DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXIIi (1999), 301-309 UDK 630* 232 + 232.1 + 233 POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE* SURFACE EXCAVATION IN THE AREA OF KAŠTELA AND THE POSSIBILITIES OF THEIR AMELIORATION Vlado TOPIĆ** SAŽETAK: Uništavanje vegetacije i drastična degradacija solinsko-kaštelanskogpodručja, izazvanog uglavnom cementnom industrijom, predstavlja s ekološkog stajališta značajan problem. Osim zagađivanja zraka i taloženja cementne prašine, tvornica Dalmacijacementje svojim površinskim kopovima (tupinolomima) bitno izmijenila ovo područje i splitski krajolik uopće. A kako je Split jedan od glavnih tranzitnih središta turizma na našoj obali, problem je još veći, jer se kopovi i dalje šire. Stoga ovakvo stanje zahtijeva rekultivaciju površinskih kopova i njihovih "jalovina"pošumljavanjem, kao osnovnu melioracijsku mjeru u zaštiti krajolika. U radu su prikazani melioracijski radovi na (1) završnim (donjim) eks ploatacijskim površinama (prema rudarskom projektu) koje su izgrađene od laporaca s primjesama karbonatnih pješčenjaka i vapnenaca i (2) na odlagalištu nekorištenog zemljišnog materijala. Analiziraju se mogućnosti sanacije kako biološkim, tako i tehničko-kamuflažnim metodama. Autor daje popis vrsta šumskog drveća, grmlja i penjačica (padačica) koje dolaze u obzir za rekul tivaciju kopova, te obrađuje tipove sadnje. Ključne r ij eči: kaštelansko područje, površinskikultivacija, biološke metode, tehničko-kamuflažnepovi sadnje, drveće, grmlje, penjačice. metode, pošumljavanje, kopovi, sanacija, reti UVOD - Introduction U mnogim mjestim Hrvatske, za vrijeme AustroPokretač te tvornice A. Hoffling ispekao je iste ugarske monarhije, pronađen je cementni lapor i podigodine prve količine naše tupine i pretvorio je u cegnute su veće i manje tvornice cementa. Mnoge od tih ment, koristeći tupinu s istočnih padina Marjana. tvornica imale su kratak vijek, a neke su se afirmirale, Nagla potrošnja cementa u svijetu, pa i kod nas, sve ojačale i dalje razvijale te rade još i danas. veća primjena u građevinarstvu, a posebice nakon poRazvoj sadašnjih tvornica cementa u kaštelansko-jave armiranog betona, stvara uvjete za osnivanje novih solinskom bazenu treba svakako tražiti u uspjehu prve tvornica na prikladnim mjestima za izvoz i lokalitetima tvornice cementa u Dalmaciji i Hrvatskoj uopće, koja je s odličnom sirovinom. Tako se 1904. godine osniva prosnovana 1865. godine u Splitu (Morpurg o 1968). va veća tvornica cementa u Solinu (Sv. Kajo), 1908. godine u Majdanu kod Solina (10. kolovoz), 19081909. godine u Omišu, te 1912. godine u Kaštel Sućur * Referat sa simpozija Kaštela kolijevka Hrvatske, cu(Sv. Juraj). Kaštel Stari, 30. rujna - 3. listopada 1998. Navedene tvornice imale su nakon prvog svjetskog ** Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split rata ukupan kapacitet od 400.000 tona godišnje, koji je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 20 <-- 20 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTKL.ANSKOM PODRUČJU 1 MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXXII1 (1999). 301 -309 1932. godine povećan na 820,000 tona, da bi 1979. godine tvornice kaštelansko-solinskog bazena imale kapacitet od 2.200.000 tona cementa godišnje. Za tu proizvodnju tvornicama je trebalo osigurati oko 4.560.000 tona brutto materijala godišnje. Samo je tvornica "Sv. Juraj" 1994. godine imala kapacitet 1.200.000 tona sirovine netto. Sve to naravno zahtijeva produbljavanje i širenje postojećih površinskih kopova, čija ukupna površina danas iznosi oko 430 ha (Topić i Jedlovvski 1979). Takvim načinom eksploatacije uništene su i uništavaju se velike površine zemljišta i vegetacije u ovome području, ili bolje rečeno drastično se degradira kaštelansko- solinska obala i splitski krajolik (si. 1, 2). Slika. 