DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Zbog izvijesnih pomaka na bolje, direktor Dl Česma ing. Ljubanović govori o stanju s laganim napredovanjem i ističe da su najcrniji dani iza drvoprerađivača. Poslije dva sata stručne rasprave, ing. Presečan predložio je zaključke koje je UO ogranka prihvatio: 1. Zaključci današnje rasprave trebaju poslužiti kao polazne postavke za razrješenje krize hrvatskog šumarstva i poduzeća "Hrvatske šume", osobito u kontekstu pretvorbe javnih poduzeća. HŠD treba kroz ove i nove zaključke dati potporu direktoru i današnjem managmentu u smislu naputka i podrške. 2. Direktoru Hrvatskih šuma ing. Tarnaju dajemo kao i u točki 3. podršku u sprovodenju predloženih oblika pretvorbe poduzeća. 3. Neminovna je pretvorba J.P. Hrvatske šume u trgovačko društvo u državnom vlasništvu, uz uvažavanje dobrih iskustava i modela pretvorbe šumarstva u susjednim zemljama. 4. Podržavamo najavljeno investiranje poduzeća u nabavku strojeva i opreme, pod povoljnijim uvjetima, nego što se to nudi od domaćih poslovnih banaka. 5. Nakon provođenja najvažnijeg posla, pretvorbe poduzeća, treba uvažiti u prijedlogu organizacije društva (poduzeća) Zaključke i Prijedloge ogranka Bjelovar sa svojih stručnih rasprava od 6. prosinca 1996. godine, 2. prosinca 1997. godine i 20. veljače 1998. godine. 6. Podržavamo korektne partnerske odnose s drvnom industrijom Hrvatske i njen skladan razvoj. 7. Hitno razrješiti nedorečenosti dualizma u korištenju i gospodarenju šuma i šumskog zemljišta u nacionalnim parkovima, prostorima ustanovljenih lovišta, objektima zaštite prirode i si. 8. Izvršiti potrebno licenciranje radova - šumarskih stručnjaka u šumarstvu i šumi, u gospodarskom i zaštitarskom dijelu gospodarenja, što konkretno znači uposliti šumara na rukovodno-organizacijskim mjestima svagdje gdje šuma živi. 9. Uvažiti (ispraviti) loše izvedenu pretvorbu današnjih d.o.o. proizašlih iz poduzeća, u dijelu prava na dobivanje posla u poduzeću i pretvorbe poduzeća. 10. Osmišljavati rješavanje potreba za: - etičkim pristupom radu i odgovornosti zaposlenih članova HŠD u poduzeću "Hrvatske šume"; - stručnim (državnim) ispitima zaposlenih u šumarstvu; - ukidanjem obaveze plaćanja vodoslivne naknade za površine šuma i šumskog zemljišta; - donošenjem strategije razvoja šumarstva; - stimuliranjem dobroga i destimuliranjem lošega rada te ugradnju u mehanizme učinkovitog gospodarenja. Bjelovar, 25. ožujka 1999. godine Zapisničari: Miroslav Dergez, šum. teh. Milan Presečan, dipl. inž. šum. GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANAK DALMACIJA-SPLIT Godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva ogranak Dalmacije-Split, održana 27. svibnja 1999. u Splitu, protekla je u ozračju postignutih rezultata u radu i uvažavanju teškoća koje su se javljale tijekom protekloga razdoblja. Predsjednik HŠD ogranak Dalmacija-Split dr. se. Vlado Topić, otvarajući Skupštinu pozdravio je nazočne i zahvalio se na velikom odazivu te iskazao posebnu zahvalnost pozdravljajući uvažene goste: prof, dr se. Slavka Matica, predsjednika HŠD-a, dr se. Josu Gračana, ravnatelja Šumarskog instituta Jastrebarsko, Hranislava Jakovca, dipl. inž. šum., tajnika HŠD-a, Tomislava Starčevića, dipl. inž. šum., pomoćnika direktora "Hrvatskih šuma" i dopredsjednika HŠD-a, Stjepana Tomljanovića, dipl. inž. šum., rukovoditelja službe za proizvodnju u "Hrvatskim šumama", Franju Pribanića, dipl. inž. šum. načelnika Državne šumarske inspekcije i Vlatka Skorupa, dipl. inž. šum. savjetnika za uzgajanje šuma u "Hrvatskim šumama". Nakon