DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRHGLEDNI ČLANCI REVIENVS Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999), 329-335 UDK 630* 679 RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE DEVELOPMENT OF COMPUTERIZED INFORMATION SYSTEM IN CROATIAN FORESTRY Tono KRUŽIĆ* SAŽETAK: U radu su opisani osnovni elementi informacijskog sustava. Informacijski sustav, teoretski, ne mora nužno biti u svezi s elektronskim računalom. Klasična šumsko-gospodarska osnova imala je sve elemente informacijskog sustava. Zadaća informacijskog sustava je da pomogne dobrom gospodaru (manager-u). Zbog brzog razvoja računala, danas se već i riječima "informacijski sustav " (IS) podrazumijeva računalni informacijski sustav (RIS) koji ima 5 karika: ljudi, procedure (upute), računalni programi, računalna oprema i podaci. Učinkovitost informacijskog sustava ovisit će o najslabijoj karici, a ne o dobrom prosjeku. Po autorovoj ocjeni, jedini računalni informacijski sustav (RIS) u šumarstvu hrvatske imaju Hrvatske šume p.o. Zagreb, pa je on stoga i najbolji. Potrebe i svijest o važnosti razvoja probijaju okvire Hrvatskih šuma, te je potrebno osnovati odjel za razvoj šumarskih informacijskih sustava jedinog državnoga šumarskog instituta Lijepe naše. Ako to već nije učinjeno, treba žurno uvesti dvosemestralni predmet Informatika u šumarstvu, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ključne r ij eči: informacijski sustav, računalni informacijski sustav UVOD Introduction Brzi razvoj informatike ne prati i razvoj informati- stvenog šumarstva. (Novak 1977, 1984, 1987, 1989, čkih podstustava u šumarstvu. Zbog toga bi razvoj i 1995; Kružić 1996). Poduzetništvo danas ne može opunaprjeđivanje informatičkih sustava trebao biti je- stati bez informacijskog sustava (Ralph M. Stair & dan od osnovnih zadataka hrvatskog stručnog i znan- George W. 1997). Što je to informacijski sustav (IS), a što računalni informacijski sustav (RIS) What is an Information System (IS), and what is a Computerized Information Svstem (OS)? Postoje brojene definicije i tumačenja. Sustav je stav koji proizvodi informacije. Teoretski ne mora nužuređeni, međuzavisni skup elemenata koji mogu biti bi- no biti u svezi s elektronskim računalom, a informacija lo što. U ovoj definiciji najvažnija je riječ uređeni. Sva- je resurs, ki sustav odoljeva svome kaotičnom okruženju. Informacije treba razlikovati od podataka. U infor- Zanimljiv je opis informacijskoga sustava Odjela matičkoj znanosti pod pojmom podaci razumijevaju se za Informacijske Sustave Massevskog Sveučilišta, Novi neobrađene činjenice (unprocessed facts). Informacije Zeland, po kojoj je informacijski sustav (IS) svaki su- su obrađeni podaci (procesirani podaci). Podaci su naprimjer, izmjereni prsni promjeri dubećih stabala u šu- mi, a distribucija prsnih promjera je informacija, jer je polučena biometrijskom obradom izmjerenih prsnih * Dr. se. Tono Kružić*, dipl. inž. šum., Hrvatske šume, p.o. Zagreb Farkaša Vukotinovića 2, HR-10000 Zagreb, Croatia promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 48 <-- 48 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski list br. 7 8, CXXI11 (1999). 329-335 Informacija je najvažniji resurs bilo kojega poduzec) zbirni podaci, slikoviti prikazi, zemljovidi, platništva, ma kako ono primitivno bilo. Kod svakog posla novi - Management Information System (MIS) vječna su pitanja: što i zašto? gdje? kako? s kim? s čim? d) propisivanje potrebnih radova - Decision Sup- Usudio bih se reći daje šumarska struka jedna od pr port System (DSS) vih struka koja se nije zadovoljavala samo pukim intui U nabrojanim stavkama grubo sam prepoznao ele tivnim odgovorom na ova pitanja, već je razvila sustav mente informacijskog sustava na primjeru koji je blizak prikupljanja i zapisivanja informacija potrebitih za šumsko gospodarenje, šumarska struka je osmislila izinženjeru šumarstva. radu šumsko-gospodarske osnove koja ima