DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 107 <-- 107 --> PDF |
nu vrstu i neodređenih imena za razne skupine ptica. Pojasnit ćemo to na primjeru jastreba, pod kojim se i u nas šumarnika općenito misli na krupne danje ptice grabljivice savinuta kljuna koje "tamane" sitnu divljač i domaću perad, a u koje smo bez dvoumljenja trpali i jastreba kokošara, i kopca ptičara, sve škanjce, pa i po kojeg manjeg orla. Sada pak, kad napišemo Jastreb onda točno znamo da je to određena vrsta latinskog imena Accipiter gentilis, a ne više primjerice ni Škanjac (Buteo buteo), ni Škanjac Osaš (Pernis apivorus), od kojih je prvi naša stanarica i gnjezdarica selica, a drugi gnjezdarica selica prisutna samo tijekom ljetnog razdoblja godine. Kako je pravilo pisanja velikim slovom standardnih imena ptica danas prisutno u svim novijim ornitološkim knjigama, pa i u originalu ovog priručnika, za očekivati je da će ga, makar i teška srca, prihvatiti i naši jezikoslovci. Kako je za prepoznavanje ptica, uz strpljenje i oštro oko, od važnosti i fino uho (promatrač ornitolog-amater Prof. dr. se. Milan Glavaš: GLJIVIČNE BOLESTI U prepunoj velikoj dvorani, u Hrvatskom šumarskom društvu 6. sprnja 1999. godine uz nazočnost će u šumi više ptica determinirati uhom negoli okom!) ovom inače odličnom priručniku manjka audiovizualni dodatak: pjev ptica na gramofonskoj ploči ili Compact disc (CD). O tom izdavač Hrvatsko ornitološko društvo treba povesti računa. Kažimo na kraju da su izdavanje ovog Vodiča uvelike pomogli Ministarstvo kulture RH i Hrvatska gospodar ske komora, dok su medijski pokrovitelji bili časopis Priroda Hrvatskog prirodoslovnog društva, Lovački vje snik Hrvatskog lovačkog saveza i dnevnik Jutarnji list. Ovim prikazom neskromno vjerujemo da se na najbolji mogući način pridružio i naš Šumarski list Hrvatskoga šumarskog društva. Džepni vodič Ptice Hrvatske i Europe može se naručiti kod Hrvatskog ornitološkog društva, 10000 Zagreb, Učkina 30. Alojzije Frković ŠUMSKOGA DRVEĆA članova obitelji, brojnih šumarskih stručnjaka iz cijele Hrvatske, kolega i prijatelja, predstavljena nova knjiga - sveučilišni udžbenik prof. dr. se. Milana Glavaša "Gljivične bolesti šumskog drveća". Knjigu su predstavili prof. dr. se. Branimir Prpić, dr. se. Miroslav Harapin i doc. dr. se. Danko Diminić. Izdavač je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pripremu je obavila "Denona" d.o.o Zagreb, a tiskanje "Targa" d.o.o. Zagreb. Tehnički urednici su doc. dr. se. Danko Diminić i Marija Glavaš, dipl. inž. šum., a lektorica je dr. se. Branka Tafra. Recenziju su obavili prof. dr. se. Midhat Uščupulić sa šumarskog fakulteta iz Sarajeva, znanstveni savjetnik dr. se. Miroslav Harapin iz šumarskog instituta Jastrebarsko, prof. dr. se. Zvonimir Ostojić s Agronomskog fakulteta. Knjiga je B5 formata s 281 stranicom i 96 vrlo uspjelih fotografija u boji, koje svojim odabirom i kakvoćom daju ovoj knjizi osobitu vrijednost. Popis litertature sadrži 316 naslova od kojih 48 domaćih. U knjizi su obrađene samo gljive kao uzročnici različitih oboljenja šumskoga i parkovnoga drveća i grmlja zbog činjenice što uzrokuju više od 90% danas poznatih bolesti. Bakterije, virusi, mikoplazmama slični organizmi (MLO) te parazitske cvjetnice uzročnici su manjeg broja bolesti. Navedene uzročnike isti autor je već ranije ukratko opisao u udžbeniku "Osnove šumarske fitopatologije" iz 1996. godine. Autor je gljivične uzročnike bolesti svrstao u sljedeća poglavlja: Bolesti plodova i sjemena, Polijeganje po |