obavljenih proceduralnih obveza za rad Skupštine, predsjednik Društva podnio je Izvješće o radu i aktivnosti HŠD ogranak Dalmacija-Split između dvije Skupštine. Skupština je Izvješće u cijelosti usvojila, te potom donijela: Program rada Opća načela U cilju unapređivanja i potsticanja razvoja struke, Društvo će svoju djelatnost ponajprije usmjeravati na područje Krša, posebno njegovog dalmatinskog dijela. U vezi s tim ono će pokretati inicijative koje će doprinositi što racionalnijoj organizaciji proizvodnje i poslovanja, stručnom osposobljavanju kadrova i unapređenju rada u šumarstvu i drvnoj tehnologiji. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Pri rješavanju svojih zadataka Društvo će po potrebi nastojati angažirati, pored svojih članova i institucija s područja na kojem djeluje, matično Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet, Šumarski institut, znanstvene i ostale institucije šumarstva i drvne tehnologije, te i druge udruge čije je djelovanje srodno (vodoprivreda, poljoprivreda, zaštita okoliša, turizam, vatrogastvo i dr.). Po svim stručnim problemima koji su od interesa za čitavo područje krša, Društvo će tijesno surađivati s Hrvatskim šumarskim društvima, ogranak Senj, Delnice i Buzet. Razvijat će i ojačati suradnju s inozemnim šumarskim društvima (Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija). Stručne teme U skladu s navedenim općim načelima, a kao doprinos unapređenju struke, putem predavanja, savjetovanja i terenskih ekskurzija, Društvo će organizirati obradu tema iz sljedećih područja: Šumski ekosustavi na kršu i zaštita okoliša kao nacionalne vrijednosti Rasadnička proizvodnja: sadašnji broj i površina rasadnika, prostorni smještaj, kapaciteti i proizvodni potencijal, planirane potrebe sadnog materijala kroz iduće razdoblje, tehnologija proizvodnje s prijedlozima za njeno unapređenje i racionalizaciju Pošumljavanje, s posebnim osvrtom na izbor vrsta i tehniku rada Lugarsko čuvarska služba: zadaci i potrebe za lugarsko- čuvarskim kadrom u specifičnim prilikama Dalmacije, stručno osposobljavanje tog kadra u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa Uređivanje šuma: upoznavanje članstva s aktualnim problemima ove djelatnosti, dosadašnjim dostignućima i planiranim radovima Potencijali proizvodnje drvne mase u Dalmaciji: količine, izbor i mogućnosti korištenja i plasmana Problematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim i planiranim radovima Ostale aktivnosti Nastavit će se s prikupljanjem podataka o svim inženjerima i tehničarima koji su radili na području Dal macije, kao prilog obradi povijesti šumarstva Dalmacije Putem tiska i ostalih medija radit će se na promidžbi šumarstva i informiranju javnosti o aktivnostima koje se provode na podizanju i zaštiti šuma. Također će se putem predavanja, stručnih savjeta, podjele sadnog materijala i na ostale odgovarajuće načine pomagati akcije, posebno školske mladeži i udruga koje se brinu o zaštiti i unapređenju okoliša Surađivat će se s organima županija i općina te društvima inženjera i tehničara ostalih struka po svim pitanjima neposredno ili posredno vezanim za šumarstvo i drvnu tehnologiju Ostvarenje aktivnosti Društva planiranih ovim Programom organizirat će Upravni odbor Društva. Upravni odbor može za realizaciju pojedinih zadataka osnivati po potrebi pomoćna radna tijela ili angažirati ostale članove Društva. Upravni odbor može obavljati izmjene i dopune programa, ukoliko se za to u međuvremenu ukaže potreba. Šesta točka dnevnog reda bila je ujedno i stručna tema Skupštine HŠD