sve eleZbog njegova brzog razvoja, računalo je ustvari pomente informacijskoga sustava: stalo neizbježan element svakog informacijskoga sus a) tablice (skrižaljke); baze -Datebase tava. Takav informacijski sustav možemo zvati račub) evidencije-TransactionProcessingSystem nalni informacijski sustav (RIS). LJUDI-PEOPLE PROCEDUREPROCEDURES VoioV) flDofi (raioV INFORMACIJE INFORNATION ^ t \ r \ J \ > \ J RAČUNALNA PODACI - DATA OPREMA —c GJ POV OG I Svstemi HARDWARE ~C 12 134 P DOS »hsPRO 13 2 VR POV PR I-praćenje 14 3 22 134 P | proizvodnje 15 1 23 23´ ODJ V G D ( 1624 33´ 12 134 15 . D 25 13´ 13 234 20 26 93. 14 334 25 X. 15 137 17 16 334 22 RAČ. PROGRAMI - SOFTWARE Slika 1. Pet dijelova informacijskog sustava Fig. 1. The five parts of an information system PET DIJELOVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA The five parts of an information system Zbog činjenice daje brz razvoj računala unijeo ve1. Ljudi liku kakvoćnu promijenu, možda je nepotrebno vraćati 2. Procedure (upute) se u prošlost i istraživati stoje bilo prije (kokoš ili jaje!?). Neka riječi informacijski sustav (IS) podrazumi3. Računalni programi jevaju računalni injormacijski sustav (RIS). 4. Računalna oprema Informacijski sustav (slika 1) sastoji se od pet dijelova (TimothyJ.O´Leary&Linda I. O´Leary, 1995): 5. Podaci Ljudi - People Ljudi sa svojim znanjima (ne znanjima!?) predstavZbog brzoga razvoja računalne tehnologije potrebljaju najvažniju kariku informacijskoga sustava. no je neprekidno obrazovanje. Praksa dokazuje da su |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski list br. 7-8, CXXIII (1999), 329-335 institucionalni sustavi obrazovanja tromi, te ne stignu alatu (C, Basic, Pascal, ... Clipper, dBASE, Clausvajati i prenositi nova znanja brzinom kojom ona narion, Oracle, FoxBase i si. ... te brojni drugi...) staju u području računalnih znanosti. Informatikom su b) Krajnje korisnike - svi ostali ljudi koji se uglavse najčešće bavili matematičari, ekonomisti, elektronom služe računalom za rješavanje svakodnevtehničari i drugi. nih poslova i zadataka, npr. daktilograf, blagaj nik, šumar, policajac, ... domaćica, djeca, ... me Vrhunske rezultate ostvarili su općenito zaljubljenihaničar, tokar, čuvar parkirališta, arhiktekt, ad ci (amateri) i mladi "neškolovani" ljudi. Radoznalost vokat, sveučilišni profesor ... mladih ljudi za otkrivanjem novoga, njihova općenita sposobnost brzoga učenja te neopterećenost paradigRačunalo kao i svaki stroj kojega je čovjek stvorio mama koje su posljedica stečenih navika iz prošlosti, nameće rješavanje problema zaštite na radu kao što su: najsnažniji su poticaj u razvoju informatike. => ergonomija => etika Općenito moramo razlikovati: => računalni kriminal a) Informatičare - ljudi koji znaju više o načinu rada računala, poznaju neki operativni sustav, zna=> tehnokrati zam ju programirati računalo u nekom programskom => osiguranje Procedure - Procedures Procedure su upute za korištenje računalnih prograkorisnike (ljude) računalnih programa. Procedure ma (sofivare). Procedure bi trebali pisati isključivo oni su spona između korisnika i računalnoga programa. stručnjaci koji jednako dobro poznaju i programe i Računalni programi - software Posebnost računala (kompjutera) u odnosu na sve Interakcija između krajnjih korisnika (širi krug ljudi druge strojeve je u njegovoj svekolikoj mogućnosti određene struke) i aplikatvnih programa, aplikativnoga programiranja i re-programiranja. Računalom upravprograma i sistemskoga programa te sistemskoga proljaju brojni računalni programi. Programi se mogu rašgrama i računala, shematski sam prikazao na slici 2. članiti na: Sistemski programi najčešće se kupuju zajedno s I Trajno pohranjene programe u dijelu memorije kupljenom računalnom opremom (Hardware-om). Si koja se obično zove ROM (Read Only Memory). stemske programe uglavnom su u stanju razvijati samo To su tvornički upisani programi koji standardvelike (svjetske) informatičke