DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Dva su osnovna problema: Nelikvidnost u smislu bezizlaznosti; Spoznaja da se ne vidi izlaz u društvu - ukupni pro blem nije generiran iz poduzeća već ga stvara okruženje. Svakodnevno susretanje s ovim pitanjem traži da se ono izrekne negdje "na glas". Jer "aktualna politika nije u stanju iznjedriti rješenja, nema odabranog modela kako iz ovoga stanja izaći." Hrvatske šume nastale su u određenom razdoblju 1990. godine, i sada nakon 10 godina moraju se redefinirati ciljevi. Tada su mnoge stvari centralizirane, a samo stručni razlozi nisu bili ključni pri stvaranju tadašnjeg poduzeća. Kako je rekao direktor ing. Tarnaj, danas imamo dualizam funkcioniranja. On je poguban -jer se od nas traži da šuma - po svima blagajna, izmiruje obveze, a kada se donose odluke traži se političko mišljenje. Upravo je pokrenut proces identifikacije čestica bivših crkvenih šuma. S "Hrvatskim šumama" nije nitko kontaktirao glede nacrta aranžmana - ugovora s Vatikanom. Hrvatske šume su kao veliki sustav, nefleksibilne na neuređenom tržištu, za razliku od zemalja tržišnih ekonomija čija su tržišta regulirana. Tu su nadalje opterećenja PDV-a koja mjesečno iznose 15 mil. kn, uvjeti poslovanja bez multilateralnih kompenzacija, zlouporaba politike koja nam daje na ime naših potraživanja dionice poduzeća, čija je realna vrijednost 15-19% i gdje smo mi suvlasnici. "Ako Vlada ponovno nešto slično učini, ja neću biti grobar ovome poduzeću" - očitovao se ing. Tarnaj. Tu su zanemarivanja investicija, sve veći troškovi na starim strojevima (i veća cijena proizvodnje jedinice proizvoda op.p.), tu su damping cijene Ukrajine, Češke i dr. za njihovu drvnu masu, a naša drvna industrija zapravo izvozi amortizaciju. Kako je naglasio direktor, država treba reći što želi od šumarstva; određenje u smislu statusa poduzeća koji je ovakav neodrživ. "Jer mi (J.P. HŠ), funkcioniramo po ZOS-u, a trebamo biti trgovačko poduzeće (d.o.o.), želimo li opstati". Restrukturiranje mora biti slično modernim šumarstvima poput Austrije, koja je svoje inženjere "iznajmila" - prodala svoj intelektualni potencijal. A kod nas je inženjer mjesto troška, za razliku od Austrije gdje je mjesto prihoda. Ovoga trenutka imamo 3.000 ljudi koji su svojevrsni višak u ovim okolnostima. No, šumarstvo nije samo sebi svrha, jedini put spasa je kako je rekao ing. Tarnaj: Decentralizacija poduzeća pretvorbom u trgovačko društvo (na pitanje do kada, odgovorio je - do lipnja); Oglasiti investicije u proizvodnu opremu (ing. Tarnaj govori o 15 mil. DEM u ovoj godini za 330 traktora Steyer, uz 2 godine grace razdoblja i 8 godina otplate - postoji mogućnost robnog kredita od Hypo-bankc), "jer ovo poduzeće nije zaduženo" kaže on; Redefinirati etičku poziciju u ovome poduzeću, zaoštriti red, rad, disciplinu (normirati se mogu svi radovi, pa prema tomu i (de)stimulirati); Podržavati drvnu industriju uz "odgovorno partner stvo" i bez dvojnog morala; Vratiti naše d.o.o. (tko je to učinio?.... 70 milijuna kn gubitka sa njima?); U raspravu su se zatim uključili članovi Ogranka: ing. Pehaček, ing. Bartolčić, ing. Kalabek, ing. Frčo, ing. Vusić, ing. Vučetić, ing. Knepr, ing. Kauzlarić; uz brojna pitanja usmjerena istim putem koja je već načeo direktor Tarnaj. To su : do kojega se roka treba očekivati transformacija u trgovačko društvo; jedno trgovačko društvo ili više; kompatibilnost i spremnost šumarske struke za radove po novom Zakonu o građenju; - licenciranje radova u šumarstvu; stručni ispiti za šumare (državni ispiti); biomasa i njeno korištenje u hrvatskom šumarstvu; - privatno poduzetništvo; zapošljavanje naših šumarskih radnika sjekača, nakon što im se umanji radna sposobnost; stvaranje usmjerenog razvoja i koncepcije u svijetlu mogućih promjena managmenta. Za predsjednika HŠD prof. dr. Matica neupitna je postavka o "Hrvatskim šumama" kao jakoj firmi koja ne može propasti. On kaže "da smo se malo uspavali" jer nismo pokušali npr. s poslovima poput izvoza žira, izvoza šumskih sadnica, općekorisnih vrijednosti šuma i si. Dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Vukelić govori o profitabilnosti šumarstva u susjednoj Mađarskoj, spominje niske plaće zaposlenih, dampinške cijene drvne sirovine iz susjednih zemalja, povećanje plaća u prvoj fazi dijela managmenta i dr. Pomoćnika direktora ing. Starčevića brinu s razlogom nerealna planiranja radova koji se ne trebaju raditi ako su "nedostupni". O apsurdu da poduzeće mora plaćati vodno-slivnu naknadu, a da se ne govori o neiskorišćivanju sporednih šumskih proizvoda, naglašava da se na ovakav način, javnom riječju brane interesi struke. |