ogranak Dalmacija-Split: Problematika gospodarenja šumama na kršu upoznavanje članstva s aktualnim problemima, dosadašnjim i planiranim radovima". Poticatelj rasprave Tomislav Starčević , dipl. inž. šum., u svom opširnom izlaganju upoznao je članstvo sa svim bitnim problemima s kojima se šumarstvo susreće unutar društvenih i gospodarskih kretanja u Republici. Posebno je naglasio da se u šumarstvu osjeća tromost i pozvao na razumne poteze i radove koji su ekonomski opravdani. Uređivanje šuma treba nastaviti, a uredivače poziva na suradnju sa šumarijama. Smjernice gospodarenja treba predlagati na temelju šumarske znanosti te uvažavati kretanja u društvu i gospodarstvu. Ukazao je na problem plasmana drvnih sortimenata, a posebice plasmana ogrijevnog drveta. Upitno je što i u kojem opsegu treba činiti u degradiranim šumama eumediterana i submeditcrana. Zaštita šuma od požara na tom području, stavlja u prvi plan i sve radove u svezi sa zaštitom. Na kraju svog izlaganja pozvao je nazočne na raspravu i najavio za sljedeći dan terenski kolokvij Gospodarenje submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika, koji će se održati na terenima šumarija Split i Sinj. Rasprava je pokazala da su smjernice gospodarenja, reklo bi se, okupile za isti stol šumarske znanstvenike, uredivače šuma, izvršitelje tih smjernica i nadzornu službu. Tema rasprave je posve jasna pa traži stručan i gospodarski opravdan odgovor. Kako u šumarskoj struci biološko-ekološka stajališta ponekad nisu usklađena s gospodarsko-ekonomskim mogućnostima, smjernice gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika morale su se podvrgnuti temeljitoj analizi. Poznavateljima strukture šumske vegetacije, povijesnih i gospodarskih prilika u gospodarenju šumama na području Uprave šuma Split, nije čudno kada se kaže da su značajniji radovi uređivanja šuma otpočeli s osnivanjem javnog poduzeća "Hrvatske šume" i da prvi uredajni elaborat vrijedi od siječnja 1994. god. Drugima će ta činjenica biti čudna i šumsko-gospodarski nerazumljiva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Na raspravi je dalje navedeno, da područje na kojem gospodari Uprava šuma Split-područje Dalmacije ima visokih šuma 47541 ha, panjača 128447 ha, šikara i makije 252581, goleti (kamenjare) 251385 ha i poljoprivredne površine 385029 ha. Dakle, od ukupno 1064983 ha šumskih i poljoprivrednih površina "Hrvatske šume", Uprava šuma Split gospodari s 550000 ha šuma i šumskog zemljišta. Prvi uređajni elaborat, obvezama i smjernicama gospodarenja nije za šumarstvo (Šumarija Split) predstavljao značajno opterećenje ni u fizičkom ni u financijskom opsegu, jer su te obveze bile u granicama uhodanih radova koji su se do tada obavljali na toj šumariji. Kako je rastao broj uređenih gospodarskih jedinica, tako je nastajao sve veći raskorak i nesklad između mogućnosti i "potrebe". Narasle su obveze iz smjernica gospodarenja, a materijalne mogućnosti stagnirale su ili su imale blagu tendenciju opadanja. Planirana dinamika radova na uređivanju šuma u Upravi šuma Split vrlo je ambiciozna (godišnji plan oko 55000 ha, što predstavlja 1/10 ukupne površine šume i šumskog zemljišta), a obavljali su je uz zaposlenike Odjela za uređivanje šuma Split i zaposlenici odjela za uređivanje šuma Karlovac, Zagreb, Osijek i Senj te privatna poduzeća specijalizirana i ovlaštena za obavljenje poslova uređivanja šuma. Zbog izrazito intezivnog pristupa u tretmanu i određivanju smjernica gospodarenja (1994, 1995) propisani radovi u kasnijim godinama su na temelju iskustva na provođenju