DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 78 <-- 78 --> PDF |
domaća topola, dok su vrste drveća pribrežja i gora, a posebno mediteranske vrste, znatno ekonomičnije. Tako primjerice poljski jasen transpirira oko 700 mm vode, hrast lužnjak od 400 do 600 mm, obična bukva 300 mm, jela i smreka 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode. Osim potrošnje vode za transpiraciju, stoje povezano s fotosintezom u smislu opskrbe biljaka biogenim elementima, šumsko drveće zadrži na krošnjama od 16 % (hrast lužnjak i kitnjak) do 40 % (jela i smreka) oborinske vode. Tu pojavu nazivamo intercepcijom. Navedene količine transpiracije i intercepcije su srednje vrijednosti više istraživača i odnose se na količine vode tijekom jedne godine, a razlikuju se ovisno o klimatskim prilikama, a posebice oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija), te količinama kiše koja padne u jednom mahu (intercepcija). U općem proračunu učinkovitosti šume odlučili smo se za prosječne količine transpiracije i intercepcije, od kojih smo neke i sami mjerili (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha, obični grab) u šumi Repaš. Tako primjerice hrast lužnjak ispari u procesu transpiracije te zadrži intercepcijom 627 mm vode kod ukupne količine oborina od 800 mm, dok smreka i jela u prebornoj šumi u istom procesu i pojavi "potroše" 1000 mm od ukupno 2000 mm oborina godišnje. Šuma uz to uskladišti i pročisti prosječno oko 2000 m3 vode poha(Galler, 1957). Izračun količina zadržane, potrošene i izgubljene vode u šumi različit je po 1 ha godišnje, ovisno ukupnoj količini oborina, o transpiraciji intercepciji pojedine vrste drveća, sklopu sastojine, vrsti i dubini šumskog tla. Otjecanje vode iz šume iznosi prema Mischerlichu prosječno tijekom vegetacijskog razdoblja 30-40 %, a za vrijeme mirovanja vegetacije 70-80 %, dok ostala voda ostaje u šumi. Kakav je utjecaj šume na vodne prilike u Hrvatskoj dobro ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir utjecaj šuma na vodu u našem najvećem slivu, slivu rijeke Save. Prema našem izračunu državne šume u slivu rijeke Save kojih ima 658 944 ha zadrže intercepcijom, potroše transpiracijom i uskladište u tlu 5,7 milijardi m3 vode. U slivu Save šuma uskladišti prosječno 2000 t vode po ha, što za čitavu površinu iznosi 1317 888 0001 (m3) vode. Suma u hrvatskome dijelu sliva Save iztranspirira, intercepira i uskladišti sveukupno 5 674 326 950 t (m3) vode. Navedena količina vode koju zadrži šuma savskog sliva zasigurno utječe na uravnoteženje vodnih odnosa i predstavlja nezamjenjiv regulator općih ekoloških prilika čitavog prostora. Posebnim načinom gospodarenja ovim šumama, pridržavanjem načela potrajnosti i zadr žavanjem njihova prirodnog sastava, šume sliva Save zahvaljujući šumarskoj struci, predstavljaju golem vodni recipijent, koji uz to i vrlo sigurno opskrbljuje pučanstvo pitkom vodom. Lako je predvidjeti što bi se dogodilo kada u slivu Save ne bi bilo šume. Erozije, bujice i poplave bili bi naša svakodnevica. Izračun hidrološke funkcije šume sliva rijeke Save u Hrvatskoj 1. Površina koju zauzimaju pojedine vrste drveća ha Hrast lužnjak (Quercus robuf) 155511 Hrast kitnjak (Quercuspatraea) 61 941 Obična bukva (Fagus sylvatica) 214 815 Poljski jasen {Fraxinus oxycarpa) 38 219 Obični grab (Carpinus betulus) 50 080 Crnogorica -jela (Abies alba) i smreka {Picea abies) 138 378 Sveukupno 658 944 Zbog grubog proračuna zanemarili smo ostale vrste drveća čiji je udjel relativno malen. Srednje vrijednosti transpiracije po vrstama drveća: hrast lužnjak 500 mm poljski jasen 700 mm hrast kitnjak 400 mm obični grab 300 mm obična bukva 300 mm jela i smreka 350 mm Srednje vrijednosti intercepcije u mm oborine hrast lužnjak 127 mm poljski jasen 127 mm hrast kitnjak 135 mm obični grab 180 mm obična bukva 200 mm jela i smreka 657 mm Ukupan iznos transpiracije u t vode hrast lužnjak 777 555 000 hrast kitnjak 247 764 000 obična bukva 644 535 000 poljski jasen 267 533 000 obični grab 150 240 000 jela i smreka 484 323 000 Sveukupno tona (m3) 2 571 956 000 Ukupan iznos intercepirane vode u t hrast lužnjak 197 498 970 hrast kitnjak 63 620 350 obična bukva 429 630 000 poljski jasen 48 538 130 obični grab 90 144 000 jela i smreka 934 051500 Sveukupno tona (m3) 1 783 482 950 |