DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 114     <-- 114 -->        PDF

tima jela ne posjeduje dovoljnu konkurentsku sposobnost
u natjecanju s bukvom i ostalim pratećim vrstama.
Udjel jele u idućem razdoblju još će više izostajati,
što ubrzava pomanjkanje adekvatnih uzgojnih zahvata.
Benicivenga M.: Proizvodnja tartufa u šumama
listopadnih hrastova


Tartufi žive u simbiozi sa raznim vrstama drveća i
grmlja uz slijedećih porodica: Betulaceae, Cistaceae,
Corylaceae, Cupresaceae, Pinaceae Salicaceae i naročito
Fagaceae. Unutar porodice Fagaceae posebno
značajne su listopadne vrste roda Qeurcus koje su
najčešći simbionti za sve vrste Tuberaceae.


Na ovoj osnovi se temelji mogućnost umjetnog uzgoja
tartufa, koji danas na svjetskom, a naročito na talijanskom
tržištu imaju vrlo visoku cijenu.


Pojedine vrste tartufa su vrlo selektivne u odnosu na
ambijent. Autor navodi da za uspješan uzgoj raznih vrsta
tartufa trebaju određeni ekološki uvjeti, a za stvaranje
mikorize, određene vrste hrastova.


Autor navodi.kao primjer da bijeli tartuf (Tuber
magnatum) raste na dubokim vapnenim tlima bogatim
organskim tvarima, traži zasjenjeno tlo, podnosi male
temperaturne razlike i uspjeva u zoni od 200 do 500 m
nadmorske visine, za razliku od crnog tartufa (Tuber


OBLJETNICE


melanosporum) koji živi između 300 i 1000 m n.v. na
sunčanim obroncima, u prorijeđenoj vegetaciji na plićem
skeletnom tlu te podnosi veće dnevne i sezonske
temperaturne razlike.


Umjetni uzgoj bijelog tartufa bazira se na umjetno
mikoriziranim sadnicama hrasta lužnjaka (Quercus robur),
a crnog tartufa na sadnicama medunca (Quercus
pubescens).


Autor daje podatke i za ostale vrste tartufa.
Mnogobrojni rasadnici proizvode i prodaju mikorizirane
sadnice, koje se uvoze (Francuska) i izvoze u
razne zemlje. Autor upozorava da često nekontrolirani
promet sadnicama može uzrokovati genetske poremetnje
unutar roda Quercus. Zbog toga preporučuje uzgajivačima
tartufa da za simbionte koriste one vrste tartufa
i hrastova koji se nalaze u prirodnom okruženju uzgajališta.
Istraživanja na ovom području uzimaju sve veći zamah,
ali svakako su već postignuta značajna iskustva.


Frane Grospić, dipl. inž. šum.
Anina 30, Zagreb


ZLATNI PIR" apsolvenata šumarstva


Dana, 30. lipnja 1999. godine u Zagrebu je održan
sastanak šumara, posljednje generacije upisa. Apsolventi
šumarstva 1949. g. proslavili su 50-godišnjicu apsolutarije
na zagrebačkom Šumarskom fakultetu. To je
ujedno bila i posljednja godina zajedništva studija šumarstva
i preradbe drva.


Na sastanak se odazvalo 13 kolega od evidentnih 79
apsolvenata, od kojih je 26 umrlo. Nazočnaje bila i magistra
Marija Tomek-Šporčić - prva žena šumar,
diplomant Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a vrijedno
je spomenuti daje iz Kanade doputovao i kolega Mladen
Zajc . Osim spomenutih nazočni su bili : Edo
G r a d e č k i, Zvonko G u d e k, Ivan H aj e k, Zvonko
Kranjčec, Ladislav Molnar, Bogdan Sepčić,
mr. Mladen Stojković, Eduard Tomas, Rudolf
Tomek, AdamZafi rović i BrankoŽerj avić .


Zbog visoke dobi sudionika, osmo desetljeće - terenski
dio nije bio predviđen. Druženje je održano u
središtu Zagreba.


Nakon obilaska prvostolnice, uz odavanje počasti
zemnim ostacima kardinala blaženoga Alojzija Ste pi
nca, održanje zajednički ručak u "Kaptolskoj kleti"
na Kaptolu.


Od sastanka održanog 1997. g, zauvijek nas je napustio
kolega Milan Dečko , organizator posljednjeg
druženja na Pohorju i kolega Stjepan I v k o v i ć.


Idući susret zakazan je sljedeće godine, također u
Zagrebu.


Inž. Rudolf Tomek