DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tema 2.: Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje (gost predavač prof. dr. se. Vjekoslav-Mladen Glavač nije mogao sudjelovati) Mr. se. Petar J u r j e v i ć VODOPRIVREDNA NAKNADA stanje i prijedlozi za rješenje Uvod Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, ru SK^ B dno blago i druga prirodna bogatstva, 8Jfc*~* ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja za koji je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobro od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknade za ograničenja kojima su podvrgnuti". Na temelju ovih ustavnih odredbi, Zakonom o šumama, Zakonom o vodama, te Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, pored ostalog, regulirani su odnosi, odnosno prava i obveze između vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare šumama. Budući sa šumskog gledišta ti odnosi nisu regulirani primjereno utjecaju šume na vodno gospodarstvo, cilj je i ovog izlaganja da se na temelju argumenata upozori na utvrđene nelogičnosti i potakne na razmišljanje o kvalitetnijem rješavanju ovoga pitanja, imajući u vidu prije svega hidrološku funkciju šume i njenu usku povezanost s vodnim odnosima svakoga prostora. I šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva ovisna jedno o drugom. Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, životinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine površine. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraća se kao oborina, što se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje. Voda će u 21. stoljeću biti ograničavajući čimbenik razvoja. Poljodjelstvo je najveći potrošač vode u svijetu (69 %), slijedi industrija (23 %), dok pučanstvo troši 8 %. Suma je s hidrološkog stajališta vrlo korisna. Šumski ekosustav raspoređuje oborinsku vodu ovisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog rašća, vrsti tla, reljefu te slojanju šumske vegetacije. Raspored vode u šumi koristan je za okoliš u smislu održavanja vodne ravnoteže u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz šume istječe znatno manje vode nego iz poljoprivredne površine. Istjecanje vode iz šume vrlo je ekonomično. Kod veće količine oborina šuma zadržava vodu, dok je kod malih količina istjecanje vode iz šume podjednako istjecanju iz poljodjelskih površina, što ukazuje na bolju ekonomičnost rasporeda oborinske vode u šumskom ekosustavu. Poznat je Burgerov hidrološki pokus u Alpama istražen istovremeno u šumi i na livadi. Kiša koja je poslije sušnog razdoblja pala na livadu odmah je izazvala površinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo nekoliko dana, budući daje šumsko tlo dugo vremena upijalo vodu. Ta pojava znatno usporava otjecanje vode i naglo punjenje vodotoka, što usporava pojavu visokih vodnih valova i poplava. Daljnja hidrološka prednost šume sastoji se u sprječavanju akvatične erozije tla. Kad bi čitava kopnena površina bila pokrivena sklopljenom šumom, akvatična erozija tla ne bi postojala. U sklopljenoj šumi, dakle u 36 % površine Hrvatske koliko je pokriveno takvom šumom, nema erozije tla ili se pojavljuje u malim količinama. Jedna od najznačajnijih funkcija šume povezana uz vodu je utjecaj na njezinu kakvoću. Voda koja prođe kroz šumsko tlo pročisti se i postaje pitkom. Izvorišta vode koja se opskrbljuju iz šume nikada ne presušuju i odlikuju se zdravom i pitkom vodom. Tu je Hrvatska zasigurno na visokom mjestu u Europi, upravo zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike količine oborina, što uvjetuje stalan dotok vode u izvorišta. Kako šuma usklađuje vodne odnose? Šumska sastojina treba velike količine vode koje troši isparavanjem lisne površine (lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka, odnosno transpiracijom. Posebice velike količine vode transpirira šumsko drveće nizinskih šuma-hrast lužnjak, poljski jasen, vrba, crna joha, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 78 <-- 78 --> PDF |