tvrtke. nim načinom (uporabom Input-ouput jedinica) Aplikativni programi omogućavaju krajnjem koris korisnik računala ne može mijenjati. niku uporabu računala na atraktivan (jednostavan) na II. Programe koji se po potrebi upisuju (učitavaju) u čin, bez obzira koje on profesije bio. Aplikativni pro dio memorije koji se zove RAM (Random gram je privlačan korisniku, ako je u "prijateljskoj" in Access Memory). Ovi programi mogu biti bilo terakciji prema njemu (userfriendly). što u svezi s uporabivosti računala. Grubo ih je moguće podijeliti na: Inženjeri koji razvijaju aplikativne programe trebali 1. Aplikativne bi se rukovoditi načelom: 2. Sistemske korisnik je (uvijek?) upravu. Računalna oprema harchvare Računalna oprema su strojevi (aparati) i naprave koSistemske naprave: središnja procesorska jedinije uporabom električne energije izvode brojne operacica (CPU), primarna memorija je koje zapovijedaju programi (si. 3). Uporabom viso- Naprave za sekundarnu pohranu podataka: dis kofrekventnih električnih signala operacije se izvode keta, tvrdi disk (hard disk) fantastičnom brzinom. Izlazne naprave: zaslon (monitor), pisači, Dijelovi opreme su: zvučnici => Ulazne naprave: tipkovnica, miš, mikrofon, kamera, čitači barnoga koda, razni senzori... Komunikacijske naprave (modem) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999), 329-335 Krajnji korisnik End user A 1 1 1 1 ^°o ) Računalo - Computer Slika 2. Prikaz interakcije: a) korisnika i aplikativnih programa, b) aplikativnoga programa i sistemskoga programa i c) sistemskoga programa i računala Fig. 2. Interaction: a) end users interact with applications software, b) application sofhvare interacts with system sofware, c) system software interacts with the computer Trebamo razlikovati računala po veličini i namijeni: Cijena stolnih računala kreće se između $200 i Mikroračunala ili osobna računala (PC) ili stol$ 20.000. Dijele se na: a) osobna računala i b) rana računala; mala računala koja su u masovnoj dne stanice (Workstations) uporabi. Broj od 130 000 000 računala ove vrste Mini računala; računala veličine radnoga stola, 1993. godine narastao je 1996. na 250 000 000. cijene od nekoliko tisuća dolara do $100.000. Slika 3. Računalna oprema Fig. 3. Hardware |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999), 329-335 Uglavnom su to računala koja rješavaju obradu podataka srednje velikih tvrtki (po kriterijima u SAD-u) ili odjele velikih tvrtki. Obično su to računala serveri osobnim računalima. Osobno računalo u tom je slučaju clieant, koji može koristiti resurse servera. Mainframe računala; računala veličine automobila, a cijena im se kreće od $50.000 do 5,000.000$. Uglavnom su to računala koja su u Podaci Upravo je količina podataka, koji ako nisi obrađeni i nisu informacija, glavni pokretač uvođenja i razvoja informacijskog sustava u bilo koje poduzetništvo. Podaci su obično zapisani u tablicama (datotekama). Podaci o istovrsnim elementima iz stvarnoga života upisuju se u zasebnim tablicam. Pravilno prepoznati istovrsni objekti prvi su korak u razvoju dobroga informacijskog sustava. Drugi korak (neusporedivo teži) je smišljeno povezivanje tablica. Najčešće se koristi relacijski model povezivanja tablica. Teoretski su moguće tri vrste relacija: a) jedan prema jednome b) jedan prema puno (također i zvano: roditelj-djeca) c) puno prema puno Tek ovako povezane tablice čine jednu pravu bazu. U dobrim alatima za razvoj informacijskoga sustava svi RASPRAVA Svaka tvrtka pretstavlja sustav za sebe. Više nitko ne sumnja da tvrtkin informacijski sustav ne utječe na njen uspjeh. Uspjeh tvrtke Firm prosperitv službi velikih tvrtki ili tvrtki koje rade s velikim brojem podataka npr. banke, osiguravajuće kuće, vladine agencije, sveučilišta i dr. Super računala; Računala veličine sobe i cijene od $5 milijuna do $20 milijuna. Računaju čak i milijun puta brže nego mikro računalo. Imaju ga samo najveće kompanije, te