DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 89 <-- 89 --> PDF |
1. utvrditi optimalnu šumovitost područja zbog ispunjavanja općekorisnih funkcija šuma toga područja 2. sa stajališta proizvodnih mogućnosti šuma Podunavlja utvrditi koji su to proizvodi u količini i kakvoći koje treba usmjereno razvijati zbog zadovoljavanja razvojnih potreba jadranskoga područja 3. usmjeriti turiste na kontinentalno područje, posebno na lovni, ekološki i seoski turizam (smatra kako je proizvodnja mesa divljači u Podunavlju od velikoga interesa za područje Jadrana). Napominje kako je tema o utjecaju kanala Dunav- Sava na šume od velikog značenja za šumarstvo. Mr. sc. Sonja Cupe c u zajedništvu s Vladom Sudarom , dipl. inž. grad. iz Zavoda za prostorno planiranje Osijek, izložila je referat pod naslovom: Mogućnost prostornog uređenja koridora višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Referat je pokušaj prostornog uređenja koridora VKDS, u smislu očuvanja ekološke stabilnosti područja uz, stoje moguće, manji utjecaj na okoliš. U drugom dijelu okruglog stola izlagali su i raspravljali pozvani znanstvenici i stručnjaci. Prof. dr. sc. Željko Turkalj , Ekonomski fakultet Osijek izložio je gospodarski aspekt kanala Dunav-Sava, dok je prof. dr. sc. Srećko J e 1 i n i ć, Pravni fakultet Osijek, govorio o problemu imovinsko-pravnih odnosa kod ovakvog projekta. Prof. dr. sc. Branimir Prpić , Hrvatsko šumarsko društvo, dao je referat pod naslovom: Utjecaj kanala Dunav-Sava na nizinske šumske ekosustave. Prof. dr. sc. Zvonko Seletković , Šumarski fakultet Zagreb, govorio je o značenju šumskih ekosustava Spačvanskih nizinskih šuma za biološku raznolikost Hrvatske te o sanaciji odlagališta zemlje VKDS pošumljavanjem. Mr. sc. Predrag Š i b a 1 i ć, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Osijek, ukazao je na dopunska istraživanja koja je potrebno obaviti prije dobivanja građevinske dozvole za kanal od km 10 + 500 do Samca. Program dopunskih istraživanja je analiza utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, kao i dinamički plan izrade dopunskih istraživanja kanala - dopuna Programa. Kako je šumarskoj struci zanimljivo izlaganje o utjecaju VKDS na nizinske šumske ekosustave, dajem neke dijelove svojih izlaganja i zaključke. Višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Samca izazvat će promjene vodnih odnosa u svome prostoru. Utjecaj ovih promjena odrazit će se u smislu: 1. Promjene viodostaja postojećih vodotoka 2. Trajne promjene razina podzemnih voda, kako u smislu sniženja tako i povišenja srednje razine 3. Presijecanjem prirodnih tokova podzemnih voda od zapada prema području Spačvanskog šumskog bazena. Predvidivo područje utjecaja na nizinske šume Sume na koje će utjecati kanal Dunav-Sava možemo podijeliti na tri područja: Spačvanski šumski bazen (oko 30.000 ha), šume gornjega dijela rijeke Bosuta iznad vinkovačke pregrade (oko 20.000 ha) i malu površinu šuma gospodarske jedinice Dubrava uz Dunav. Od šumskih zajednica na promjenu vodnih prilika su vrlo osjetljive slavonska šuma hrasta lužnjaka i šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem, kojih utjecana površina iznosi preko 30.000ha. Vrijednost utjecanih šuma Sirovinska i energetska vrijednost ovih šuma iznosi danas 8,6 milijardi kn, odnosno 2,2 milijarde DEM, dok je njihova ekološka i socijalna vrijednost praktički neprocjenjiva, želi se naglasiti kako se radi o šumama hrasta lužnjaka najveće površine i kakvoće u Hrvatskoj. Od sveukupnih nizinskih šuma u Hrvatskoj u ovome prostoru nalazimo više od jedna čevrtine. Zaključci /. Uspješan pristup problemu utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava postižemo ako se krene sa stajališta kako uz današnje vodne odnose šumski ekosustavi toga prostora dobro uspijevaju uz prirodne uvjete, koje određuju klima, reljef, matični supstrat i tlo (ekološki profil tla), površinske vode i tokovi podzemnih voda. 2. Dopunska istraživanja o utjecaju moraju obuhvatiti hrast lužnjak i poljski jasen u tri dominantne šumske zajednice Spačvanskih i gornjobosutskih nizinskih šuma (slavonska šuma hrasta lužnjaka, šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem, šuma hrasta lužnjaka i običnog graba). 3. U dopunskim istraživanjima od zavisnih varijabli uzimaju se transpiracija, dubina zakorijenjivanja ponirućeg korijenja i vremenski nizovi rasta i prirasta stabala. Od nezavisnih varijabli rabe se razine podzemnih voda i visina kapilarnog uspona vode u slojevima ekološkog profila tla. Koriste se i svi značajni/i podaci iz gospodarske osnove. Vremenski nizovi mjerenja razina podzemnih voda moraju iznositi najmanje 5 godina. Kod dopunskih istraživanja potrebno je predvidjeti primjeren broj podataka, što je određeno zakonitostima koje u ovome slučaju određuje biometrika. 4. U dijelu trase višenamjenskog kanala Dunav-Sava od Nuštra do Samca, odnosno za dio u kojemu se |