DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Za Simpozij je prijavljeno 28 sudionika iz 10 europskih zemalja te 9 znanstvenika i istraživača sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prijavljena su 24 referata. Osim stranih i domaćih znanstvenika u rad Simpozija uključiti će se 10 stručnjaka iz Direkcije JP "Hrvatske šume" p. o. Zagreb i Uprava šuma Delnice, Senj i Ogulin te operativni šumarski stručnjaci na prikaznim objektima. Takav oblik permanentnog obrazovanja odraz je i nastavak dugogodišnje sustavne suradnje šumarskih znanstvenoistraživačkih institucija s operativnim šumarskim stručnjacima Hrvatske. Zaželimo Simpoziju uspješan i plodonosan rad. Organizacijska struktura Simpozija Oganizator: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za iskorištavanje šuma Suorganizatori: Šumarski institut Jastrebarsko J.P."Hrvatske šume", p. o. Zagreb Pokrovitelji: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske Sveučilište u Zagrebu Akademija šumarskih znanosti, Zagreb Počasni odbor: Prof. dr. sc. Milena Žic Fuchs , ministrica znanosti i tehnologije Mr. se. Ivan Đurkić , ministar poljoprivrede i šumarstva Prof. dr. se. Branko Jeren , rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Joso Vu k e 1 i ć, dekan Šumarskog fakulteta Ivan Tarnaj , dipl. inž. šum., direktor JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb Dr. se. Joso G r a č a n, ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko Prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, predsjednik Akademije šumarskih znanosti Prof. dr. sc. Roko B e n i ć Radni odbor Simpozija: Prof. dr. sc. AnteP.B. Krpan , predsjednik Prof drsc. Stanislav Sever, zamjenik predsjednika Mr. sc. Josip Dundović , pomoćnik direktora JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb Izv. prof dr. se. Nikola Lukić , prodekan Šumarskog odsjeka Prof. dr. sc. Ivica Grbac , prodekan Drvnotehnološkog odsjeka Doc. dr. Dragutin Pičman , predstojnik ZlŠ-a Prof. dr. sc. Zvonko Seletković Andrija Štefančić , dipl. inž. šum., stručni suradnik za. iskorištavanje šuma UŠ Našice Herman Sušnik , dipl. inž. šum., upravitelj UŠ Delnice Jurica Tomljanović , dipl. inž. šum., upravitelj UŠ Senj Doc. dr. se. Dubravko Horvat Mr. sc. Željko Zečić Tajništvo Simpozija: Prof dr. se. Ante P. B. K r p a n Doc. dr. sc. Dubravko Horvat Doc. dr. Dragutin Pičman Mr. sc. Tibor P e n t e k, dipl. inž. šum. Tomislav Porsinsky, dipl. inž. šum. Marijan Š u š nj a r, dipl. inž. šum. Prof. dr.se. A. PB . c Marijan Šušnjar, dipl. inž. šum. GOSPODARSKO POVEZIVANJE DUNAVA S JADRANOM Okrugli stol, Osijek 3. 6. 1999. Okrugli stol pod naslovom: Gospodarsko poveOkrugli stol je prema sadržaju i tijeku izlaganja pozivanje Dunava s Jadranom organizirao je Zavod za dijeljen u četiri dijela i to: znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i 1. Uvodna izlaganja umjetnosti Osijek. Motiv njegova održavanja trebao 2. Izlaganja i rasprava pozvanih znanstvenika i je biti početak gradnje kanala Dunav-Sava, što se po stručnjaka kazalo preuranjenim. 3. Viđenje projekta znanstvenika iz Republike Tema okruglog stola je i naslov projekta osječkoga Mađarske s raspravom sudjelovatelja i Zavoda HAZU, kojega je sufinanciralo Ministarstvo 4. Zaključak znanosti i tehnologije, a koordinator je prof dr. sc. Ivan Legac iz Instituta za građevinarstvo Hrvatske u Skup je otvorio i nazočne pozdravio prof dr. sc. Zagrebu. Julio Martinčić , voditelj Zavoda HAZU u Osijeku |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 88 <-- 88 --> PDF |
