DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Rekapitulacija miniranog područja


Tablica 3.


Red. Šumarija Površina Drvna zaliha God. prirast lOgodetat Dužina cesta
br ha m3 m3 m3 km


1. Gospić 29.069 2,033.892 66.520 399.990 46,25
2. Perušić 1.138 46U 294 484 4,71
3. Karlobag 634 61.584 1.879 13.700 7,00
4. Sveti Rok 7.156 466.243 8.553 76.107 25,00
5. Otočac 14.673 2,400.920 71.835 461.034 61,95
6. Brinje 3.161 523.000 12.333 101.636 21,00
7. Vrhovine 3.309 616.227 20.361 87.688 8,84
8. Donji Lapac 8.945 1,189.381 34.479 204.623 48,40
9. Gračac 8.563 309.435 8.899 81.275 12,50
10. Korenica 10.266 699.691 24.633 96.744 10,50
U. Udbina 188 3.084 255 --_
12. Srb -----_
Sveukupno: 87.104 8,398.068 250.041 1,523.281 246,15
% 29,44 25,37 25,40 27,05 17,00


Marko Vukelić, dipl. inž. šum., savjetnik,
Uprava šuma Gospić


KNJIGE I ČASOPISI


PTICE HRVATSKE I EUROPE


Ptice općenito, a posebice one vrste koje pretežito
žive u šumama, korisni su čimbenici u biološkoj borbi
protiv štetnika. Iskustvo ući da od svih kralješnjaka ptice
uništavaju najveći broj insekata (Z. Vajda). Dapače,
neke od njih tijekom čitavog svog života hrane se isključivo
insektima. To posebno vrijedi za razdoblje
gniježđenja, kada odhranjuju mladunčad, sprječavajući
tako eksploziju populacije štetnika i njenu najčešću posljedicu-
golobrst.


Dokazano je da sjenica velika (Parus major), ta mala
ptičica iz velike skupine vrapčarki ili pjevica pojede
dnevno, pod normalnim okolnostima, toliko hrane koliko
iznosi njena vlastita težina (oko 12 g)! Četiri mlade
šumske crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) pojedu
na dan do 1200 kukaca, a cijela obitelj od svibnja do
rujna oko 100 tisuća kukaca, od čega je bilo 82% štetnih
(D. Rucner) . Neke ptičje vrste, poput kukavica
(Cuculidae) hrane se dlakavim gusjenicama gubara,
zlatokraja i smrekova prelca, a djetlići (Picidae), prilagođeni
penjanju po stablima, dugačkim jezikom i oštrim
kljunom vade kukce iz kore. Jednom rječju (šumsko)
gospodarska važnost ptica je velika, jer gotovo sve
ptice koje žive u šumi su korisne.


Ovih nekoliko uvodnih napomena o korisnosti ptica
valjalo je izreći kako bismo shvatili svo značenje jedne
nove knjige, jednog novog vodiča, koji nas na najbolji
način uvodi u svijet ptica, svijet naših pernatih ljepotana.
Riječ je o prijevodu na naš jezik čuvenog Collinsovog
džepnog vodiča Ptice Hrvatske i Europe sa sjevernom
Afrikom i srednjim Istokom (Birds if Britain
and Europe vvith North Africa and Middle East), koji je
za Hrvatsku prilagodio ornitolog Dragan R a d o v i ć iz
Zavoda za ornitologiju HAZU, a ovoga ljeta izdalo Hrvatsko
ornitološko društvo u Zagrebu. Zapravo u ovom
priručniku za određivanje (determinaciju) vrsta ptica,
na 384 stranice džepnog formata (19x11,5 cm), prikazane
su doslovno sve ptice koje obitavaju na širokom
prostoru od Sjevernog pola do Sahare i od Urala na istoku
do Atlantskog oceana na zapadu. Tekstualni dio vodiča
potpisuju Richard Fitter , najuspješniji pisac
prirodoslovnih vodiča na starom kontinentu i John
P a r s 1 o w, direktor zaštite u Royal Societv for Protection
of Birds u Londonu, dok su sve uspjele kolor ilustracije
u knjizi (njih preko 3000!) djelo Hermanna
H e i n z e 1 a, profesionalnog ilustratora, dizajnera i promatrača
ptica Njemačke i južne Francuske. Inače, prvo




ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 106     <-- 106 -->        PDF

izdanje Vodiča na engleskom jeziku tiskano je daleke
1972, od kada je doživjelo brojna nova izdanja i reprinte.
Ovo hrvatsko izdanje prijevod je najnovijeg ponovno
napisanog revidiranog britanskog izdanja iz 1995.
Za besprijekoran prijevod na hrvatski jezik zaslužne su
prevoditeljice: Jasminka Rado vić, Vlatka Dumbo v
i ć i Vlatka S ć e t a r i ć .


