DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 123 <-- 123 --> PDF |
IN MEMORIAM MLADEN MRZLJAK, dipl. inž. šum. (1916-1999.) Dana 6. svibnja 1999. godine ispratili smo na posljednjem ovozemaljskom putu našega člana, dragoga prijatelja i kolegu Mladena Mrzi jaka, dipl. inž. šumarstva. Njegov životni put kroz struku i šumarstvo bio je težak i trnovit zbog okolnosti koje su ga pratile na raznoraznim zadaćama koje je morao obavljati tijekom svoje profesionalne šumarske djelatnosti. Iznenadila nas je njegova smrt, jer je bio uvijek raspoložen i vitalan, iako u poodmakloj dobi, a izgled i pokretljivost nisu odavali skori kraj. No, životni putevi često se iznenada prekidaju. Sjećamo ga se u onim davnim i burnim predratnim vremenima kao aktivnog člana Udruženja studenata šumarstva, gdje je svakodnevno uključen u ondašnja studentska i politička zbivanja. Pripadao je onoj generaciji prijeratnih šumarskih stručnjaka koji su podnijeli teško breme rata, među kojima je bilo puno onih koji su iščezli na jednoj od strana. Njegova stručna i profesionalna šumarska djelatnost započinje još za Banovine Hrvatske, kada je postao šumarski pripravnik u Bjelovaru, a zatim upravitelj šumarije u Bosanskoj Gradiški, te nakon rata u Novoj Gradiški, Novom Marofu pa Gospiću i konačno Zagrebu. Djelovao je kao upravitelj u taksaciji i građevinarstvu. Njegova najdulja i posljednja šumarska djelatnost bila je u Projektnom birou šumarstva i drvne industrije, u razdoblju od 1956. do 1980. g., gdje je i umirovljen. Mladen je bio vrlo vrijedan šumarski stručnjak. Njegov životni vijek započinje u rodnom Draga- Prof. dr. MILAN ANDROIC (1913 Milan Androić rođen je u Gračacu 17. studenoga 1913. godine. Gimnaziju je završo u Gospiću 1932. godine, a potom upisao Pravni fakultet u Zagrebu, kojega je sljedeće godine napustio. Akademske godine 1933/34. donosi životnu odluku i upisuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu na kome je diplomirao 1939. godine. Za vrijeme studija započinje svoj radni vijek i zapošljava se kao umni nadničar u Direkciji šuma Sušak. Nakon diplome i odsluženja vojnoga roka zapošljava se kao nadničar u Đurđevačkoj imovnoj općini, a ubrzo dobiva radno mjesto u Direkciji šuma u Mostaru, gdje ga zatiče rat. niću, davne 1916. g., u vrijeme Austrougarske Monarhije, da bi se nastavio kroz kraljevinu SHS, Banovinu Hrvatsku, NDH, Titovu Jugoslaviju i završio u slobodnoj Hrvatskoj. Mladen odlazi u vječnost i pridružuje se svojoj ranije preminuloj supruzi. Hrvatsko šumarsko društvo iskazuje sinu i kćerima, kao i ostaloj tugujućoj rodbini, svoju sućut i tugu nad gubitkom dragoga Mladena. Hvala mu za njegov doprinos šumarstvu Hrvatske, pošten rad i druželjubiv odnos prema svima. za Hrvatsko šumarsko društvo V. Živković 1999) U ožujku 1941. godine mobiliziran je i upućen u Kumanovo gdje doživljava kapitulaciju i ponovno se vraća u Mostar. Nedugo zatim premješten je u Direkciju šuma u Gospiću, gdje je preuzeo dužnost upravitelja šumarije Donji Lapac. Zbog ratnih opasnosti napustio je Donji Lapac i ponovno se vratio u Gospić. U to vrijeme radio je na rekonstrukciji ceste Krasno-Stirovača, da bi pred kraj 1941. godine bio premješten u Direkciju šuma u Vinkovcima gdje je radio u odjelu zataksaciju. Nakon završetka rata prof. dr. M. Androić postao je upravitelj Niže šumarske škole u Delnicama. Zatim je, 1948. godine, premješten |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 124 <-- 124 --> PDF |
u Zagreb u Ministarstvo šuma. Za asistenta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu u Zavodu za Entomologiju izabran je 1949. godine. Od tada pa do kraja života prof. dr. M. Androić neumorno radi na problematici zaštite šuma. Akademske godine 1952/53. godine boravio je u Francuskoj, gdje je specijalizirao patologiju kukaca. U samom početku znanstvenoga rada prof. dr. M. Androić uočava značenje ekologije u šumskim ekosustavima uključujući i ekologiju kukaca, na čemu se kasnije bazirao čitav njegov rad. Doktorirao je 1954. godine na temi Borov prelac gnjezdar (Cnetocampa pitvocampa Schiff), biološko- ekološka studija. Zatim, Godine 