propisanih radova znatno izmijenjeni, ali je i dalje ostao upitan opseg i vrsta radova koji se propisuju. Do početka 1999. godine odobreni su uređajni elaborati za 39 gospodarskih jedinica, čija ukupna površina iznosi 157 tisuća hektara, a elaborati za daljnjih 70 tisuća hektara nalaze se u završnoj fazi izrade ili čekaju konačnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, što znači da će biti uređeno 41,3% ili ukupno 227 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta. Bilo je podvojeno mišljenje da li propisivati radove na temelju šumarske znanosti i struke ili ekonomske opravdanosti sadašnjih prilika, tijekom rasprave prevladalo je mišljenje da su znanost i ekonomika na istim pozicijama, a posebice kada je riječ o submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika. Raditi da, ali treba "prepoznati" stanište" (prof. S. Matić), njegove proizvodne mogućnosti u odnosu na postojeće šumske vrste i pionirske vrste koje bi se unosile na takvo stanište. Novac nije problem. Problem je nerazumno trošenje tog novca. Ponekad se provode npr. mjere njege, novac se utroši a rezultati su negativni jer se nisu prepoznale naprijed navedene osobine. Njega je zaštita sustava koji ide u progresiju. Čišćenje da, ako postoji potreba za ogrijevom i ako se izbjeg nu dodatni troškovi. Treba propisivati i provoditi mjere i radnje koje će dati najbolje rezultate u ekološkom smislu i koje će izravno utjecati na poboljšanje turističke ponude. Predsjedavajući Skupštine zaključio je raspravu i zakazao za idući dan terenski kolokvij "Gospodarenje submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika na području šumarija Split i Sinj". Predloženi lokaliteti održavanja kolokvija realna su slika stanja glavnine degradiranih submediteranskih sastojina na području Uprave šuma Split. Isto tako na području tih šumarija najviše je uređenih površina pa je kod njih najviše propisano uzgojnih radova u degradiranim sastojinama. U šumariji Split obavljen je kolokvij u gospodarskoj jedinici "Borovača" u šumskom predjelu "Radunić", odsjek 5a, površine 83,95 ha, starosti 18 godina, srednji promjer 2-6 cm, visine 1-3 m, stabla kriva i loše kvalitete, ophodnja 80 godina, uređajni razred - panjača medunca, 540-61 Om n/m. Smjernice gospodarenja - čišćenje na cijeloj površini ( 83,95 ha), na površinama s nepotpunim sklopom popunjavanje (u zasjeni) žirom hrasta medunca a na progoljenim dijelovima sadnicama crnog bora. Popunjene dijelove odsjeka teba njegovati, površinu ograditi radi zaštite od stoke te provoditi zaštitu od biljnih bolesti, štetnika i požara. Uvodničar je upozorio nazočne znanstvenike, uređivače i izvođače planiranih radova, sudionike kolokvija, daje riječ o prvom uređajnom elaboratu gdje je u smjernicama gospodarenja bio izuzetno intezivan pristup u tretmanu degradiranih sastojina. Kolokvij je razmotrio smjernice i stajališne prilike, pa je opća ocjena,da se konkretna sastojina prepusti prirodnoj progresiji izuzev onog dijela koje će domaće stanovništvo pod stručnim nadzorom čistiti radi snabdijevanja ogrijevom, a bez dodatnih troškova . Ostali propisani radovi nisu potrebni jer se ne bi postigli značajniji rezultati. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Drugi objekt u G:J. "Borovača", odsjek 52d je površine 9,85 ha, starosti 90 godina, ophodnje 80 godina, uredajni razred crni bor. Iako nije riječ o degradiranoj postojini niskog uzgojnog oblika, voditelj kolokvija je ocjenio korisnim , da se razmotre i takvi objekti. Sastojina crnog bora u stadiju malih stabala, ranije smolarena na više bjelenica na stablu što je znatno oštetilo najbolji dio drvne mase. Broj stabala po hektaru 448, temeljnica 31,68 metara kvadratnih po hektaru, srednji promjer 30 cm, srednja visina 13 m, drvna zaliha 196 metara kubnih po hektaru, godišnji prirast 3,3 metara kubnih po hektaru. Smjernice gospodarenja su prirodna obnova oplodnotn sječom u dva sjeka. Naplodnim sjekom sijeci oko 30% drvne zalihe. Dovršni sijek obaviti nakon pojave dovoljnog broja pomlatka. Kolokvijem je zaključeno da se s obnovom otpočne kad se ukaže potreba za drvnim sortimentima, u protivnom bi se stvarali troškovi a drvna masa bi propadala. Isto tako, kad otpočne obnova naplodnim sijekom, u svrhu boljeg pomlađivanja, može se sijeci i do 45% drvne zalihe (ali na malim površinama iz opreza glede erozije). Treba tražiti tržište za drvne Sortimente da se što prije otpočne s obnovom, jer ovakvo stanje je gubitak vremena i prostora pa i drvne mase. Na području šumarije Sinj obavljen je kolokvij u gospodarskoj jedinici "Kamešnica", šumski predjel "Obonice" odsjek 40a, površine 29,80 ha, uredajni razred šikara medunca, ekspozicija jug, jugozapad, nadmorska visina 510-640 m . Tlo kamenito 50 do 60 %. Po cijeloj površini vidljivi su tragovi prekomjerne ispaše. Smjernice gospodarenja - čišćenjem osloboditi bolje izbojke hrasta medunca od bjelograbića, crnog jasena i ostalih vrsta. Uklanjati lošije izbojke hrasta medunca. Čišćenje je propisano na 29.80 ha, popunjavanje crnim borom na 15 ha te njega popunjenih površina (čišćenje je obavljeno 1998. na cijeloj površini). Kolokvijem je zaključeno da su uz ogroman trud propisani radovi korektno izvršeni, ali je propis pro mašaj, jer se nije prepoznalo stanište i vegetacijski sastav te njihove proizvodne mogućnosti. Navedeni objekt je tipičan primjer kojem treba osigurati nesmetan prirodni razvoj, čime je sa šumarskog stajališta u smislu racionalnog gospodarenja dovoljno učinjeno. Na susjednim objektima u gospodarskoj jedinici "Kamešnica" istih ili sličnih stanišnih i sastojinskih osobina (45a, 46a) ocjena kolokvija je da se podupire prirodna progresija i da se na takvim površinama ne stvaraju troškovi koji ne vraćaju pozitivne rezultate. Zaključak Rasprava na Skupštini HŠD ogranak Dalmacija- Split po stručnoj temi: Problematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima i planovima, protekla je u pronalaženju najoptimalnijih stručnih rješenja za pretvaranje submediteranskih šuma niskog uzgojnog oblika u više uzgojene oblike. * Osnovni naglasak je bio na očuvanju njenih zaštitnih funkcija, očuvanju njenih prirodnosti podupirući prirodnu sukcesiju uz minimalne uzgojne intervencije bez značajnijih financijskih troškova. Radove izvoditi tamo gdje se ukazu potrebe za ogrijevnim drvetom koji će pokriti troškove čišćenja, odnosno njege. Terenskim kolokvijem razmotrena je problematika gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika, gdje je ukazano na pogrešno propisane smjernice gospodarenja koje ne donose značajne uzgojne učinke a stvaraju velike financijske troškove.. Opće je stajalište da se u sljedećim uređajnim elaboratima znatno smanjuju uzgojne mjere čišćenja u submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika. Radove propisivati na površinama koje su ekološki i turistički značajne za taj kraj i na onim područjima koja će to najbrže vratiti u gospodarskom pogledu. Propisane radove u usvojenim uređajnim elaboratima izmjeniti u redovitoj reviziji i prilagoditi prepoznatljivim uvjetima. Ivan Tolić, dipl. inž. šum., Rukovoditelj Odjela za ekologiju, Uprava šuma Split |