DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 88 <-- 88 --> PDF |
te zamolio prof. dr. sc. Stjepana Mađar a da predsjedava Okruglom stolu. Uvodna izlaganja iznijeli su suradnici na projektu ovim redom: Prof. dr. sc. Josip M a r u š i ć, Građevinski fakultet Zagreb, pod naslovom: Značenje višenamjenskog kanala Dunav-Sava za gospodarsko povezivanje Podunavlja s Jadranom. Prvi pisani dokumenti o kanalu Dunav-Sava su iz 18. stoljeća. Od 1792. do 1998. godine izrađeno je 14 varijanti studijskih i projektnih rješenja za kanal Dunav- Sava, a najviše rješenja je dato za trasu kanala od Vukovara preko Vinkovaca do Samca. Intenzivnije aktivnosti na izradi projekta i ostale dokumentacije "Višenamjenskog kanala Dunav-Sava" (VKDS) bile su 1984. do 1990. godine, a zaustavljene su zbog srbo-četničke agresije na Hrvatsku. Od 1994. godine nastavljene su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za VKDS, a novi projektni elementi usklađeni su sa zahtjevima V-b klase međunarodnih plovnih puteva. Osnovni projektni elementi trase kanala od Vukovara do Samca su ovi: dužina 61,5 km; širina dna 34 m; dubina vode 4 m (niveleta na koti 76, mjerodavna razina vode 80 m n.m.); nagib stranica 1:3; širina vodnog lica 58 m; standardni plovni gabarit 42 x 2,5 m; slobodni gabariti ispod mostova 58 x 9,1 m; omjer omočenog poprečnog presjeka kanala i plovila iznosi 6,5 m, od km 9 do km 18, prosječna dubina iskopa je 18 m, a na preostalih 52,5 km prosječna dubina iskopa je od 6 do 9 m. Glavne građevine na VKDS-u po idejnom projektu iz 1998. godine su sljedeće: 2 brodske prevodnice, 2 pristaništa, 2 crpne stanice, 4 ustave, 2 derivacijska kanala, 1 sifon, 4 željeznička, 16 cestovnih mostova i više objekata križanja kanala i cjevovoda (plin, vodovod, nafta, kanalizacija). Od glavnih radova potrebno je: iskopati 48 milijuna m3 zemljanog materijala, ugraditi 950.000 m5 kamenog materijala za oblogu korita, 260.000 m3 betona za za građevine na kanalu, 56 km pristupnih cesta i rampi za željezničke pruge, 26.000 t hidromehaničke opreme i 1.100 t elektrostrojarske opreme (crpne stanice, ustave, brodske prevodnice). Navedene su gospodarska i ostala značenja kanala u 10 točaka, od kojih je najvažnije skraćenje plovnoga puta za 417 km (Dunavom od Vukovara do Beograda i Savom do Samca), dok je za šumarstvo navedeno poboljšanje vodnog režima zemljišta pod šumskom vegetacijom u slivu Bosuta i Vuke. Tijekom 1999. godine planirane su ove aktivnosti za projekt kanala: Elaborat za lokacijsku dozvolu, Glavni projekt od km 0 + 000 do km 10 + 500 (Vukovar-Nuštar) Glavni projekt I faze luke Vukovar Studija opravdanosti izgradnje VKDS-a Monitoring sustav - praćenje stanja površinskih i podzemnih voda na području utjecaja VKDS na poljoprivredna i šumska zemljišta Elaborat o otkupu zemljišta na trasi kanala i površina za deponiranje Poslovi suradnje s firmama i institucijama iz Bavarske na pripremi tehničkih i financijskih uvjeta za početak ostvarenja projekata VKDS-a. Prema mišljenju prof. Marušića kanal je moguće izgraditi, uz prethodno osiguranje domaćih i inozemnih izvora financiranja, za 5 do 6 godina. Prof. Marušića dopunio je prof. dr. sc. Marko Pršić (Građevinski fakultet Zagreb) izloživši projekt vukovarske luke. Koordinator projekta prof. dr. sc. Ivan Lega c govorio je o Cestovnoj mreži Podunavlja u sklopu E koridora i projekata. Naveo je ključne razloge za koncipiranje nacionalne prometne politike u Republici Hrvatskoj na državnoj razini i na razini regija i županija. Govorio je, nadalje, o cestovnim projektima između Sjeverne Europe i Jadrana uz isticanje značenja željezničke mreže i kanala Dunav-Sava. Obrazložio je važnost paneuropskih koridora V i X, a zasebno je analizirao potencijalni cestovni pravac E73 između Baranje i učća Neretve. Mr.sc. Zvonimir Zdu n i ć iz Ministarstva Razvitka i obnove govorio je o Željezničkoj mreži u Podunavlju i njenoj ulozi u budućnosti. Naveo je kako će teretni promet u ovome području imati izrazito tranzitno značenje, dok bi znatno mogao porasti pristanični promet u orijentaciji na riječni promet Dunavom i kanalom Dunav-Sava. Prof. dr. sc. Stjepan Madcr pripremio je zajedno s dr. sc. Jasnom Soštari ć izlaganje pod naslovom: Poljoprivreda u novim uvjetima na području kanala Dunav-Sava. Autori poljodjelskog referata ukazuju kako će kanal Dunav-Sava omogućiti navodnjavanje oko 40.000 ha plodnih slavonskih oranica i time promjeniti strukturu sjetve te povećati ukupnu proizvodnju hrane i poljoprivrednih sirovina (2 žetve). Loše posljedice navodnjavanja mogle bi se pokazati u zaslanjivanju i pogoršanju fizikalnih svojstava tala. Mr. sc. Pavle Vratari ć, upravitelj Uprave "Hrvatskih šuma" Osijek izložio je referat pod naslovom: Povezivanje Podunavlja s Jadranom putem djelatnosti šumarstva i lovstva. Mr. Vratarić naglasio je kako je potrebno: |