1955. ponovno odlazi u Francusku gdje brani rad o borovu prelcu gnjezdaru te stječe diplomu i titulu L´ eleve diplome de 1´ Ecole Pratique des hantes Etudes, Section des sciences naturalles. Habilitacijski rad obranio je 1956. godine. Za docenta na predmetu Šumska entomologija izabran je 1957. godine, za izvanrednoga profesora 1960, a za redovitoga profesora 1964. godine. Taj predmet predavao je sve do odlaska u mirovinu 1984. godine. Valja se prisjetiti daje Zavod za zaštitu šuma osnovan 1947. godine u kojeg je prof. dr. M. Androić došao početkom 1956. godine iz nekadašnjega zajedničkog Zavoda za entomologiju. Od toga vremena zalaže se za prostor, opremu, knjižnicu, znanstvena dostignuća i edukaciju ljudi stoje ostavilo trajne tragove na opstojnost i budućnost Zavoda. Prof. dr. Milan Androić jedan je od osnivača poslijediplomskog studija na našem fakultetu. Kao voditelj i nastavnik poslijediplomskoga studija iz zaštite šuma na put je izveo više doktora i magistara znanosti čime je dao velik doprinos našoj struci. Od početka znanstvenoga rada do odlaska u mirovinu povezan je s najvažnijim istraživačkim središtima u Europi i u nas. Vodio je više znanstvenih projekata i zadataka, izrađivao elaborate i projekte za šumarstvo. Stalno je bio prisutan u domaćoj praksi, kako na skupovima tako i u rješavanju svakodnevnih zadataka. Pionir je aviosuzbijanja šumskih štetnika, uvođenja bioloških metoda zaštite šuma, a zaslužan je i za današnje postojanje dijagnozno- prognozne službe u šumarstvu. Veliku pozornost posvetio je masovnom sušenju šuma u Europi i u nas. Prof. dr. Milan Androić cijeloga je života istraživao, pisao i objavljivao znanstvene i stručne radove, te popularne članke. Ukupno je objavio oko 100 radova u kojima je pri kazana problematika svih naših šuma. Njegova knjiga Osnove zooekologije s osobitim osvrtom na entomofaunu, kapitalno je djelo i danas u potpunoj funkciji. Kao svestran čovjek prof. dr. Milan Androić obavljao je mnoge dužnosti na fakultetu i drugdje, npr. bio je dekan fakulteta 1961-1964. i 1974-1976. godine, predstojnik Katedre za lovstvo 1960-1973. godine i predstojnik Katedre za zaštitu šuma od 1972-1984. godine, a Zavod za istraživanje u šumarstvu vodio je od 1968-1974. godine. Pored toga bio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu od 1966-1968. godine, te predsjednik i član mnogih sveučilišnih, znanstvenih i stručnih povjerenstava i organizacija. Za svoj rad prof. dr. Milan Androić odlikovanje mnogim priznanjima i nagradama, zahvalnicama te s tri ordena od strane društvenih i gospodarskih ustanova. Kao posebno priznanje čovjeku, nastavniku i znanstveniku uručena mu je diploma počasnoga člana Akademije šumarskih znanosti. Život prof. dr. Milana Androića završoje 5. srpnja 1999. godine. Za sva dobra djela koja je cijeloga života činio ljudima, Šumarskom fakultetu, šumarstvu i domovini neka mu je velika hvala. Njegov lik zadržat ćemo u trajnom sjećanju, a njegova djela ne mogu umrijeti. Prof. dr. se. Milan Glavaš Posljednji pozdrav Šumarskog društva i Šumarskog instituta Dragi profesore, kolega i prijatelju, U ovim tužnim trenucima shvatio sam da niti jedan ispit kod mojeg učitelja nije bio težak. To znaju i svi ovdje nazočni njegovi daći. Teško je i bolno kada treba reći zbogom. Sreća je moja da nisam sam. Svi smo došli s tugom u srcu i mislima na dio života kojeg smo proživjeli s Vama. U ime Hrvatskoga šumarskog društva i Šumarskog instituta i u ime svih nazočnih želimo se oprostiti s našim dragim profesorom. Prof. Androić bio je aktivan član Hrvatskog šumarskog društva. Bio je urednik "Šumarskog lista" od 1952-1962. godine, u kojemu je objavio i veliki broj znanstvenih i stručnih radova. Bio je predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske od |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 126 <-- 126 --> PDF |
Za one koji su zaboravili! PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 1999. GODINI : - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - zapoduzeća 500 kn + PDV ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRORAČUN br 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 125 <-- 125 --> PDF |