1. Pogled na južne padine Kozjaka i površinske kopove tvornica "Sv. Juraj" i "Sv. Kajo". Slika 2. Detalj površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" u eksploataciji. Fig. 1. Sight on the south slopes of Kozjak and the surface Fig. 2. Detail of surface digging of the factorv "St. Juraj" on the digging of factories "St. Juraj" and "St. Kajo". exploitation. (Photo: V. Topić) (Photo: V. Topić) Stoga ovakvo stanje zahtijeva rekultivaciju tupino-stoje Split jedan od glavnih tranzitnih središta turizma loma i njihovih "jalovina" pošumljavanjem, kao osna našoj obali. novnu melioracijsku mjeru u zaštiti krajolika, tim više METODE RADA - Methods of work Problematici rekultivacije površinskih kopova nije ravni, izvršena je kemijska analiza tog materijala. Isto se do sada posvećivala dovoljna pozornost, a spoznaja tako obavljene su i laboratorijske analize laporaca. o tome vrlo je skromna (Topić i Jedlovvski 1979; Kemijske analize uzoraka izvršene su u laboratoriju Topić i Bogović 1991). Stoga se ovim istraživaZavoda za istraživanje tla Instituta za jadranske kulture njima pokušava utvrditi mogućnost rekultivacije poi melioraciju krša u Splitu, po ustaljenim laboratorijvršinskih kopova odnosno zaravni, terasa i kosina s skim metodama (pH u vodi i KC1 elektrometrijski, fiotkrivenim geološkim slojem izgrađenim od laporca s ziološki aktivni fosfor i kalij po Al - metodi, humus po primjesama karbonatnih pješčenjaka i vapnenca te deTjurinu, ukupni dušik po Kjeldahlu i sadržaj poniranog zemljišnog materijala. CaCo3 po Scheibleru). Glede činjenice daje površinski sloj tla koji se dePromatra se prirodni razvoj pionirskih biljnih vrsta ponira u procesu eksploatacije laporaca vrlo povoljan na deponiranim zemljišnim materijalima različite staza rekultivaciju pošumljavanjem, i da pedstavlja osrosti, i na eocenskim slojevima u dijelu kopa koji je ranovni melioracijski materijal za laporovite terase i za-nije iskorišćivan. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVh SANACIJE Šumarski listbr. 7-8, CXXIII (1999), 301-309 REKULTIVACIJA DEPONIRANOG ZEMLJIŠNOG MATERIJALA Recultivation of deposed eart Eksploatacijom kaštelansko-solinskih laporaca znatan dio površinskog plodnog tla "jalovine" deponira se ili se predviđa deponirati kako na koti 100, donja granica nasipa eksploatacijskog polja, tako i na ostalim dijelovima tupinoloma. To je izuzetno povoljan materijal za rekultivaciju pošumljavanjem, jer je znatan dio ovih površina ranije Kemijska svojstva površinskog sloja tla na kopovima bio pod vinogradima i voćnjacima, odnosno površinama koje su se obrađivale i gnojile. Taj materijal zapravo nosi sve osobitosti terasiranih zemljišta na laporcima, što su i analize provedene u Institutu potvrdile (visoka pH vrijednost, visoko ukupno i aktivno vapno, nizak sadržaj humusa i hranjiva, posebno fosofora; tablica 1). Chemical properties of surface earth layer on excavation Tablica Površinski Uzorak Ukupni Aktivno pH Humus Ukupni PA K2 0 kop karbovapno % N % % % nati % % H2 0 nKCl "Sv.Juraj" 1 60,6 14,13 8,36 7,45 1,25 0,6 0,010 0,16 2 43,2 7,93 8,28 7,40 3,00 1,5 0,009 0,22 3 57,1 15,12 8,45 7,43 1,26 0,6 0,006 0,19 "Sv. Kajo" 4 65,4 16,61 8,42 7,45 1,49 0,7 0,001 0,26 5 55,9 