DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Pri rješavanju svojih zadataka Društvo će po potrebi nastojati angažirati, pored svojih članova i institucija s područja na kojem djeluje, matično Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet, Šumarski institut, znanstvene i ostale institucije šumarstva i drvne tehnologije, te i druge udruge čije je djelovanje srodno (vodoprivreda, poljoprivreda, zaštita okoliša, turizam, vatrogastvo i dr.). Po svim stručnim problemima koji su od interesa za čitavo područje krša, Društvo će tijesno surađivati s Hrvatskim šumarskim društvima, ogranak Senj, Delnice i Buzet. Razvijat će i ojačati suradnju s inozemnim šumarskim društvima (Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija). Stručne teme U skladu s navedenim općim načelima, a kao doprinos unapređenju struke, putem predavanja, savjetovanja i terenskih ekskurzija, Društvo će organizirati obradu tema iz sljedećih područja: Šumski ekosustavi na kršu i zaštita okoliša kao nacionalne vrijednosti Rasadnička proizvodnja: sadašnji broj i površina rasadnika, prostorni smještaj, kapaciteti i proizvodni potencijal, planirane potrebe sadnog materijala kroz iduće razdoblje, tehnologija proizvodnje s prijedlozima za njeno unapređenje i racionalizaciju Pošumljavanje, s posebnim osvrtom na izbor vrsta i tehniku rada Lugarsko čuvarska služba: zadaci i potrebe za lugarsko- čuvarskim kadrom u specifičnim prilikama Dalmacije, stručno osposobljavanje tog kadra u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa Uređivanje šuma: upoznavanje članstva s aktualnim problemima ove djelatnosti, dosadašnjim dostignućima i planiranim radovima Potencijali proizvodnje drvne mase u Dalmaciji: količine, izbor i mogućnosti korištenja i plasmana Problematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim i planiranim radovima Ostale aktivnosti Nastavit će se s prikupljanjem podataka o svim inženjerima i tehničarima koji su radili na području Dal macije, kao prilog obradi povijesti šumarstva Dalmacije Putem tiska i ostalih medija radit će se na promidžbi šumarstva i informiranju javnosti o aktivnostima koje se provode na podizanju i zaštiti šuma. Također će se putem predavanja, stručnih savjeta, podjele sadnog materijala i na ostale odgovarajuće načine pomagati akcije, posebno školske mladeži i udruga koje se brinu o zaštiti i unapređenju okoliša Surađivat će se s organima županija i općina te društvima inženjera i tehničara ostalih struka po svim pitanjima neposredno ili posredno vezanim za šumarstvo i drvnu tehnologiju Ostvarenje aktivnosti Društva planiranih ovim Programom organizirat će Upravni odbor Društva. Upravni odbor može za realizaciju pojedinih zadataka osnivati po potrebi pomoćna radna tijela ili angažirati ostale članove Društva. Upravni odbor može obavljati izmjene i dopune programa, ukoliko se za to u međuvremenu ukaže potreba. Šesta točka dnevnog reda bila je ujedno i stručna tema Skupštine HŠD ogranak Dalmacija-Split: Problematika gospodarenja šumama na kršu upoznavanje članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim i planiranim radovima". Poticatelj rasprave Tomislav Starčević , dipl. inž. šum., u svom opširnom izlaganju upoznao je članstvo sa svim bitnim problemima s kojima se šumarstvo susreće unutar društvenih i gospodarskih kretanja u Republici. Posebno je naglasio da se u šumarstvu osjeća tromost i pozvao na razumne poteze i radove koji su ekonomski opravdani. Uređivanje šuma treba nastaviti, a uredivače poziva na suradnju sa šumarijama. Smjernice gospodarenja treba predlagati na temelju šumarske znanosti te uvažavati kretanja u društvu i gospodarstvu. Ukazao je na problem plasmana drvnih sortimenata, a posebice plasmana ogrijevnog drveta. Upitno je što i u kojem opsegu treba činiti u degradiranim šumama eumediterana i submeditcrana. Zaštita šuma od požara na tom području, stavlja u prvi plan i sve radove u svezi sa zaštitom. Na kraju svog izlaganja pozvao je nazočne na raspravu i najavio za sljedeći dan terenski kolokvij Gospodarenje submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika, koji će se održati na terenima šumarija Split i Sinj. Rasprava je pokazala da su smjernice gospodarenja, reklo bi se, okupile za isti stol šumarske znanstvenike, uredivače šuma, izvršitelje tih smjernica i nadzornu službu. Tema rasprave je posve jasna pa traži stručan i gospodarski opravdan odgovor. Kako u šumarskoj struci biološko-ekološka stajališta ponekad nisu usklađena s gospodarsko-ekonomskim mogućnostima, smjernice gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika morale su se podvrgnuti temeljitoj analizi. Poznavateljima strukture šumske vegetacije, povijesnih i gospodarskih prilika u gospodarenju šumama na području Uprave šuma Split, nije čudno kada se kaže da su značajniji radovi uređivanja šuma otpočeli s osnivanjem javnog poduzeća "Hrvatske šume" i da prvi uredajni elaborat vrijedi od siječnja 1994. god. Drugima će ta činjenica biti čudna i šumsko-gospodarski nerazumljiva. |