vladine agencije (vremenska prognoza, obrana...) - Data podaci o tablicama i međutabličnim relacijama čvrsto su određeni u riječniku baze (Database dictionary), koji se ne može neovlašteno mijenjati. Riječnik baze je srce aplikacije. U lošim alatima programer mora voditi računa o upravljanju relacijama. U tom slučaju vjerojatnost pogreške je (bug-a) velika. Nevjestom programeru može se dogoditi da njegov program ne napravi čak ni obično brisanje podataka koji su u relaciji. Na primjer u relaciji jedan prema puno obriše zapise iz roditeljske tablice, a zaboravi na zapise iz tablice djeca. Takvi zapisi ostaju siročad (orphan) u ehild tablici. Kad krajnji korisnik aplikacije unese nešto novo u roditeljsku tablicu, iznenadi se kada se pojave davno prije izbrisani podaci. Takvi propusti frustriraju korisnike. Frustracije korisnika nedopustive su, jer su dio najosjetljivije prve karike informacijskoga sustava. - Discussion Na slici 1 i slici 4 vidimo 5 karika informacijskoga sustava. Dobar prosjek ovdje ništa ne znači, jer lanac puca na onoj karici koja je najslabija. Slika 4. Utjecaj informacijskoga sustava tvrtke na njezin uspjeh Fig. 4. The Influence of Firm´s Information System onto its prosperity |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski liši br. 7-8. CXX11I (1999). 329-335 Postavlja se pitanje da li u hrvatskome šumarstvu uupostoji ovako koncipiran jedinstveni informacijski sustav o kome piše i dr. Novak (1995)? Da lije on nama aauopće potreban? Tko bi ga trebao izgraditi? Ono što sada imamo je IS (RIS) tvrtke J.P. Hrvatske šume p.o. Zagreb. Kada bi u Hrvatskoj bilo više približno jakih tvrt a ki u šumarstvu, najverojatnije bi bar neka od njih imala drukčiji informacijski sustav. Tek tada bi se imalo nešto3usporediti s nečim. Već i samo činjenicom daje IS tvrtke J.P. Hrvatske šume p.o. Zagreb jedini, najbolji je kojega imamo. To što postoji samostalna informatička aaslužba od samoga osnutka J.P. (Hrvatske šume, 1996) )) dokazuje da su već tadašnji rukovoditelji znali prepoznati njezino značenje. Infomiatička službaje ponajprije eezaslugom njegova dugogodišnjeg voditelja inž. Branka aaM e š t r i ć a, vješto uspjela objediniti: a) razvojnu komponentu informatizacije poduzećadiod strateških (npr. izbor vrste baze), preko taktičkih (izbor tipa računala i si.), pa čak i operativnihi ZAKLJUČAK Na temelju rasprave može se zaključiti: a) Dobar prosjek sastavnih karika informacijskoga sustava (SI. 1. i SI. 4.) uopće nije jamac i njegove dobre učinkovitosti. Limitator učinka je najslabija karika. Raščlamba informacijskoga sustava ukazuje na značenje svih njegovih elemenata. Jedino postojeći informacijski sustav J.P. Hrvatske šume ima sve elemente računalnog informatičkoga sustava. b) Hrvatski šumari znaju važnost razvoja informacijskih sustava u šumarstvu (Hrvatsko šumarsko društvo, 1998). U razvoju bi trebali koristiti iskustva Informatičke službe J.P. Hrvatske šume p.o. Zagreb. LITERATURA Department of Information Svstems, 1998: Massev Universitv, Facultv of Information and Mathematical Sciences (Internet stranica: http://fimswww. massev.ac. nz) Hrvatsko šumarsko društvo, 1998: Zaključci 102. redovite skupštine HŠD-a. Šumarski list CXXII: (7-8):391-392 Hrvatske šume, 1996: Poslovno izvješće 1995, Zagreb, pp.74 Kružić, T., 1996: Standardne devijacije regresijskih modela sastojine i načini uzimanja uzoraka metodom simuliranja, Disertacija, Zagreb, pp. 244 No vak, N., 1977: Idejni i izvedbeni projekt izgradnje zadataka. Ovdje ističem plodni doprinos razvoju domaćega terenskoga računala TVRTKO, te svakako brojnih poslovnih i šumarskih aplikacija (Hrvatske šume, 1996) b) primjena i održavanje stvorenoga IS-a Za daljnji razvoj bilo kojega IS-a šumarstva trebalo bi iskoristiti maksimalno rezultate postojećeg IS-a J.P. Hrvatske šume p. o. Zagreb, ali bi se isto tako trebalo upoznati sa sličnima u svijetu. Šumari hrvatske stvoriti će dobre IS-e, jer su na vrijeme prepoznali