22,81 8,39 7,40 1,12 0,6 0,003 0,20 Iz svega ovoga slijedi, da se kod sadnje drvenastih vršiti melioracijska gnojidba mineralnim gnojivima. kultura na ovim tlima, zbog uspješnijeg rasta, treba iz REKULTIVACIJA OTVORENIH EOCENSKIH SEDIMENATA (LAPORACA) Recultivation of open eocenic sediment (marly soils) Iz napravljenih analiza laporca vidljivo je variranje sadržaja CaCO, (70-96 %), zatim željeza, aluminija, fosfora, magnezija. Međutim, mnogo su značajnija mehanička svojstva matičnog supstrata koji ne posjeduju nikakvu strukturu, a pojavljuje se kao nepropusna ploča u koju ne može penetrirati korjenov sustav. Stoga laporce treba, ukoliko ih želimo rekultivirati, razrahliti na dubini od najmanje 1,0 m površinskim miniranjem i mehaničkim usitnjavanjem. Zatim na tako razrahljen materijal treba unijeti plodnu zemlju, treset i mineralna gnojiva kao osnovne melioracijske elemente laporca, kojima bi se očuvala njegova razrahljenost, a biljkama osigurala povoljna biološka, fizikalna i kemijska svojstva. Osim površinksog rahljenja laporaca, potrebito je u okviru pripremnih melioracijskih radova izraditi i kanal iznad granice eksploatacijskog polja. Ovaj kanal štititi će strme padine, formirane tijekom same eksplo atacije od voda koje dolaze s padine iznad samog površinskog kopa (si. 3.). Slika 3. Detalj površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" sa završnom (donjom) eksploatacijskom površinom. Fig. 3. Detail of surface digging ofthe factory "St. Juraj" with thc final (low) exploitation surface. (Photo: V. Topić) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXXI11 (1999), 301-309 Terase na eocenskim laporcima -Terraces on eocenic mari Visinske razlike između dvije uzastopne terase prema poprečnom profilu površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" nakon završene eksploatacije iznosio bi 20 m (Grafikon 1). Iz istog grafikona vidljivo je da se predviđaju platforme širine 15 m. Platforme terasa izrađuju se vodoravno. Međutim, kod velikog terasiranja pravilno je da tlu platforme da određen pad i to: uzdužni pad prema recipijentu ne smije biti veći od 2 %, prema brijegu Poprečni profil površinskog kopa tvornice "Sv. Juraj" Side profile of surface digging of the factorv "Sv. Juraj" pad platforme može biti maksimalno 4 %, s time da uz sam brijeg treba izgraditi žlijeb za odvođenje vode. Kako se ovdje radi o laporovitom materijalu platforme terasa (njezin površinski dio) treba razrahliti, kako je to već naprijed rečeno, i na tako razrahljen materijal donijeti s određenih deponija plodno tlo u sloju od najmanje 30-40 cm dubine (oko 3-4.000 m´/ha). Grafikon 1. ZAVRŠNA KONTURA POVRŠINSKOG KOPA DEPONIJ NEKORIŠTENOG MATERIJALA i—i—i—r 700m Zaravni na eocenskim laporcima -Platforms on eocenic mari To su površine koje će se nakon završetka eksploatacije nalaziti 20 m ispod nasipa, a protezt će se prema gornjoj granici eksploatacijskog polja, ili bolje rečeno do prve terase. S obzirom da će nakon eksploatacije, kako predviđaju glavni radovi projekta, takva ravna ploha s laporovitom podlogom zapremati znatne površine, treba nešto više reći o potrebi provođenja tehničkih mjera. Bilo bi najbolje kada bi čitavu površinu prethodno razrahljenu izbrazdali unakrsnim brazdama do dubine 30 cm i rastojanja 2-3 m, čime bi se osigurala bolja drenaža koja se inače provodi na teškim tlima, i na tako tretiranu plohu nanijeti sloj plodnog tla u visini 30-40 cm. Visina sloja i površina koja će na ovaj način biti tretirana ovisi o samoj količini deponirane plodne