DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 100 <-- 100 --> PDF |
- prema mjerilima Svjetske unije za zaštitu prirode i prirodnih izvora (IUCN) donesenih na općim skupštinama u New Delhiju (1969. g) i Banffu (1972. g) definiran je nacionalni park kao razmjerno veliko područje od minimalno 20 km2. Od toga potpuno sačuvano i zaštićeno treba biti najmanje 10 km2 površine.1) S obzirom na takve kriterije, nacionalni park "Sjeverni Velebit" očito nije posjedovao uvjete za njegovo uvrštenje u takvu kategoriju zaštite. - neobično bremenita problematika zaštite prirode u našoj zemlji i sve zategnutiji odnosi između šumarstva i zaštite prirode, bili su predmetom i posebnog savjetovanja na redovitoj godišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva u Ogulinu 25. 6. 99. god., pod nazivom "Aktualni problemi i zadaće hrvatskog šumarstva". U okviru savjetovanja, bila je uvrštena i tema "upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode" autora Tomislava Starčevića, dipl. inž. šum. i mr. Darka Getza. Tom prigodom usvojeni su i zaključci, koji se u punoj mjeri odnose i na budući status nacionalnog parka "Sjeverni Velebit". Cjelokupni materijali s ovog Savjetovanja bit će sigurno objavljeni u Šumarskom listu, pa ih ovom prilikom nećemo ponavljati. U svakom slučaju krajnje nezadovoljavajuće stanje u odnosu šumarstvo - zaštita prirode traži brzo rješenje uključivanjem svih odgovornih struktura naše zemlje. - ukoliko ipak ne dođe do promjene sadašnjih granica i nacionalni park "Sjeverni Velebit" započne radom, prethodno treba razriješiti više dilema. Na prvom mjestu je pitanje naknade za ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, šumskih cesta i vlaka, te različitih nastambi. Napominjemo daje Uprava šuma Senj nudila jedan drugi koncept granica nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", koji bi u južnom dijelu obuhvatio vrlo interesantne predjele Štokić dulibe. Ovo područje povezalo bi se sa Štirovačom - posebnim rezervatom šumske vegetacije i završilo sa Šatorinom. U sjevernom dijelu bili bi obuhvaćeni svi do sada zaštićeni prirodni objekti, izuzev gospodarskih šuma. Ovakvim prijedlogom udovoljilo bi se kriteriju IUCN o veličini, a također bi se izostavile gospodarske šume, koje uostalom ionako ne znače puno u sadržaju budućeg nacionalnog parka. Nažalost, takva solucija odbijena je od strane predlagača, pa je prihvaćena varijanta tek djelomično uzela u obzir sadašnje nepovoljno stanje u gospodarstvu Grada Senja i naše zemlje. Šumarstvo nikako nije protiv zaštite naših prirodnih resursa, ali se pri tomu čvrsto zalaže za jedan racionalan i postupičan pristup, glede objektivnih mogućnosti. Pritom šumarska struka s pravom smatra da cjelokupni poslovi zaštite, pogotovo šuma i zaštićenih prirodnih objekata, budu u domeni jedinstvenog gospodarenja šumarskih organizacija. Kao najvažniji segment zaštite naših vrijednih prirodnih predjela postavlja se pitanje daljnjeg života područnog stanovništva. Tu situaciju najbolje je okarakterizirao riječki "Novi list" krajem prošle godine u članku njegovog novinara M. Kukine, pod naslovom "Proglašenje Velebita nacionalnim parkom ugrožava