DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Harapin ističe da je "napisano djelo Gljivične bolesti šumskog drveća visoko stručna knjiga za čiju realizaciju je potrebno veliko praktično iskustvo i dobro poznavanje fitopatologije stoje obrađeno u knjizi istog autora pod naslovom: Osnove šumarske fitopatologije objavljene 1996. god. Opis bolesti i njenih uzročnika prikazanje iscrpno i dovoljno opširno. Prikazani su taksonomska pripadnost i biologija patogena, opis fruktifikacijskih organa, simptomi oboljenja te njihova štetnost za pojedine vrste šumskog drveća i za fitocenozu u kojoj se bolest javlja. Ovi su opisi toliko jasni i detaljni da će čitatelj s lakoćom prepoznati makro i mikro simptome pojedinih oboljenja. Prepoznavanje pojedinih bolesti je osim navedenog olakšano velikim brojem izuzetno kvalitetnih fotografija u boji koje su vrlo ilustrativne i karakteristične za pojedina oboljenja. Novost u ovoj knjizi su hrvatski nazivi za neke bolesti, kojih u nas do sada nije bilo. Ovi su nazivi izvedeni prema glavnim značajkama patogena, simptoma i oštećenja. Knjiga Gljivične bolesti šumskog drveća je cjelovito i jedinstveno djelo. Obuhvaća opširnu građu iz područja šumarske fitopatologije koja će zasigurno studentima, poslijediplomantima šumarstva, šumarskim stručnjacima na terenu kao i drugima zainteresiranima biti vrijedan i koristan udžbenik i priručnik. Smatramo daje ova knjiga velika novost u problematici patologije šuma po obimu, sadržaju i kvaliteti. Njezino objavljivanje je izuzetno značajan doprinos šumarskoj struci u poznavanju i razvoju šumarske fitopatologije kao i zaštite šuma". o REVISTA FORESTAL VENEZOLANA (Venezuelska šumarska revija), časopis Andskog sveučilišta Fakulteta šumarskih i ambijentalnih znanosti (Universidad de Los Andes, Facultad de Ciencias Forestales y Ambientales) u Meridi (Venezuela), prije dvije godine obilježio je 40. obljetnicu postojanja. Razmjenom sa 114 sličnih časopisa u inozemstvu, informira čitatelje u svijetu o šumarskim istraživanjima u Venezueli i drugim latinoameričkim zemljama. U br. 42 /l/1998. nalaze se ovi prilozi: Pernia N. E.,Araque O., Leon W.: Kristali u drvu vrsta Schizolobium amazonicum i S. parahybum (Cesalpinoideae, Leguminosae). U drvu navedenih proučavanih vrsta utvrđeni su prizmatički kristali. Osim toga, kod vrste Schizolobium amazonicum u radijalnom i aksijalnom parenhimu zapažene su i kristalne prevlake. Porodica lepirnjača, (Leguminosae) većinom sadrži takve kristale, ali oni kon Diminić zaključuje: Gljivične bolesti šumskoga drveća, udžbenik je namjenjen studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a također i agronomima, biolozima, te stručnjacima i znanstvenicima koji se bave patologijom drveća. Različiti su autori u svojim djelima do sada različito sistematizirali navedenu problematiku (Peace 1962, Lanier i dr. 1976, Butin 1989, Kišpatić 1991). Jedni su patogene organizme grupirali i opisali po biljnim organima koje napadaju uzrokujući različita oboljenja (npr. bolesti sjemena, bolesti listova i iglica, bolesti kore), dok su drugi uzročnike bolesti svrstali prema vrstama drveća na kojima uzrokuju bolesti (npr. bolesti hrasta, bolesti jele). Svaki pristup ima svoje prednosti. Glavaš je u svojoj knjizi problematiku prikazao s praktičnog stajališta, prvenstveno namjenjujući ovo