zemlje, a koja nije mala, i na samoj koti 100 jugozapadnog dijela površinskog kopa tvornice "SvJuraj" iznosi preko 700.000 m3. Nakon nasipanja terena do predviđenih kota potrebno je izvršiti niveliranje, tako da se osigura blagi pad prema recipijentu. Pad bi trebao iznositi 0,5 %, a potreban je zbog toga da bi se osiguralo evakuiranje viškova površinskih voda. Ukoliko se ne bi izvršilo detaljno niveliranje, zasigurno bi došlo do zabarivanja zbog nepropusnosti laporca, a to bi vrlo negativno utjecalo na razvoj same vegetacije. Detaljnije se o načinu rekultiviranja ovih površina (terasa, zaravni), kao i deponiranog zemljišnog materijala govori u poglavlju "Tipovi sadnje šumskog drveća, grmova i penjačica". |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski listbr. 7-8, CXX1I1 (1999), 301-309 BILJNE VRSTE PRIKLADNE ZA REKULTIVACIJU Plant species suitable for recultivation Površinski kopovi tvornice "Dalmacijacement" koji se ovdje obrađuju, nalaze se u primorskom području koje karakterizira zimzelena vegetacija sveze crnikovih šuma i makije (Quercion ilicis). Prvobitna klimatogena vegetacija ovoga područja, dobrim se dijelom izmijenila i sada se mnoge površine nalaze u različitim degradacijskim stadijima. Uslijed pozitivnih klimatskih i dijelom edafskih čimbenika koji vladaju na ovome području u kojem se nalaze spomenuti kopovi, naseljavanje i razvoj vrsta dendroflore nailazi na povoljne uvjete. Kao dokaz za to su mnogobrojne grupacije i sastojine alepskog bora, kako one umjetno sađene, tako i one razvijene iz prirodnog ponika na otvorenim terenima, degradiranim makijama i napuštenim poljoprivrednim površinama. Osim alepskog bora ovdje pridolaze crnika, maslina, brnistra, planika, tršlja itd. Sve te vrste koje okružuju površinske kopove nalazile su se nekada zasigurno i na površinama koje zapremaju današnji tupinolomi. Stoga bi sve one i danas mogle doći u obzir za sadnju u kaštelansko-solinskom bazenu, naravno ukoliko se prethodno izvrše naprijed navedeni melioracijski zahvati. Izbor je sveden na one vrste za koje se zna da su vrlo skromne u svojim zahtjevima prema staništu, a osim toga brzo rastu i dekorativne su: Stablašice: Cedrus atlantica Man., atlaski cedar Cupressus sempervirens L., obični čempres Cupressus arizonica Greene, arizonski čempres Elaeagnus angustifolia L., uskolisna dafina Pinus halepensis Mili., alepski bor Pinuspinaster Ait., primorski bor Pinus brutia Ten., brucijski bor Quercus ilex L., crnika Grmovi i manja stabla: Arbutus unedo L., planika Berberis vulgaris L., obična žutika Cotoneaster horizontalis Dcne., puzava mušmulica Juniperus oxycedrus L., šmrika Lycium europaeum L.,tmasti vučac Myrtus communis L., mirta, mrča Nerium oleanderL., oleandar Prunus laurocerasus L., lovorvišnja Pittosporum Tobira Drvand, pitospor Pistacia lentiscus L., tršlja Phillvrea latifolia L., širokolisna zelenika Rosmarinus officinalis L., ružmarin Spartium junceum L., brnistra Teucrium fruticans L., grmasti dubčac Tamarix gallica L., tamarika Viburnum tinus L., lemprika Polugrmovi: Scrophularia canina L., obični strupnik Cineraria maritima, primorski dragušac Salvia officinalis L., kadulja, žalfija Teucrium chamaedrys L., obični dubčac Teucriumpolium L., bijeli dubačac Vinca maior L., velika pavenka Penjačice, povijuše, padačice: Lonicera implexa Ait., božje drvce Parthenocissus quinquefolia Planch., peterolisna lozica Polygonum baldschuanicum Reg., lozica bijela Tecoma radicans Juss., crvena tekoma Wistaria sinensis DC, glicinija TIPOVI SADNJE ŠUMSKOG