Podgorje". U tom zanimljivom članku autor je između ostalog napisao: "Nitko nema ništa protiv strateških planova i pretvaranja Velebita u nacionalni park, ali ovdašnje stanovništvo mora ipak postaviti nekakve ograde koje bi mu jamčile kakvu-takvu perspektivu, ako se uopće o njoj može govoriti. Razni dusebriznici sa svih strana svojataju Velebit i dive se njegovoj ljepoti, ali žive dovoljno daleko od njega da ne bi mogli ovisiti o njemu i njegovoj ljepoti." Unatoč takvim dilemama i opravdanom strahu područnog stanovništva kojega ni ovaj puta nitko ništa nije pitao, donijet je Zakon o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit". Sadašnji cijeli splet nepovoljnih okolnosti oko proglašenja nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" nikako ne stvara realne pretpostavke za njegov nesmetan rad. Zbog toga bi bilo potrebno što prije potražiti novo prihvatljivo rješenje, koje bi maksimalno zaštitilo i unaprijedilo Velebit kao i daljnji prosperitet njegovih stanovnika i cijele naše zemlje. dr. se. Viče Ivančević 10. Lončarić - Horvat et. ali. Osnove prava okoliša, str. 86., Zagreb 1997. 0 MINIRANA PODRUČJA UPRAVE SUMA GOSPIĆ 1. Minirana područja Uprave šuma Gospić pokazana su u Tablici 1 i to za šumarije; Gospić, Perušić, Karlobag, Sveti Rok, Otočac, Brinje, Vrhovinc, Donji Lapac, Gračac, Korenicu, Udbinu i Srb. U istoj tablici dat je prikaz po gospodarskim jedinicama, odjelima i odsjecima i to: površina, drvna zaliha s godišnjim prirastom, etatom i dužinom miniranih cesta. 2. Prioriteti razminiravanja dati su u Tablici 2 također po gospodarskim jedinicama, šiframa, odjelima i odsjecima, površinama. 3. U Tablici 3 data je rekapitulacija po šumarijama i to: površina, drvna zaliha, godišnji prirast, 10 god. etat i dužina miniranih cesta. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Uprava šuma Gospić sačinila je izvješće o miniranim područjiUPRAVA SUMA GOSPIĆ ma i dostavila ga u "Hrvatske šume" prema dopisu 349-04-98 god. Izvješće je dostavljeno po odjelu za Uređivanje šuma Uprave šuma Gospić, međutim elaborat, odnosno izvješće prema novijim saznanjima o miniranom području šuma Gospić dopunjeno je i precizirano sa svim elementima, te je izvršena manja korekcija i sada je potpuno obrađeno za buduće razminiravanje i potrebe. Minska polja koja je agresor na Hrvatsku postavo 1990-1995. godine na području Uprave šuma Gospić do danas nisu obilježena, niti je vršeno razminiravanje. Minska polja nalaze se uglavnom na linijama bojišnice i crtama razdvajanja naših snaga i neprijatelja. Nisu nam poznate dužine i širine minskih polja, već to za nas predstavlja kompleks površina MINSKA POLJA gospodarskih jedinica u kojima ne možemo gospodariti šumama. OPASNO PODRUČJE Uprava šuma Gospić hendikepi SLOBODNO PODRUČJE rana je, jer su minirana područja uglavnom u ekonomskim šumama koje su otvorene kovanje, kako bi našu djelatnost na gospodarenju ličkim munikacijama, a sada su u stanju mirovanja. šumama mogli proširiti. Zbog nerazminiranog terena odnosnog područja, Prošlo je skoro 10 (deset) godina od okupacije i pet Uprava šuma Gospić ne može pozitivno poslovati, a nagodina od "Oluje", a da nitko nije uklonio niti jednu miša je želja i potreba da se već jednom krene u razminiranu na području naših šuma. Minirana područja Tablica 1. Red br. Gospodarska jedinica Odjeli, odsjeci Površinaha Drvna zaliha m3 Godišnji prirast m3 Etat 10 god. m3 Dužina cesta km 1. ŠUMARIJA GOSPIĆ 1. Šarić D.