značenje informatike. To dokazuje i prvi zaključak 102. godišnje skupštine HŠD, održane 16. srpnja 1998. u Zagrebu (Hrvatsko šumarsko društvo, 1998): Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobo dni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, sa sveobuhvatnim specijalističkim znanjem iz biologije, ekologije i informatike... -conclusion c) Glede potencijalne opasnosti tehnokratizma, potrebno je proširiti krug ravnopravnog djelovanja intelektualnih, slobodnih, poštenih i hrabrih šumarskih stručnjaka sa znanjima iz informatike (Hrvatsko šumarsko društvo, 1998), ali i ostalih znanja koja su dio šumarstva: bioloških, ekoloških te svih disciplina koje doprinose modernom ekoiskorištavanju šuma Lijepe naše. Bilo bi dobro da se u našem jedinom državnom šumarskom institutu osnuje odjel za informatiku u šumarstvu, koji bi mogao ponuditi svježa, pa čak i alternativna riješenja. d) Ako to već nije učinjeno, treba žurno uvesti dvosemestralni samostalni predmet Informatika u šumarstvu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. -References integralnog informacijskog sustava SŠGO Slavonska šuma, podržanog s automatskom obradom podataka. Interni stručni akt, Osijek Novak, N., 1984: Stanje i razvoj informacijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u šumarstvu istočne Slavonije. Zbornik radova Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima, Zajednica fakulteta i instituta ŠIP drva Jugoslavije, Sekcija za organizaciju i ekonomiku Novak, N., 1987: Povećanje gospodarske efikasnosti korištenjem informacijskih sustava podržanih automatskom obradom podataka u šumarstvu. Privreda, XXXI (4):55-58 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
T. Kružić: RAZVOJ RAČUNALNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA ŠUMARSTVA HRVATSKE Šumarski list br. 7 X, CXXI1I (1999), 329-335 Novak, N., 1989: Informatika u šumarstvu, Novak -Ralph M. Stair &George W., Reynolds 1997: Osijek pp. 255 Principles of Informations Systems - A Managereial Approach, pp. 664, Florida Novak , N., 1995: Kompjutorizirani informacijski sustav u funkciji razvoja šumarske djelatnosti Timothy J. 0´Leary & Linda 1. 0´Leary (1995): strateški pristup. Doktorska disertacija, pp. 294, Computing Essentials, McGraw-Hill, pp. 315 Varaždin SUMMARY: In this paperauthor describes the basic elements ofan Information system (IS). Also, he recognizes that theoretically an Information system can exist without any computer at ali. Classical (European) Ten Years Forest Management Plan had ali elements ofan IS. Purpose ofan IS is to help the manager in answering the everlasting questions: what?, where?, when?, how?... Thanks to progressive development of computer technology, todav even by words Information system (IS) one considers the computerized Information system (CIS). Every CIS has jive links: People, Procedures, Sojhvare, Hardware and Data. The ejficiency ofa CIS depends ofweakest one (its good average means nothing). Author assesses that CIS ofpublic company "Hrvatske Sume " is only one hefound in Croatian forestry at ali. Even byfact that it is only one it is also the best one. Croatian graduated engineers of forestrv, gathered on 102nd annual meeting oftheir (only one) Forestry Society (Hrvatsko šumarsko društvo 1998), concluded: Forestry of 21st century needs the intellectual, free, onset and brave foresters entirely specialised in biology, ecologv and information sci ence... This way they confirmed that they were aware of the injormatics usejulness. Based on allfacts above, author suggests the urgent establishment ofade quate department oj applied injormatics aspart ofonly one Croatian national forest institute: Šumarski institut Jastrebarsko. Also, he suggests (ifnotyet done?) the introduction of applied injormatics course ofstudy in only one Croatian national forest faculty: šumarski Fakultet Zageb. Key wo rds: information system, computerized information system |