DRVEĆA, GRMOVA I PENJAČICA Types of planting of forest trees, bushes and climbing plants Tip I - Sadnja stablašica na deponiju Type I - Planting of trees on the waste area Tu se predviđa sadnja piramidalnog, horizontalnog i arizonskog čempresa, primorskog, alepskog i brudjskog bora, te cedra na pojedinim mjestima, i to umjesto horizontalnog čempresa. Planiraju se sljedeći razmaci sadnje: prvi i zadnji (unutrašnji) uzdužni red na deponiju trebaju biti udaljeni od granice po 5 m. Samo na jugozapadnoj površini deponija tvornice "Sv. Juraj", koja prema glavnom rudarskom projektu iznosi oko 9 ha, posadit će se 10 redova šumskog drveća s međusobnim razmakom stabala od 8 m. Isto tako za borove, horizontalni čempres i cedar udaljenost biljaka u redu iznosi 8 m, dok za piramidalni čempres iznosi 3 m. Biljke prilikom sadnje treba razmjestiti u trokutastom obliku (crtež 1.). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 24 <-- 24 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU 1 MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8. CXXIII (1999), 301-309 Tipovi sadnje šumskih vrsta na deponiju (Tip I i Tip II) Types of planting of forest species on the waste area (Type 1 and Type 2) Crteži C/J r/3 U 2 3 <ž CL, S i5 Oi ^ %. 0-oi U O W % s O O uj 21 O I>U H W m eu>U m m>o K>u m Također na koti 100 jugoistočnog dijela eksploatacijskog polja tvornice "Sv. Juraj" i na eksploatacijskom polju tvornice "Sv. Kajo" (na potezu od "transporter silos" prema zapadu na potok i dalje na Škrabina vrata) gdje se planira, prilikom eksploatacije, odlaganje "jalovine" (površinskog neiskorištenog dijela zemlje) izvršiti će se sadnja stablašicama na deponiju, kako bi se dobio zaštitni šumski pojas, a koji bi ujedno kamuflirao znatan dio tupinoloma, posebice od pogleda s magistrale (si. 4.). Slika 4. Rekultivirani dio nekorištenog zemljišnog materijala tvornice "Sv. Juraj" na koti 100. Fig. 4. Recultivated part of unused earth material of the factory "St. Juraj" on the elevation 100. (Photo: V. Topić) Tip II - Sadnja grmolikih vrsta na južnim padinama deponija Type II - Planting of bushy species on the south slopes of vvaste area Na padinama deponija u visini od 20 m predviđa se Razmak sadnje grmova treba iznositi 2-2,5 x 2-2,5 uglavnom gušća sadnja navedenim grmolikim vrstama m. Osim toga, na ovim padinama predviđaju se i zatravmedu kojima se posebice ističu: brnistra {Spartiumjun-ljivanja(sl. 4.). ceum), oleander (Nerium oleander), mirta {Mvrtus communis), planika (Arbutus unedo) i puzava mušmulica (Cotoneaster horizontalis). Tip III - Sadnja stablašica i grmolikih vrsta na zaravnima od eocenskih laporaca Type III - Planting of trees and bushy species on the platforms of eocenic mari Glede činjenice da su ovo velike površine i daje njih Vrste koje ovdje dolaze u obzir su sve one stablašiujedno najteže i meliorirati, uputno je da se samo dio tih ce, grmovi i polugrmovi koji su unaprijed navedeni. površina koristi za pošumljavanje. Razmak sadnje za grmove 2-2,5 x 2-2,5 m, za stabla šice 7-8 x 7-8 i za polugrmove 1 x 1 m. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 25 <-- 25 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU 1 MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski listbr. 