Uvodni tekstovi Vodiča pojašnjavaju čitatelju i korisniku
kako se služiti knjigom, kako naći pojedinu pticu,
čiji je slijed složen po glavnim skupinama, nazivom
i slikom prikazan odmah na početku. Kako je sve podređeno
osnovnom cilju, kako determinirati vrstu, od
posebnog je značenja poglavlje "Kako se prirediti za
prepoznavanje ptica". U svezi s tim valja imati na umu
da iako su osnovna pravila i potrebna oprema za to malobrojna
i jednostavna (dalekozor), ne možemo očekivati,
posebice ne u samom početku, da ćemo prepoznati
svaku pticu na prvi pogled. Uz ptičju topografiju (nazivlje
za pojedine dijelove ptičjeg tijela) od važnosti za
determinaciju su: veličina i opći obris tijela u odnosu
na neke poznate nam vrste, osnovna boja perja, svaka
istaknuta oznaka kao posebnost, veličina i oblik kljuna,
nogu, krila, repa i vrata, pokreti i način leta i hoda, zov
ili pjesma, stanište i okruženje gdje smo je osmatrali.


Od važnosti za uspješno promatranje ptica je da
znamo gdje tražiti pojedine vrste budući da se sastav i
prisuće ptica znatno razlikuje od staništa do staništa.
Drukčiji je sastav ptica u crnogoričnim šumama od
onih bjelogoričnih, na otvorenim poljima i proplancima
od onih priobalnih staništa. Uostalom znano nam je
da je drukčiji sastav ptičjih vrsta i unutar pojedinih
šumskih zajednica iste regije.


U uvodnom dijelu posebno su pojašnjenje karte i
slike. Dok nam karte prikazuju približnu rasprostranjenost
pojedinih vrsta ptica, a različite boje na njima da li
je dotična ptica gnjezdarica, stanarica prisutna cijelu
godinu (zelena polja) ili prisutna samo zimi (plavo polje),
slike ptica su pak tako oblikovane da nam prikazuju
ruho (najčešće svadbeno) svih ptica koje se gnijezde
u nas ili se tu redovno pojavljuju. Tamo gdje je to od
važnosti prikazane su i važnije varijacije i oblici obojenosti
te oznake za spol, kratice za tip ruha i dr. Za ptice
koje dolaze u Hrvatskoj, rasprostranjenost, status i relativna
brojnost označeni su posebnim simbolima i slovima
kojima završava tekstualni opis svake takve vrste.


U posebnom dijelu knjige od pljenora (Gaviidae)
do strnadica (Emberizidae) na ukupno 337 stranica za
svaku od gotovo 1000 predstavljenih vrsta dat je kratak
opći izgled i ponašanje ptice, obojenost i oznake,
načini leta i karakteristična ponašanja, kako se kreće,
pjeva i glasa, osnovne mjere tijela (u cm), karta
rasprostranjenja i stanište. Uz standardno hrvatsko ime
za svaku je vrstu dato i latinsko i englesko ime ptice. Za
vrste koje obitavaju u Hrvatskoj, uz naprijed navedene
podatke, ukratko se navodi rasprostranjenost i relativna
brojnost ptice u Hrvatskoj te da li vrsta gnijezdi u našoj
zemlji, je li stanarica ili selica, zimuje li u Hrvatskoj ili
se samo seli preko naše zemlje.


Hrvatska imena ptica korišćena u ovom Vodiču su
standardna hrvatska imena ptica koje preporučuje Zavod
za ornitologiju HAZU, a temelje se na radu Gorana
Sušica i Dragana Radovića iz 1988.´, te kasnijih
upotpunjavanja drugog imenovanog autora i Jelene
Kralj . Ranija nazivlja ptica poput škanjac mišar, šljuka
bena, sojka kreštalica, svraka maruša, da spomenem,
samo neka nama šumarnicima najbliža, novom
terminologijom dobila su imena: škanjac, šumska šljuka,
sojka, svraka. Kao značajnu novost u predstavljanju
ove ornitološke knjige dužan sam istaći da se u njoj po
prvi puta u nas imena ptica napisana velikim slovima.
Na taj način, kako je istakao priređivač, postignuto je
lako razlikovanje standardnih hrvatskih imena od mnogobrojnih
narodnih imena i uspostavljena razlika između
standardnog imena koje se odnosi na točno odrede


Sušić, G. - Radović, D. (1988.): Hrvatska ornitološka nomenklatura
zapadnog palearktika i nekih vrsta ostalih zoogeografskih regija.


U: Ornitologija u Hrvatskoj, str. 212-263, Zagreb.