djelo studentima šumarstva te šumarskim stručnjacima i znanstvenicima u Hrvatskoj. Bogatstvo strane i domaće literature kojom se autor koristio u pisanju, uz vlastite znanstvene i stručne radove uključujući i njegovo iskustvo, svrstavaju ovaj udžbenik među klasična djela patologije drveća naprijed navedenih autora. Uz navedeno te bogatstvo fotografija u boji kojima je popraćena većina bolesti po svojoj koncepciji daju ovoj knjizi suvremenost znanstvenoga i popularnoga djela". Na temelju prikaza Prpića, Harapina i Diminića priredio H. Jakovac kretno za Schizolobium do sada nisu nađeni. Što se tiče prevlaka u porodici lepirnjača, one se spominju samo kod roda Gleditschia. Leon W., Pernia N.: Varijabilnost drva vrste Cordia thaisiana (Boraginaceae) u transverzalnom smislu. U okviru proučavanja anatomskih karakteristika drva vrste Cordia thaisiana na mikroskopskim listićima od sredine prema kori, primijećeni su uzorci koji su se među sobom razlikovali po broju pora na mm2, promjeru pora, debljini vlakanaca, duljini vaskularnih elemenata i visini zraka. Promjer jamica, debljina stijenki vlakanaca i broj zraka po dužnom mm malo su varirali odsredišta prema kori. Bracamonte L., Holquist O., Cadenas A.: Ksilofagni makromiceti u nasadima istočnog bora (Pinus caribaea Morelet) u Venezueli. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Prvi dio Radi identifikacije ksilofagnih gljiva (Basidiomycetes) na drvu bora P. caribaea proučavano je 40 uzoraka skupljenih u dva navrata u nasadima Uverito - država Monagas. Nekoliko sati nakon skupljanja, a prije nego su se uzorci posušili, iz svakoga je dobivena polisporična kultura. U laboratoriju su proučavani i opisani prema metodologiji koju su opisali TeixeiraiLowe,i metodama uzgoja što ih je proučio i kodificirao Nobles. Identificirane su i opisane tri vrste vezane uz smeđu trulež: Fomitopsispalustris (Berk. et Curt) Gilb. et Ryv., Perenniporia medulla-panis (Jack.: Fr.) Donk i Hyphoderma tenue (Pat.) Donk. Za testiranje ekstracelularne oksidaze upotrijebljena je alkoholna otopina guajakogume. Hyphoderma tenue prvi put se spominje za Venezuelu. Marturano R., Briceno A. V: Mimetizam zapažen kod raznih stadija defolijatora na eukaliptusu, Thyrenteina arnobia Stoll (Lepidoptera: Geometridae) Utvrđeno je da defolijator eukaliptusa Tyrenteina arnobia čini velike ekonomske štete u Areibi, državi Delta Amacuro, na istoku Venezuele. Taj se štetnik odlikuje velikim potencijalom razmnožavanja, jer jedna ženka leže u prosjeku 1231 jaje. Gusjenice imaju šest razvojnih faza i za to vrijeme jedna gusjenica konzumira prosječno 131,8 cm2 lišća. Promatrane su promjene u boji tijekom razvojajajeta i gusjenice, izraziti seksualni dimorfizam odraslih oblika i ponašanje pojedinih razvojnih stadija, kao, primjerice, mehanizam obrane od prirodnih neprijatelja. Tu valja spomenuti i mimetizam kod jaja, gusjenica i odraslih oblika, koji se po obliku i boji teško uočavaju na stablu eukaliptusa, zaštićujući se tako od nametnika i grabežljivaca koji žive u njihovom okolišu. MoretA.,Jerez M., Mora A.: Određivanje volumnih jednadžbi za plantaže tikovine (Tectona grandis L.) u eksperimentalnoj jedinici šumskog rezervata Caparo, državi Barinas - Venezuela Priređeno je 15 modela regresije s podacima sa 174 stabla izabranih putem stratificiranog uzimanja uzoraka