DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 9     <-- 9 -->        PDF

B. Hrašovec i M. Harapin: DLIAGNOZNO - PKOCiNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6,CXXIII(1999), 1X3-193
Tortrix viridana Lepidoptera Hrastovi 13983 64013 T
Oaks
Euproctis chrysorrhoea Lepidoptera Quercus robur,
Q. petraea
2712 11091 ttt
Apethymus abdominalis Hymcnoptcra Quercus robur 1005 3640 t
Malacosoma neustria Lepidoptera Quercus robur 737 8022 ttt
Stereonychusfraxini
Thaumetopoea pityocampa
Coleoptera
Lepidoptera
Fraxinus angustifolia
Pinus spp.
6996
4702
31529
18193
ti
Argyresthiafundella Lepidoptera Abies alba 2766 39582 —>
Coleophora laricella Lepidoptera Larix europaea 14 287 t
Rhyacionia buoliana Lepidoptera Pinus spp. 42 189 t
Dioryctria splendidella Lepidoptera Pinaceae 12 135 1
Pristiphora abietina Hymenoptcra Picea abies 17 209 -»
Neodiprion sertifer Hymenoptera Pinus spp. 16 92 i
Sacchiphantes viridis, S. abielis Homoptera Picea abies 160 1203 ->
Dreyfusia nuesslini Homoptera Abies alba 49 820 i
Scolytidae Coleoptera Pinaceae 1594 4410 ->t
Melasoma populi Coleoptera Topole 683 2927 i
Poplar cultivars
Phyllodecta vitellinae Coleoptera Topole 537 2967 i
Poplar cultivars
Saperda populnea Coleoptera Topole 141 1020 i
Poplar cultivars
Cryptorrhynchus lapathi Coleoptera Topole i vrbe 124 954 ~*
Poplar and willow
cultivars
Paranthrene tabamförmis Lepidoptera Topole 95 986 i
Poplar cultivars
Thaumetopoea processionea Lepidoptera Quercus spp. 298 2000 tt


Postoji više od 20 vrsta defolijatora, sisača i ksilofa- šumskih ekosustava i okolnih brdskih šuma kontinenga
koje redovito ili periodički uz pomoć operativaca- talnog dijela Hrvatske su gubar, zeleni hrastov savijač i
specijalista iz poduzeća "Hrvatske šume" prati osoblje nekoliko vrsta grbica, medu kojima prednjače veliki i
DPC-a u Jastrebarskom. Najopasniji štetnici nizinskih mali mrazovac.


Gubar - Gypsy moth


Tijekom posljednjih 20-ak godina pojavila su se tri suzbijanja javlja u priobalnom području proizlazi iz
glavna gradacijska razdoblja gubara glavonje. Najjače činjenice da ne postoje metode za precizni izračun
je bilo razdoblje s početka osamdesetih kada je bilo našteta.
Kako se najčešće radi o šumama hrasta medunca i
padnuto više od 130000 ha. Drugi je vrhunac uslijedio crnike i njihovim različitim degradacijskim stadijima,
krajem osamdesetih i treći je kulminirao 1994. g. neposredne mjere suzbijanja ne poduzimaju se i gra(
Androić i Harapin 1996). Prvi je bio najveći dacije se prepuštaju svom prirodnom tijeku. U vrijedpovršinom,
dok su iduća dva bila sve manja. Važno je nim šumama hrasta lužnjaka u unutrašnjosti, nepopritom
napomenuti daje gubar postao važnim članom sredan ekonomski gubitak uslijed moguće defolijacije
štetne entomofaune primorskih i obalnih hrastovih procijenjuje se prema rezultatima znanstvenih istrašuma,
dok je njegova štetnost jenjala u unutrašnjosti. živanja na 30% tečajnog godišnjeg prirasta (K1 e p a c i
Posljednja gradacija koja je započela u Istri, u kratkom Spaić 1965). Stupanj parazitiranosti i pojava ostalih
je roku, od svega tri godine, opustošila pojedina obalna reduktivnih čimbenika kontrolira se tijekom gradacije
područja i neke otoke, dosegnuvši najjužniju točku u ovoga štetnika i predstavlja važan element za donošeokolici
Metkovića. Problem koji se u vezi mogućeg nje odluke o suzbijanju.