domaća topola, dok su vrste drveća pribrežja i gora, a posebno mediteranske vrste, znatno ekonomičnije. Tako primjerice poljski jasen transpirira oko 700 mm vode, hrast lužnjak od 400 do 600 mm, obična bukva 300 mm, jela i smreka 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode. Osim potrošnje vode za transpiraciju, stoje povezano s fotosintezom u smislu opskrbe biljaka biogenim elementima, šumsko drveće zadrži na krošnjama od 16 % (hrast lužnjak i kitnjak) do 40 % (jela i smreka) oborinske vode. Tu pojavu nazivamo intercepcijom. Navedene količine transpiracije i intercepcije su srednje vrijednosti više istraživača i odnose se na količine vode tijekom jedne godine, a razlikuju se ovisno o klimatskim prilikama, a posebice oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija), te količinama kiše koja padne u jednom mahu (intercepcija). U općem proračunu učinkovitosti šume odlučili smo se za prosječne količine transpiracije i intercepcije, od kojih smo neke i sami mjerili (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha, obični grab) u šumi Repaš. Tako primjerice hrast lužnjak ispari u procesu transpiracije te zadrži intercepcijom 627 mm vode kod ukupne količine oborina od 800 mm, dok smreka i jela u prebornoj šumi u istom procesu i pojavi "potroše" 1000 mm od ukupno 2000 mm oborina godišnje. Šuma uz to uskladišti i pročisti prosječno oko 2000 m3 vode poha(Galler, 1957). Izračun količina zadržane, potrošene i izgubljene vode u šumi različit je po 1 ha godišnje, ovisno ukupnoj količini oborina, o transpiraciji intercepciji pojedine vrste drveća, sklopu sastojine, vrsti i dubini šumskog tla. Otjecanje vode iz šume iznosi prema Mischerlichu prosječno tijekom vegetacijskog razdoblja 30-40 %, a za vrijeme mirovanja vegetacije 70-80 %, dok ostala voda ostaje u šumi. Kakav je utjecaj šume na vodne prilike u Hrvatskoj dobro ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir utjecaj šuma na vodu u našem najvećem slivu, slivu rijeke Save. Prema našem izračunu državne šume u slivu rijeke Save kojih ima 658 944 ha zadrže intercepcijom, potroše transpiracijom i uskladište u tlu 5,7 milijardi m3 vode. U slivu Save šuma uskladišti prosječno 2000 t vode po ha, što za čitavu površinu iznosi 1317 888 0001 (m3) vode. Suma u hrvatskome dijelu sliva Save iztranspirira, intercepira i uskladišti sveukupno 5 674 326 950 t (m3) vode. Navedena količina vode koju zadrži šuma savskog sliva zasigurno utječe na uravnoteženje vodnih odnosa i predstavlja nezamjenjiv regulator općih ekoloških prilika čitavog prostora. Posebnim načinom gospodarenja ovim šumama, pridržavanjem načela potrajnosti i zadr žavanjem njihova prirodnog sastava, šume sliva Save zahvaljujući šumarskoj struci, predstavljaju golem vodni recipijent, koji uz to i vrlo sigurno opskrbljuje pučanstvo pitkom vodom. Lako je predvidjeti što bi se dogodilo kada u slivu Save ne bi bilo šume. Erozije, bujice i poplave bili bi naša svakodnevica. Izračun hidrološke funkcije šume sliva rijeke Save u Hrvatskoj 1. Površina koju zauzimaju pojedine vrste drveća ha Hrast lužnjak (Quercus robuf) 155511 Hrast kitnjak (Quercuspatraea) 61 941 Obična bukva (Fagus sylvatica) 214 815 Poljski jasen {Fraxinus oxycarpa) 38 219 Obični grab (Carpinus betulus) 50 080 Crnogorica -jela (Abies alba) i smreka {Picea abies) 138 378 Sveukupno 658 944 Zbog grubog proračuna zanemarili smo ostale vrste drveća čiji je udjel relativno malen. Srednje vrijednosti transpiracije po vrstama drveća: hrast lužnjak 500 mm poljski jasen 700 mm hrast kitnjak 400 mm obični grab 300 mm obična bukva 300 mm jela i smreka 350 mm Srednje vrijednosti intercepcije u mm oborine hrast lužnjak 127 mm poljski jasen 127 mm hrast kitnjak 135 mm obični grab 180 mm obična bukva 200 mm jela i smreka 657 mm Ukupan iznos transpiracije u t vode hrast lužnjak 777 555 000 hrast kitnjak 247 764 000 obična bukva 644 535 000 poljski jasen 267 533 000 obični grab 150 240 000 jela i smreka 484 323 000 Sveukupno tona (m3) 2 571 956 000 Ukupan iznos intercepirane vode u t hrast lužnjak 197 498 970 hrast kitnjak 63 620 350 obična bukva 429 630 000 poljski jasen 48 538 130 obični grab 90 144 000 jela i smreka 934 051500 Sveukupno tona (m3) 1 783 482 950 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Koeficijent otjecanja u šumi Koeficijent otjecanja oborinske vode iz šume ovisi o količini kiše i sklopu šumske sastojine. Prema Rosemannu, 1987., ako padne 50 mm kiše, koeficijent otjecanja iznosit će u sklopljenoj šumi 0,42, u 40 % reduciranoj 0,56, a kod 60 % reducirane šume 0,65. Kod većih količina kiše on se znatno povećava, primjerice kod 100 mm kiše u sklopljenoj šumi iznosi 0,55. Koeficijent otjecanja jako se povećava poslije čiste sječe i njegove su vrijednosti veće stoje znatnije oštećenje krošanja izazvano propadanjem šuma. Suglasno s vođenjem skrbi o uravnoteženju vodnih odnosa u šumi i njezinu okolišu, potrebno je osigurati sanaciju šumskih površina oštećenih propadanjem, a kod gospodarenja šumom održavati što potpuniji sklop krošanja. Koeficijent otjecanja u ovisnosti o visini oborina za današnje stanje i