po debljinskim razredima, da bi se dobile jednadžbe za volumen u plantažama tikovine u šumskom rezervatu Caparo. Selekcija najboljih modela obavljena je pomoću vrijednosti kvadrirane srednje pogreške i Furnivalova indeksa. Najboljim se pokazao logaritamski model poznat kao Shumacher-Hallov model, 1933. Preporučene su formule: volumen s korom: lnVCC= 1,068923 + 0,938306 ln /d2h/, volumen bez kore: InVSC = -1,3468510 + 0,963638 ln /dTi/. Yanez P: Florističke značajke prelaznog područja Paramo - Selva Nublada u Nacionalnom parku Sierra Nevada, Venezuela Opisuju se florističke promjene koje se zbivaju uzduž visinskog gradijenta između područja Paramo i Selva Nublada u jednom planinskom prostoru u Venezueli, te ih se povezuje s promjenama u ta dva habitata, posebno s temperaturnim kolebanjima. Raspravlja se o funkcionalnim reakcijama vrsta u oba ta područja. Alarcon B.,Meza J.,Oballos J.,Ochoa G.: Tla u porječju Santo Domingo, sektoru Las Margaritas (fizikalno-kemijske značajke). Barinas - Venezuela Proučavana je geneza tala u svezi s prirodnim fizikalnim uvjetima na površini od 4 ha u sektoru Las Margaritas, autonomnoj općini Bolivar, državi Barinas. Tla su glinasta do glinasto-ilovasta, nezasićena i vrlo kisela. Klasificirana su (Soil Survey Staff, 1994) kao "Typic Troporthent, Typic Humitropept, Typic Hapludult, Typic Haplohumult". Zapaža se očita sukladnost između stupnja evolucije tala i topografskog položaja, a posebno je izražena većim udjelom ultisola (Typic Haplohumult) u konkavnim položajima. Sanchez J., Oballos J., Ochoa G.: Tla u porječju Santo Domingo, sektoru El Baho (fizikalnokemijske značajke). Merida -Venezuela Da bi se utvrdile fizikalno-kemijske značajke tala u visokom porječju rijeke Santo Domingo u državi Merida, u funkciji njihove geneze, uzimani su uzorci tala na parceli od 8,75 ha (250 x 350 m). Na temelju 48 opažanja određene su pješčane teksture, sadržaj organske tvari i dušika, pH do ekstremne kiselosti i postotci zasićenosti baza, od niskih do srednjih. U morfološkom pogledu tla se odlikuju horizontom A/ (stijena (91,80% ) i mogu se klasificirati prema Soil Survey Staff (1994) kao "Lytic Dystropept, Lytic Eutropept, Lytic Troporthent". Geneza tih tala u osnovi je uvjetovana klimatskim prilikama i oblikom terena. Briceno Vergara A. J., Carrero Ch.,Garrido J.: Prikaz kornjaša defolijatora na eukaliptusu, Rhabdopterus sp. (Coleoptera, Chrysomelidae) i nekih bolesti u plantažama u Portuguesi Prikazane su štete što ih čine kukac Rhabdopterus sp. i neke bolesti, nađene a mladim plantažama eukaliptusa u Portuguesi (Venezuela). Štetnik uzrokuje jake defolijacije na mladim biljkama, što ima za posljedicu zaostajanje u rastu. Štetu čine odrasli oblici a ne ličinke, pa se pretpostavlja da one žive na korijenju nekih korova. Tla na kojima se nalaze plantaže ranije su se upotrebljavala za poljoprivrednu proizvodnju (kukuruz i šećerna trska), što znači da se štetnik tada vjerojatno hranio jednom od tih kultura. Najčešća je bolest na biljkama u rasadnicima i tek posađenim plantažama fuzarioza, vjerojatno stoga što dezinfekcija nije bila dobro obavljena. Bolest se očituje u opadanju kore u razini vrata korijena. Na lišću je često oboljenje što ga uzrokuje gljivica Cylindrocladium sp. U jednogodišnjim i dvogodišnjim plantažama oboljele biljke gube lišće. |