-Javornik A 1-61 3.756 190.220 2.723 32.054 0,25 2. Borove kulture L. sredog. 2.643 86.800 8.791 11.844 - 3. Sedrvan-B. glava 3-9 301 66.087 3.480 7.357 - 4. Borove kutlure Brezovača i 151 25.231 1.102 3.855 - Vujnović B. 5. Visočica-R. Draga 1-89 4.717 793.464 23.193 173.481 28,50 6. Malovan-Dušice 1-16 1.275 21.868 198 3.176 - 7. Vrebačka staza "A" 1-38 3.874 59.418 236 710 - 8. Staza "A" 1-32 6.782 147.270 8.506 12.036 - 9. Medačka staza 1-33 2.580 50.616 12.284 124.227 9,50 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 102 <-- 102 --> PDF |
10. Kosurina-Begunica 1-32 2.990 137.418 6.007 31.250 8,00 Ukupno: 29.069 2,033.892 66.520 399.990 46,25 2. ŠUMARIJA PERUŠIĆ 11. Ivčcvić kosa 1 84 1.886 94 106 2,21 12. Vidovača-M. glava 32,33,41,42,4 1.054 2.725 200 378 2,50 3 47 48 49 Ukupno: 1.138 4.611 294 484 4,71 3. ŠUMARIJA KARLOBAG 13. Ramino Korito 3abc 95 27.867 528 5.900 - 14. Sarić Dupljc-Javornik 5,13-18, 539 33.717 1.351 7.800 7,00 21,23 Ukupno: 4. 634 61.584 ŠUMARIJA SVETI ROK 1.879 13.700 7,00 15. Sveto Brdo-C.P. 1-39 4.042 368.396 5.590 62.000 23,50 16. Malovan Dušice 17-29 1.516 22.048 78 -- 17. Vrebačka staza "A" 39-48 816 7.720 377 120 - 18. Medačka staza 34-40 780 68.519 2.108 13.987 1,50 Ukupno 7.156 466.293 8.553 76.107 25,00 5. ŠUMARI JA OTOČAC 19. Gidača-Kotao 1-78 3.487 299.960 11.550 51.316 13,70 20. Stajnička Kapela 1-20 1.042 332.770 9.523 71.458 9,65 21. Smolčić uvala 1-58 3.039 343.287 13.811 72.451 2,00 22. V. Lisac-Stapareša 1-42 2.064 499.063 11.028 94.249 13,83 23. Krekovača-Vrbovice 1-71 3.365 728.522 21.669 142.356 22,77 24. Kokpoljski-P. Vrh 1-34 1.676 197.318 9.687 29.204 - Ukupno: 54,3% 2,400.920 71.835 461.034 61,95 14.673 6. ŠUMARIJA BRINJE 25. Škamnica 4 abc 5,6 213 10.253 612 1.043 - 26. Pišćetak 41 38 10.910 213 1.384 - 27. Bitoraj-Ivakuša 31 33 3.827 112 500 2,00 28. Stajnička Kapela 3-53 2.546 426.805 9.523 86.280 18,00 29. Golosmreke-Jelavlje lb,6,17,18, 329 71.205 1.873 12.429 1,00 26,27a,b, 28 b Ukupno: 3.161 523.000 12.333 101.636 21,00 7. ŠUMARIJA VRHOVINE 30. Krivi Javor 16-19,21, 388 130.207 3.210 27.060 7,64 22,58, 31. Bijeli vrh-Dolac 1,2,4,5,25, 2.094 390.947 13.815 47.317 1,20 26,28-32,36 37,41-72 32. Kriva D.-Baćinovac 38,39a,47-51 827 95.073 3.336 13.311 55-69 Ukupno: 3.309 616.227 20.361 87.688 8,84 i . ŠUMARIJA D. LAPAC 33. Neblj.g.-Kestonovac 1-31 5.094 233.940 12.927 37.449 15,80 34. V. Plješivica-Dren. 1-77 3.850 955.441 21.552 203.174 32,60 Ukupno: 8.945 1,189.381 34.479 204.623 48,40 384 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 103 <-- 103 --> PDF |