moguće stanje u budućnosti (umiranje šuma) li (H. J. Rosemann, 1987.) > * o 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 50 Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju davno poznate činjenice o velikom utjecaju šume na vodne odnose, a time i na vodno gospodarstvo te njihovu međusobnu ovisnost. Također se iz podataka nameće logičan zaključak, da li bi i vodno gospodarstvo zbog takve funkcije šume trebalo biti zainteresirano za kvalitetno gospodarenje šumom, stabilnost šumskih ekosustava i sklopljene šume. Takav interes mogao bi se ostvariti oslobađanjem plaćanja vodne naknade šumarstvu i kao takvog regulirati ga zakonskim propisima. Međutim, zbog neshvaćanja uloge šume, zbog utjecaja već stvorenih lobija na zakonska rješenja, možda i zbog naslijeđa prošlosti, sadašnja rješenja nisu primjerena stvarnoj i naprijed iznesenoj ulozi šume. Naprotiv. Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da svi korisnici šuma i šumskog zemljišta plaćaju slivnu vodnu naknadu, što se dakako odnosi i na reducirana površina šume 100% 60% 40% 20% 0% 100 150 mm KIŠE "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje gospodare sa preko 80 % šumskog bogatstva Republike Hrvatske. Na temelju ove zakonske odredbe Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje minimalnu stopu, odnosno visinu naknade za pojedine kategorije obveznika. Tako su odlukom Vlade od 23. siječnja 1997. utvrđene sljedeće minimalne visine naknade za šume i šumsko zemljište: kn/ha/god 1. Za slivna područja: "Biđ-Bosut", "Brodska Posavina", "Orljava-Londža", "Šumetlica-Crnac", "Subocka-Strug", "Banovina", "Grad Zagreb", "Vuka", "Baranja", "Karašica-Vučica" i "Županijski kanal" 22,20 2. Za slivna područja: "Ilova-Pakra", "Cesma-Glogovnica", "Zelina-Lonja", "Lonja-Trebcž", "Kupa-Una", |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 80 <-- 80 --> PDF |
"Krapina-Sutla", "Bistra", "Plitvice-Bednja" i "Međimurje" 22,20 3. Za slivna područja: "Mirna-Dragonja", "Raša-Boljunčica", "Kvarnersko primorje- Gorski kotar", "Lika-Senj", "Zrmanjazadarskoprimorje"," Krka-šibensko primorje", "Cetina", "Srednjodalmatinsko primorje-otoci", "Vrlika", "Matica" i "Dubrovačko primorje" - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište osim područja Like i gorskog Kotara 8,9 - za zemljišta pod šumama i šumsko zemljište na području Like i Gorskog Kotara 22,20 4. Za slivno područje: "Neretva-Korčula" - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište 8,9 Ove minimalne visine naknade podložne su promjenama glede činjenice da na temelju odredbi članka 22. istog zakona, stopu vodne naknade koja se plaća prema jedinici površine, određuju županijske skupštine na prijedlog "Hrvatskih voda". Tako već imamo primjera da pojedine županijske skupštine predlažu povećanje stope i do 50 %. Prema propisanim minimalnim stopama "Hrvatske šume" p.o. Zagreb su samo u 1998. godini za slivnu vodnu naknadu uplatile preko 22 000 000 kn. Po upravama šuma iznosi su sljedeći: Uprava šuma kn 1. Vinkovci 1 091 517,61 2. Osijek 1 154382,10 3. Našice 1396 523,14 4. Požega 544 498,35 5. Bjelovar 2 189 056,63 6. Koprivnica 1271351,23 7. Zagreb 699 274,73 8. Sisak 1383 163,60 9. Karlovac 499 715,43 10. Ogulin 957 104,16 11. Delnice 2 924 284,59 12. Senj 579 302,98 13. Gospić 3 015 542,38 14. Buzet 352 340,79 15. Split 3 407 470,88 16. Nova Gradiška 841015,26 UKUPNO 22 306 543,86 Ova sredstva samo su 60 % iznosa ukupne naknade. Ostalih 40 % "Hrvatske šume" plaćaju financiranjem objekata odnosno programa koji su u funkciji vodnog gospodrstva i zaštite šuma koje zajednički utvrđuju "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode". Ovaj način plaćanja pokazuje se učinkovitim, i kao takvog u okviru sadašnjih odnosa treba dalje razvijati. Međutim, zbog već opisane uloge šume i njezinog utjecaja na vodne odnose mišljenja smo da bi se sadašnja zakonska rješenja trebala mijenjati u korist šuma. U tom smislu predlažemo raspraviti o sljedećim prijedlozima: 1. "Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao što je to učinjeno u zapadnoeuropskim državama. U tom smislu pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja kojim je ta problematika sada regulirana. 2. Tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nije nezanemariva. 3. Razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Smatramo da bi prihvaćanjem ovih ili sličnih promjena u zakonskoj regulativi, odnosi šumarstva i vodnog gospodarstva bili primjerenije riješeni i od koristi vodnom gospodarstvu, šumarstvu i državi u cijelosti. |