7-8, CXXIII (1999), 301-309 Međutim, znatan dio ovih površina može se korisno pričuve, nap. "Dalmacijacement", "Ina", "Dalma" itd. upotrijebiti u druge svrhe. Ovdje se u prvome redu mis- (crtež 2.). li na korištenje tih površina za skladištenje materijalne Tipovi sadnje stablašica, grmolikih vrsta i padačica na ravnim površinama i terasama (Tip III, Tip IV i Tip 1 Va Tvpes of planting of trees bushed and down growing plants on even areas and terraces (Type 3, Type 4 and Type 4a) ^C-^eAJv1^^ I ´^ Kako se te površine nalaze nedaleko grada te imaju dovoljno prostora (na površinskom kopu "Sv. Juraj" slobodna ravna površina u jugozapadnom dijelu eksploatacijskog polja nakon eksploatacije iznosit će oko 60 ha) i povezane su s magistralom i drugim odgovara Crtež 2 2 SQ2L 7o§oL N - 3gOo9 2 2 jućim putovima, pogodno su mjesto za zadovoljavanje ovih potreba. Osim toga, dio ovog prostora može se uključiti u rekreacijsku zonu sa športskim objektima i dr. Tip IV - Sadnja stablašica i padačica na terasama od eocenskih laporaca Type IV - Planting of trees and down-growing plants on the terraces of eocenic mari Na platformama terasa širine 15 m koje se spuštaju tog (5) čempresa unose po jedna vrsta spomenutih bood gornje granice eksploatacijskog polja do slobodne rova (Pinuspinaster, Pinus halepensis i Pinus brutia). ravne površine po završetku eksploatacije, predviđa se Odstojanje redova čempresa, odnosno borova iznosi sadnja sljedećih vrsta stablašica: piramidalni, horizon7 na, a isto toliko i razmak između sadnica u redu. Sadtalni i arizonski čempres s tim da se umjesto svakog penja je trokutasta (crtež 2.). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 26 <-- 26 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU I MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXX111 (1999), 301 -309 U prednjem južnom dijelu reda terasa predviđa se sadnja padačica kao što su: lozica bijela (Polygonum baldschuanicum), peterolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), glicinija (IVistaria sinensis) i crvena tekoma (Campsis radicans). Navedene padačice sade se na sredini između pojedinih štablašica (TIP IVa). Tip V - Tehničko kamuflažna metoda Tvpe V - Technic camouflage method Osim navedenih šumsko-kulturnih radova pod brojem I, II, III, IV i IVa na vrlo strmim površinama bez terasa na kojima nije ni moguće obaviti bilo kakvu sadnju, preporuča se kamufliranje tih površina žicanim mrežama. Tehnika rada s tim mrežama odgovara onoj koja se koristi kod zaštite prometnica od odrona zemlje i kamena sa strmih površina. U zadnje vrijeme proizvodi se i plastificirano pletivo. To su plastificirane mreže čija boja može biti zelena, smrekovo zelena i žuta. Osim toga, ove mreže, koje su vrlo dobro kamuflažno sredstvo, treba također ankerirati na padine i prekriti penjačicama ili padačicama posađenim na dno ili iznad same litice, gdje god je to moguće. Zasigurno bi se tako penjačice ili padačice bolje vezale za žicu i time isključila mogućnost kidanja od vjetra, a osim toga, to je potpunije i bolje rješenje. ZAKLJUČAK - Conclusion Na osnovi dosadašnjih istraživanja na površinskim kopovima "Dalmacijacementa" o mogućnostima rekultivacije ovih površina, može se zaključiti: Zemljišni materijal, kako na donoj granici nasipa eksploatacijskog polja, tako i na ostalim dijelovima kopa gdje se odlaže u procesu eksploatacije laporaca, vrlo je povoljan za rekultivaciju pošumljavanjem i predstavlja osnovni melioracijski materijal laporaca Otkriveni geološki slojevi izgrađeni od laporaca s primjesom karbonatnih pješčenjaka i vapnenaca, koji će ostati nakon završetka eksploatacije, mogu se rekultivirati samo nakon intenzivnih tehničkih i LITERATURA Filipovski , G., 1980: Mogućnosti rekultivacije oštećenog zemljišta površinskim kopom rudnika uglja "Oslomej" blizu Kičeva, SRM. Zemljište i biljka, Vol. 29. Morpurgo , I., 1968: Historijske bilješke o počecima prve splitske tvornice cementa. "Dalmacijacement", br. 50, Split. Resulović , H., 1980: Prijedlog klasifikacije deponija sa aspekta njihove pogodnosti za rekultivaciju. Zemljište i biljka, Vol. 29, No 2. Topić, V, Jedlovvski, D., 1979: Projekt sanacije površinskih kopova tvornice "Dalmacija cement". Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. biotehničkih mjera, te nanošenja zemljišnog sloja do dubine 30-40 cm. Vrste koje su ovdje predviđene za rekultivaciju potrebno je i dalje istraživati na jednoj manjoj i stalnoj eksperimentalnoj plohi, naravno s laporovitom podlogom, kako bi što potpunije dali odgovor na pitanja izbora samih vrsta i načina sadnje. Nakon eksploatacije laporca znatan dio ovih površina može se osim pošumljavanjem vrlo korisno upotrijebiti i za skladištenje materijalne pričuve. Osim toga može se dio ovog prostora uključiti u rekreacijsku zonu sa športskim objektima i dr. - References Topić, V, 1982: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Šumarski list, 1-3, Zagreb. Topić, V, Bogović, Z., 1991: Projekt biološke sanacije kamenoloma Bast. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Topić, V, 1994: Ekološka obilježja mediteranskog područja R. Hrvatske. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana R. Hrvatske, Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Split. Topić, V, 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na zaštitu tla od erozije. Unapređenje proizvodnje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 27 <-- 27 --> PDF |
V. Topić: POVRŠINSKI KOPOVI NA KAŠTELANSKOM PODRUČJU 1 MOGUĆNOSTI NJIHOVE SANACIJE Šumarski list br. 7-8, CXXI1I (1999). 301-309 biomase šumskih ekosustava, Znanstvena knjiga - Podstrana. (Poljoprivreda i šumarstvo). Zavod 1, Zagreb. za urbanizam i zaštitu okoliša, Split. Topić, V., Škarić, Z., Perica, S., 1996: Osnova korištenja i zaštite prostora za grad/općinu: Split SUMMARY: Destroying of vegetation and the drastic degradation of the area of Solin and Kaštela, caused mainly by cement industry, is from the ecologic side a great problem. Besides pollution ofthe air and settling of cement dust, thefactory Dalmacijacement has changed the area by surface digging of cement clay. Since Split is one ofthe main transit centres of tourism on the coast the problem is more serious since the digging continues. This situation demands recultivation of surface digging by ajforestation as the essential amelioration measure in protection ofthe landscape. This paper deals with the amelioration measures on (l)final lower exploited areas (according to the miner š project) which are made ofmarly with admixtures of carbonat sandstone and limestones and (2) on the areas of nonused earth material. The metods of amelioration have been analysed by biologic and technical-camou jlage methods. The autor gives the list oftrees, bushes and climbing plants, which are used for amelioration of excavation and deals with the types oj planting. Key words: the area of Kaštela, surface digging, amelioration, recultivation, biological methods, tehnical-camoujlage methods, ajforestation, types of planting, trees, bushes, climbing plants. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
& GcoTcha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Elta R55 Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE S TAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/f ax 01/3735-178, tel 3730-036 |