9. ŠUMARIJA GRAČAC 35. Dub. Jasle.-Jabukovac 1-23 2.456 23.158 500 -36. Jaselsko Bilo-Crnopac 1-47 6.107 286.277 8.399 81.275 12,50 Ukupno: 8.563 309.435 8.899 81.275 12,50 10. ŠUMARIJA KORENICA 37. Crni vrh 1-43 4.179 187.665 8.773 19.495 38. Sijanova Kosa 22,23,24,30-3.701 230.046 6.359 28.252 51,53- 70 39. Lisina-Vršak 1-19 904 31.450 1.747 2.802 40. M. P. -Korita "C" 15-18,28,29, 471 110.080 3.135 23.123 7,50 35,36,38,48 41. Javornik-T.vrh 54a,b,60,65, 411 34.099 2.030 3.914 3,00 82,83a,b,-87 42. Trovrh-Kik 16a,b, 17,6b, 600 106.351 2.589 19.158 7b,24,41,42, 43,44a,b,56, 59,78,79 Ukupno: 10.266 699.691 24.633 96.744 10,50 11 .ŠUM ARIJA UDBINA 43. Srednja Gora 2a,b,3a,b, 188 3.084 255 -( Korija-Točak) 4a,b Ukupno: 188 3.084 255 -12. ŠUMARIJA SRB Nije minirana Sveukupno: U.S.Gospić 87.104 8,398.068 250.041 1,523.281 246,15 % 29,44 25,37 25,40 27,05 Prioriteti razminiranja Tablica 2. Red Šumarija Gospodarska Šifra Odjel Površina Prioritet Ceste Prioritet br. jedinica odsjek ha razminiranja km razminiranja 1. Gospić Šarić D.-Javornik "A" 740 1-61 3.756 10 0,25 4 2. Borove K.- L.Sred. 730 sve 2.643 2 -- 3. Sedrvan-B.Glava 743 3-9 301 1 -- 4. Borove K.-J.Veleb. 973 Vujnović 151 3 -- brdo i Brez. 5. Visočica-R.Draga 742 1-89 4.717 7 28,50 3 6. Malovan-Dušice 746 1-16 1.275 8 -- 7. Vrebačka staza "A" 725 1-38 3.874 4 -- 8. Staza "A" 723 1-32 6.782 5 -- 9. Medačka staza 745 1-33 2.580 6 9,50 1 10. Kosurina-Bogunica 7 44 1-32 2.990 9 8,00 2 Ukupno: 29.069 46,25 11. Perušić Ivčević Kosa 2 720 1 84 1 2,21 1 12. Vidovača- M.g.l. 721 32,33,41,42, 1.054 2 2,50 2 43,47,48 i 49 Ukupno: 1.138 4,71 13. Karlobag Ramino Korito 738 3 a,b,c 95 2 -- 14. Sarić D.-Javornik B. 741 5,13-18, 539 1 7,00 1 21,23 Ukupno: 634 7,00 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 104 <-- 104 --> PDF |
15. Sveti Rok Sveto br.-C.Potoci 744 1-39 4.042 1 23,50 1 16. Malovan - Dušice 746 17-29 1.516 2 -- 17. Vrebačka staza "A" 725 39-48 816 3 -- 18. Medačka staza 745 34-40 780 4 -- Ukupno: 7.156 23,50 19. Otočac Godača - Kotao 622 1-78 3.487 6 13,70 5 20. Stajnička Kapela 632 1-20 1.042 1 9,65 1 21. Smolčić Uvala 630 1-58 3.039 3 2,00 3 22. V.Lisac-Staparuša 631 1-42 2.064 2 13,83 2 23. Krekovača-Vrbovice 629 1-71 3.365 4 22,77 4 24. Kompoljski Vrh 628 1-34 1.676 5 -- Ukupno: 14.673 61,95 25. Brinje Skamnica 637 4a,b,c,5,6 213 4 -- 26. Pišćetak 634 41 38 3 -- 27. Bitoraj - Ivakuša 635 31 33 5 2,00 3 28. Stajnička Kapela 633 3-53 2.546 1 18,00 1 29. Golosmreke-Jelavlje 638 15,16,17,18, 329 2 1,00 2 26,27a,b,28a,b Ukupno: 3.161 21,00 30. Vrhovine Krivi Javor 640 16-19, 388 2 7,64 2 21,22,58 31. Bijeli Vrh-Dolac 642 1-5,25,26, 2.094 1 1,20 1 28-32,36, 37,41-72 32. Kriva D.-Baćinovac -37-39,47-51, 827 3 -- 55-69 Ukupno: 3.309 8,84 33. Donji Lapac Nebljuška G.-Kesten. 757 1-31 5.094 2 15,80 2 34. V.Plješivca-Dren. 654 1-77 3.850 1 32,60 1 Ukupno: 8.945 48,40 35. Gračac Daboke Jasle-Jab. -1-23 2.456 3 32,60 3 36. Jaselsko Bilo-Crno -1-47 6.107 2 -- Ukupno: 8.563 32,60 37. Korenica Crni Vrh -1-43 4.179 6 -- 38. Sijanova Kosa -22-24,30-51, 3.701 5 -- 53-70 39. Lisina - Vršak -1-19 904 4 -- 40. M.Plješivica-Karlovič -15-18,28,29, 471 1 7,50 1 K."C" 35,36,38,48 41. Javornik-T.Vrh 57a,b,60,65, 411 3 3,00 2 82,83a,b,84. 85,86,87 42. Trovrh-kik 6b,7b,16a,b, 600 2 17,24,41,42, 43,44,56,59, 78,79 Ukupno: 10.266 10,50 43. Udbina Srednja Gora-K.Točak -2,34 188 1 -- Ukupno: 188 Srb Nije minirano Sveukupno: 87.104 264,75 Minirano 29,50 |