DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Prvi dio Radi identifikacije ksilofagnih gljiva (Basidiomycetes) na drvu bora P. caribaea proučavano je 40 uzoraka skupljenih u dva navrata u nasadima Uverito - država Monagas. Nekoliko sati nakon skupljanja, a prije nego su se uzorci posušili, iz svakoga je dobivena polisporična kultura. U laboratoriju su proučavani i opisani prema metodologiji koju su opisali TeixeiraiLowe,i metodama uzgoja što ih je proučio i kodificirao Nobles. Identificirane su i opisane tri vrste vezane uz smeđu trulež: Fomitopsispalustris (Berk. et Curt) Gilb. et Ryv., Perenniporia medulla-panis (Jack.: Fr.) Donk i Hyphoderma tenue (Pat.) Donk. Za testiranje ekstracelularne oksidaze upotrijebljena je alkoholna otopina guajakogume. Hyphoderma tenue prvi put se spominje za Venezuelu. Marturano R., Briceno A. V: Mimetizam zapažen kod raznih stadija defolijatora na eukaliptusu, Thyrenteina arnobia Stoll (Lepidoptera: Geometridae) Utvrđeno je da defolijator eukaliptusa Tyrenteina arnobia čini velike ekonomske štete u Areibi, državi Delta Amacuro, na istoku Venezuele. Taj se štetnik odlikuje velikim potencijalom razmnožavanja, jer jedna ženka leže u prosjeku 1231 jaje. Gusjenice imaju šest razvojnih faza i za to vrijeme jedna gusjenica konzumira prosječno 131,8 cm2 lišća. Promatrane su promjene u boji tijekom razvojajajeta i gusjenice, izraziti seksualni dimorfizam odraslih oblika i ponašanje pojedinih razvojnih stadija, kao, primjerice, mehanizam obrane od prirodnih neprijatelja. Tu valja spomenuti i mimetizam kod jaja, gusjenica i odraslih oblika, koji se po obliku i boji teško uočavaju na stablu eukaliptusa, zaštićujući se tako od nametnika i grabežljivaca koji žive u njihovom okolišu. MoretA.,Jerez M., Mora A.: Određivanje volumnih jednadžbi za plantaže tikovine (Tectona grandis L.) u eksperimentalnoj jedinici šumskog rezervata Caparo, državi Barinas - Venezuela Priređeno je 15 modela regresije s podacima sa 174 stabla izabranih putem stratificiranog uzimanja uzoraka po debljinskim razredima, da bi se dobile jednadžbe za volumen u plantažama tikovine u šumskom rezervatu Caparo. Selekcija najboljih modela obavljena je pomoću vrijednosti kvadrirane srednje pogreške i Furnivalova indeksa. Najboljim se pokazao logaritamski model poznat kao Shumacher-Hallov model, 1933. Preporučene su formule: volumen s korom: lnVCC= 1,068923 + 0,938306 ln /d2h/, volumen bez kore: InVSC = -1,3468510 + 0,963638 ln /dTi/. Yanez P: Florističke značajke prelaznog područja Paramo - Selva Nublada u Nacionalnom parku Sierra Nevada, Venezuela Opisuju se florističke promjene koje se zbivaju uzduž visinskog gradijenta između područja Paramo i Selva Nublada u jednom planinskom prostoru u Venezueli, te ih se povezuje s promjenama u ta dva habitata, posebno s temperaturnim kolebanjima. Raspravlja se o funkcionalnim reakcijama vrsta u oba ta područja. Alarcon B.,Meza J.,Oballos J.,Ochoa G.: Tla u porječju Santo Domingo, sektoru Las Margaritas (fizikalno-kemijske značajke). Barinas - Venezuela Proučavana je geneza tala u svezi s prirodnim fizikalnim uvjetima na površini od 4 ha u sektoru Las Margaritas, autonomnoj općini Bolivar, državi Barinas. Tla su glinasta do glinasto-ilovasta, nezasićena i vrlo kisela. Klasificirana su (Soil Survey Staff, 1994) kao "Typic Troporthent, Typic Humitropept, Typic Hapludult, Typic Haplohumult". Zapaža se očita sukladnost između stupnja evolucije tala i topografskog položaja, a posebno je izražena većim udjelom ultisola (Typic Haplohumult) u konkavnim položajima. Sanchez J., Oballos J., Ochoa G.: Tla u porječju Santo Domingo, sektoru El Baho (fizikalnokemijske značajke). Merida -Venezuela Da bi se utvrdile fizikalno-kemijske značajke tala u visokom porječju rijeke Santo Domingo u državi Merida, u funkciji njihove geneze, uzimani su uzorci tala na parceli od 8,75 ha (250 x 350 m). Na temelju 48 opažanja određene su pješčane teksture, sadržaj organske tvari i dušika, pH do ekstremne kiselosti i postotci zasićenosti baza, od niskih do srednjih. U morfološkom pogledu tla se odlikuju horizontom A/ (stijena (91,80% ) i mogu se klasificirati prema Soil Survey Staff (1994) kao "Lytic Dystropept, Lytic Eutropept, Lytic Troporthent". Geneza tih tala u osnovi je uvjetovana klimatskim prilikama i oblikom terena. Briceno Vergara A. J., Carrero Ch.,Garrido J.: Prikaz kornjaša defolijatora na eukaliptusu, Rhabdopterus sp. (Coleoptera, Chrysomelidae) i nekih bolesti u plantažama u Portuguesi Prikazane su štete što ih čine kukac Rhabdopterus sp. i neke bolesti, nađene a mladim plantažama eukaliptusa u Portuguesi (Venezuela). Štetnik uzrokuje jake defolijacije na mladim biljkama, što ima za posljedicu zaostajanje u rastu. Štetu čine odrasli oblici a ne ličinke, pa se pretpostavlja da one žive na korijenju nekih korova. Tla na kojima se nalaze plantaže ranije su se upotrebljavala za poljoprivrednu proizvodnju (kukuruz i šećerna trska), što znači da se štetnik tada vjerojatno hranio jednom od tih kultura. Najčešća je bolest na biljkama u rasadnicima i tek posađenim plantažama fuzarioza, vjerojatno stoga što dezinfekcija nije bila dobro obavljena. Bolest se očituje u opadanju kore u razini vrata korijena. Na lišću je često oboljenje što ga uzrokuje gljivica Cylindrocladium sp. U jednogodišnjim i dvogodišnjim plantažama oboljele biljke gube lišće. |