, uz relativno mala ulaganja i puno osmišljenog
marketinga pretvoriti u nove prihode i osigurati zaposlenost
(stalnu ili povremenu) za znatan broj zaposlenika.
Osim toga, organiziranim iskorištavanjem sporednih
šumskih proizvoda ostvarit će se učinkovitija kontrola
nad korištenjem ovoga resursa i stvoriti mogućnosti
za edukaciju ljudi koji se bave tim poslovima. Ova
problematika zahtijeva sveobuhvatnu studijoznu razradu,
a nabraja se samo ono stoje najlakše realizirati:


skupljanje, otkup i dorada šumskih plodova


skupljanje, otkup i dorada gljiva


skupljanje, otkup i dorada ljekovitoga bilja


iskorištavanje i dorada humusa i treseta, i si.


Za ove aktivnosti mora se ponuditi novčana stimulacija
za zaposlenike. U početku se ovi poslovi mogu
obavljati unutar Poduzeća i postupno stvarati uvjeti za
njihovo prerastanje u privatno poduzetništvo.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 87     <-- 87 -->        PDF

3.1.3. Razvijanje sporednih
djelatnosti Poduzeća
Statutom "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, u članku
8, predviđena je široka lepeza sporednih djelatnosti koje
će se razvijati u Poduzeću.


U proteklom razdoblju na ovom gospodarskom području
učinjeno je vrlo malo. Uzroci tomu su mnogobrojni
i nećemo ih sada analizirati. Budući smo uvjereni
da razvijanjem sporednih djelatnoti u Poduzeću možemo
učinkovito zaposliti znatan broj sadašnjeg viška zaposlenika,
a u budućnosti zapošljavati i nove, ovdje ćemo
nabrojati samo one djelatnosti koje je moguće pokrenuti
u relativno kraktom vremenu i s razmjerno malim
investicijskim ulaganjima:


prerada manje vrijednih drvnih sortimenata s proizvodnjom
drvene građe, paleta i drvne ambalaže,


proizvodnja drvne galanterije (klub garniture za
otvorene prostore, ograde od oblica, nadstrešnice,
klupe za odmor, stilski tronošci, drvena oprema za
igranje u dječjim vrtićima, drveni panoi za turističke
obavijesti uz prometnice, drveni podmetači za serviranje
hrane, igračke, suveniri i drugo),


- proizvodnja drvenog ugljena,
proizvodnja prehrambenih proizvoda od šumskih
plodova, mesa divljači i gljiva,


proizvodnja alkoholnih pića biljnog podrijetla i rakije
od voća,


- farmski uzgoj divljači,
sportski ribolov i proizvodnja ribe na rijekama,


izrada suvenira i galanterije od dijelova divljači (koža,
rogo vije, zubi),


izgradnja poučnih i šetnih staza, planinarskih putova,
vidikovaca, razgledanje prirodnih rijetkosti, fotosafari,
vožnja konjskom zapregom, jahanje na konj
ima i drugo,


organiziranje i dobra promidžba lovnog turizma i
lova na rijetku i visoko trofejnu divljač,


u suradnji s turističkim agencijama osigurati sezonsko
korištenje naših šumarskih i lovačkih objekata,


izvođenje radova na uređenju i održavanju parkova,
zelenih površina i rekreativnih prostora


Za obavljanje predloženih djelatnosti trebat će izraditi
detaljne Programe, izvršiti edukaciju zaposlenika
za obavljanje određenih djelatnosti i osigurati suradnju
s potrebnim institucijama i stručnjacima izvan "Hrvatskih
šuma".


Razvijanjem ovih djelatnosti otvara se široko područje
rada za mlade i kreativne kadrove te stvaraju
preduvjeti za učinkoviti razvoj poduzetništva.


3.2. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i
razvoj poduzetništva
Programom razvoja "Hrvatskih šuma" (1991-2025),
između ostaloga, dugoročno je zacrtan razvoj i korištenje
privatnog poduzetništva u gospodarenju šumama,
a prvenstveno poticanjem vlastitih zaposlenika novčanim
stimnulacijama i organiziranjem poduzetničke
izobrazbe.


Predviđeno je postupno ostvarivanje ovih ciljeva s
različitom dinamikom za pojedine vrste radova i dijelove
Poduzeća, zavisno od ponude poduzetničkih usluga
te osposobljenosti i opremljenosti poduzetnika za kvalitetno
i ekonomično obavljanje određenih radova.


U "Hrvatskim šumama" i Hrvatskoj moramo stvoriti
uvjete koji će dugoročno omogućiti razvoj osposobljenih
i opremljenih poduzetnika za obavljanje radova
u šumarstvu. Ishitrene improvizacije s polovičnim rješenjima
imaju višestruko negativne posljedice. Poslijednjih
godina u "Hrvatskim šumama" je zapostavljeno
upošljavanje vlastitih kapaciteta, u zabludi kako će radove
obaviti bolje i jeftinije nedovoljno osposobljeni i
opremljeni poduzetnici bez prethodno stvorenih uvjeta
za njihov rad i razvoj. Rezultat takvog opredjeljenja je
upitno obavljanje radova u tehnološkim rokovima, problematična
kvaliteta izvršenih radova i povećani troškovi
poslovanja, a upitan je i daljnji razvoj poduzetništva
u šumarstvu.