1960-1968. godine. Danas je četvrtak. I eto od Vas se opraštamo baš danas, skoro u isto vrijeme kada smo dolazili na šumarske četvrtke u Šumarsko društvo. To je naš posljednji šumarski četvrtak na kojeg smo došli s dubokim poštovanjem prema Tebi kao profesoru, kolegi, prijatelju i dobrom čovjeku. Osim toga, bio je urednik edicije "Prvo jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma", urednik knjige "Šumarska nastava u Hrvatskoj 18601960", podpredsjednik u Zagrebu obnovljenog Entomološkog društva od 1969-1990. Bio je odgovorni urednik "Acta entomologica Jugoslavica" od 1971-1990. godine. Bio je i predsjednik Republičkog vijeća narodne tehnike Hrvatske od 19711975. godine, predsjednik pokreta Nauka mladima od 1970. godine, predsjednik Jugoslavenskog društva za širenje naučnih saznanja "Nikola Tesla" od 1977. godine, predsjednik Savjeta za odgoj, obrazovanje i znanost, fizičku i tehničku kulturu Republike Hrvatske od 1974-1980, član Komisije za obrazovanje od 1968-1970. Značajan je i veliki doprinos prof. Androića u teškim i sudbonosnim danima za vrijeme Hrvatskoga proljeća (1968-1971). Bio je veliki erudit. Dobro je poznavao složenu šumarsku problematiku. Imao je izuzetan dar za matematiku i strane jezike. Prvi je u nas pisao o suvremenoj ekološkoj problematici u šumarstvu. Poznata je njegova misao "Ekologija se ne može naučiti, ona se može samo razumjeti". Imao je izuzetnu sposobnost sinteze. Svim problemima i izazovima prilazio je kompleksno i znao je izdvojiti dominantne i terminalne čimbenike u složenosti neke pojave, osobito onih koji dovode do narušavanja stabilnosti šumskih ekosustva i propadanja šuma. U ime direktora dr. Jose Gračana, znanstvenika i svih djelatnika Šumarskog instituta, izražavamo posebno štovanje i zahvalnost profesoru Androiću, jer je aktivno sudjelovao u osnivanju Šumarskog instituta i uvijek smo ga smatrali svojim. Bio je naš dragi suradnik, nesebični pomagač u razvoju u idejnom i materijalnom pogledu, a bio je i naš dragi mentor. S tugom u srcu djelatnici Šumarskog instituta Ti nakon 15 božičnih jelki danas šalju vijenac. Latice na cvjetovima znače bezbroj sjećanja na naše druženje, uspomene, prijateljstvo, zahvalnost i štovanje. Ovdje nisu došli samo šumari iz cijele Hrvatske svih dobnih razreda. Tu ima i drugih struka. Ovdje je i naš prijatelj primarijus dr. Šojat, koji je bio i mnogim kolegama šumarima uvijek na usluzi i pomoći, a za Tebe je nesebičo brinuo i angažirao svoje kolege liječnike na Jordanovcu, Rebru i konačno u Traumatološkoj bolnici, gdje je završio Tvoj životni put. Jednom ne tako davno spomenuo si mi da bi htio da ti na oproštaju kažem nekoliko riječi. Moj odgovor je bio da se ne zna tko će od nas otići prvi. Onda smo se dogovorili da ćemo govore unaprijed napisati pa ćemo vidjeti tko će prvi čitati. Providnost je htjela da ja govorim Tebi, da se svi mi oprostimo s Tobom baš danas. To činim u ime svih nazočnih i onih koji ne znaju da si nas napustio i onih koji nisu mogli doći. Svima si nam bio drag, volio si čovjeka i mi smo voljeli tebe, a sada volimo tvoju sjenu i uspomenu. Dozvoli mi da ovdje spomenem samo jednu strofu moje pjesme koju sam Ti jednom čitao, simboličnog naslova za ovu priliku: Vječna rijeka Svaka rijeka teče, Od izvora do ušča I od ušća do izvora. Sada si završio prvi smjer. Ostaje Ti drugi. Prvi je bio prolaznost, a drugim se dolazi do Izvora, a to je Vječnost. U prvom dijelu mi smo bili za Tebe tvoja stvarnost, a u drugom dijelu si Ti za nas sjećanje i uspomena. Jedan putuje a drugi ga prate Jedan ostaje a drugi se vrate To je igra života i smrti U kojoj se prošlost i budućnost vrte. I na kraju zbogom i doviđenja. Neka Te do vječnih poljana prate naše misli i osjećaji. Samo na vječnim poljanama Vrijeme ne prolazi Samo tamo izašlo sunce Nikad ne zalazi. Neka Ti tamo vječno proljeće traje, tihi lahor neka lišće njiše, a mi ćemo obrisati suze i ponosni biti što smo se znali i što smo s Tobom bili. Doviđenja na šumarskom četvrtku na Vječnim poljanama. Zbogom naš dragi profesore. Dr. M. Harapin |