DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Koeficijent otjecanja u šumi Koeficijent otjecanja oborinske vode iz šume ovisi o količini kiše i sklopu šumske sastojine. Prema Rosemannu, 1987., ako padne 50 mm kiše, koeficijent otjecanja iznosit će u sklopljenoj šumi 0,42, u 40 % reduciranoj 0,56, a kod 60 % reducirane šume 0,65. Kod većih količina kiše on se znatno povećava, primjerice kod 100 mm kiše u sklopljenoj šumi iznosi 0,55. Koeficijent otjecanja jako se povećava poslije čiste sječe i njegove su vrijednosti veće stoje znatnije oštećenje krošanja izazvano propadanjem šuma. Suglasno s vođenjem skrbi o uravnoteženju vodnih odnosa u šumi i njezinu okolišu, potrebno je osigurati sanaciju šumskih površina oštećenih propadanjem, a kod gospodarenja šumom održavati što potpuniji sklop krošanja. Koeficijent otjecanja u ovisnosti o visini oborina za današnje stanje i moguće stanje u budućnosti (umiranje šuma) li (H. J. Rosemann, 1987.) > * o 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 50 Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju davno poznate činjenice o velikom utjecaju šume na vodne odnose, a time i na vodno gospodarstvo te njihovu međusobnu ovisnost. Također se iz podataka nameće logičan zaključak, da li bi i vodno gospodarstvo zbog takve funkcije šume trebalo biti zainteresirano za kvalitetno gospodarenje šumom, stabilnost šumskih ekosustava i sklopljene šume. Takav interes mogao bi se ostvariti oslobađanjem plaćanja vodne naknade šumarstvu i kao takvog regulirati ga zakonskim propisima. Međutim, zbog neshvaćanja uloge šume, zbog utjecaja već stvorenih lobija na zakonska rješenja, možda i zbog naslijeđa prošlosti, sadašnja rješenja nisu primjerena stvarnoj i naprijed iznesenoj ulozi šume. Naprotiv. Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da svi korisnici šuma i šumskog zemljišta plaćaju slivnu vodnu naknadu, što se dakako odnosi i na reducirana površina šume 100% 60% 40% 20% 0% 100 150 mm KIŠE "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje gospodare sa preko 80 % šumskog bogatstva Republike Hrvatske. Na temelju ove zakonske odredbe Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje minimalnu stopu, odnosno visinu naknade za pojedine kategorije obveznika. Tako su odlukom Vlade od 23. siječnja 1997. utvrđene sljedeće minimalne visine naknade za šume i šumsko zemljište: kn/ha/god 1. Za slivna područja: "Biđ-Bosut", "Brodska Posavina", "Orljava-Londža", "Šumetlica-Crnac", "Subocka-Strug", "Banovina", "Grad Zagreb", "Vuka", "Baranja", "Karašica-Vučica" i "Županijski kanal" 22,20 2. Za slivna područja: "Ilova-Pakra", "Cesma-Glogovnica", "Zelina-Lonja", "Lonja-Trebcž", "Kupa-Una", |