4. PRIJEDLOG MJERA ZA PROVOĐENJE
PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA
Programom učinkovitog zapošljavanja u "Hrvatskim
šumama" određeni su ciljevi i predloženi neki od
mogućih putova za njihovo ostvarenje. Put do postavljenih
ciljeva dug je i zahtijevat će puno stručnosti, kreativnosti
i upornosti osoba zaduženih za njegovo provođenje.
Uspješna realizacija Programa moguća je ako
prethodno stvorimo nužne kadrovske, zakonske, organizacijske
i financijske preduvjete za njegovo provođenje.
Za stvaranje potrebnih uvjeta za ostvarenje postavljenih
ciljeva trebat će na različitim organizacijskim
razinama donijeti i provesti određene mjere.


4.1. Mjere koje trebaju provesti
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb
Zadatak"Hrvatskih šuma" je da osiguraju stručno,
racionalno i ekonomično gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj, s ciljem trajnog
osiguranja stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava.
Dosadašnje gospodarenje šumama u Hrvatskoj
bilo je stručno, što nedvojbeno potvrđuju kvalitete i stabilnost
naših šuma. Racionalnost i ekonomičnost gospodarenja
šumama je upitna i zahtijeva neodgodiva poboljšanja.
Programom su predviđena dva strateška cilja
za poboljšanje ovakvoga stanja:




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 88     <-- 88 -->        PDF

1.
Učinkovitim zapošljavanjem vlastitih zaposlenika
povećati proizvodnost rada i ekonomičnost poslovanja.
2.
Razvojem osposobljenog i opremljenog poduzetništva
povećati učinkovitost i ekonomičnost poslovanja
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.
4.1.1. Mjere za provođenje programa
produktivnog zapošljavanja vlastitih zaposlenika
Ovdje se iznose samo najvažnije mjere koje treba
provesti u "Hrvatskim šumama":


1.
Osigurati izradu provedbenih programa koji će sadržavati:
-
nositelje izvršenja
-
mjesto i obujam izvođenja
potrebne kadrove, materijalna i financijska
sredstva
-
rokove provođenja
kvantificirane učinke provođenja Programa.
2.
Osigurati potrebne kadrove, marketing, materijalna
i financijska sredstva za provođenje usvojenih programa.
3.
Izvršiti stručno osposobljavanje zaposlenika.
4.
Stimulirati inventivnu djelatnost (ideje, prijedloge,
ostvarene rezultate).
5.
Stimulirati rezultate rada zaposlenika.
4.1.2. Mjere za razvoj poduzetništva
1.
Osigurati poslovnu sigurnost poduzetnika urednim
plaćanjem izvršenih usluga i zaključivanjem srednjoročnih
i dugoročnih ugovora, uz uvažavanje tehničkih
normi i realnih kalkulacija.
2.
Organizirati trajno i kvalitetno osposobljavanje poduzetnika
i proizvodnih zaposlenika koji rade kod
poduzetnika.
3.
Rangirati poduzetnike prema kakvoći ostvarenih radova,
poštivanja rokova i pridržavanju ostalih ugovornih
obveza, što bi trebao biti preduvjet za zaključivanje
novih poslova.
4.
Kreditirati početne poslovne aktivnosti poduzetnika.
5.
Osigurati pomoć pri vođenju poslova u tehničkom,
organizacijskom i marketinškom smislu.
6.
Ustupati programe, opremu, objekte i proizvodne
površine putem dugoročnog najma uz naknadu ili
bez nje, ovisno o razvijenosti projekta i njegove profitabilnosti.
4.2. Mjere koje treba poduzeti vlada republike
Hrvatske i druge državne institucije
1.
Povoljnim kreditima stimulirati razvoj poduzetništva.
2.
Poreznom politikom predvidjeti olakšice za poduzetnike
koji započinju s poslovanjem.
3.
Pojednostaviti način registracije novih poduzeća i
ishođenje potrebnih odobrenja i jamstva za početak
rada.4.
Putem Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske
obrtničke komore te savjetnika za poduzetnike, pomoći
poduzetnicima s idejama, programima, marketinškim
savjetima, te ishoditi jednostavnije i brže
prikupljanje potrebne dokumentacije.
5.
Otkloniti zakonska ograničenja te omogućiti lokalnom
stanovništvu da obavlja šumske radove, kao i
jednostavniji način ugovaranja i plaćanja povremenih
radnika.
4.3. Mjere uz pomoć međunarodnih
financijskih institucija
"Hrvatske šume" trebaju izraditi programe i od međunarodnih
financijskih institucija zatražiti pomoć za
financiranje:


-
zaštite i sanacije prirodnih šuma
-
podizanje šuma na neobraslim šumskim
zemljištima
- otvaranje šuma


-
nabave šumske opreme i mehanizacije.
5. UMJESTO ZAKLJUČKA
Nakon osam godina postojanja "Hrvatskih šuma",


p.o. Zagreb koje gospodare šumama i šumskim zemljištima
u Republici Hrvatskoj, nužno je ocijeniti
(ne)uradeno, a u svezi s tim:
1.
Utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika
i to na razinama organizacijskih jedinica Poduzeća
(šumarije, RJ, d.o.o-a, stručne službe uprava šuma
i Direkcije).
2.
Utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti
kroz povećanje proizvodnje glavnih i sporednih
šumskih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti
u Poduzeću.
3.
Posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju
proizvodnih zaposlenika "Hrvatskih šuma", posebice
onih iz neposredne proizvodnje, kao i zaposlenih
kod poduzetnika. Sve ovo u svrhu opće zaštite
zaposlenika i šumskog ekosustava.
4.
Društvima ograničene odgovornosti u vlasništvu
"Hrvatskih šuma" osigurati razvoj kroz investicije u
proizvodnu opremu, te punu zaposlenost njihovih
kapaciteta.
5.
Provesti mjere za razvoj poduzetništva u svrhu nesmetanog
obavljanja radova u šumarstvu putem
stručnih službi "Hrvatskih šuma".