te zamolio prof. dr. sc. Stjepana Mađar a da predsjedava Okruglom stolu. Uvodna izlaganja iznijeli su suradnici na projektu ovim redom: Prof. dr. sc. Josip M a r u š i ć, Građevinski fakultet Zagreb, pod naslovom: Značenje višenamjenskog kanala Dunav-Sava za gospodarsko povezivanje Podunavlja s Jadranom. Prvi pisani dokumenti o kanalu Dunav-Sava su iz 18. stoljeća. Od 1792. do 1998. godine izrađeno je 14 varijanti studijskih i projektnih rješenja za kanal Dunav- Sava, a najviše rješenja je dato za trasu kanala od Vukovara preko Vinkovaca do Samca. Intenzivnije aktivnosti na izradi projekta i ostale dokumentacije "Višenamjenskog kanala Dunav-Sava" (VKDS) bile su 1984. do 1990. godine, a zaustavljene su zbog srbo-četničke agresije na Hrvatsku. Od 1994. godine nastavljene su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za VKDS, a novi projektni elementi usklađeni su sa zahtjevima V-b klase međunarodnih plovnih puteva. Osnovni projektni elementi trase kanala od Vukovara do Samca su ovi: dužina 61,5 km; širina dna 34 m; dubina vode 4 m (niveleta na koti 76, mjerodavna razina vode 80 m n.m.); nagib stranica 1:3; širina vodnog lica 58 m; standardni plovni gabarit 42 x 2,5 m; slobodni gabariti ispod mostova 58 x 9,1 m; omjer omočenog poprečnog presjeka kanala i plovila iznosi 6,5 m, od km 9 do km 18, prosječna dubina iskopa je 18 m, a na preostalih 52,5 km prosječna dubina iskopa je od 6 do 9 m. Glavne građevine na VKDS-u po idejnom projektu iz 1998. godine su sljedeće: 2 brodske prevodnice, 2 pristaništa, 2 crpne stanice, 4 ustave, 2 derivacijska kanala, 1 sifon, 4 željeznička, 16 cestovnih mostova i više objekata križanja kanala i cjevovoda (plin, vodovod, nafta, kanalizacija). Od glavnih radova potrebno je: iskopati 48 milijuna m3 zemljanog materijala, ugraditi 950.000 m5 kamenog materijala za oblogu korita, 260.000 m3 betona za za građevine na kanalu, 56 km pristupnih cesta i rampi za željezničke pruge, 26.000 t hidromehaničke opreme i 1.100 t elektrostrojarske opreme (crpne stanice, ustave, brodske prevodnice). Navedene su gospodarska i ostala značenja kanala u 10 točaka, od kojih je najvažnije skraćenje plovnoga puta za 417 km (Dunavom od Vukovara do Beograda i Savom do Samca), dok je za šumarstvo navedeno poboljšanje vodnog režima zemljišta pod šumskom vegetacijom u slivu Bosuta i Vuke. Tijekom 1999. godine planirane su ove aktivnosti za projekt kanala: Elaborat za lokacijsku dozvolu, Glavni projekt od km 0 + 000 do km 10 + 500 (Vukovar-Nuštar) Glavni projekt I faze luke Vukovar Studija opravdanosti izgradnje VKDS-a Monitoring sustav - praćenje stanja površinskih i podzemnih voda na području utjecaja VKDS na poljoprivredna i šumska zemljišta Elaborat o otkupu zemljišta na trasi kanala i površina za deponiranje Poslovi suradnje s firmama i institucijama iz Bavarske na pripremi tehničkih i financijskih uvjeta za početak ostvarenja projekata VKDS-a. Prema mišljenju prof. Marušića kanal je moguće izgraditi, uz prethodno osiguranje domaćih i inozemnih izvora financiranja, za 5 do 6 godina. Prof. Marušića dopunio je prof. dr. sc. Marko Pršić (Građevinski fakultet Zagreb) izloživši projekt vukovarske luke. Koordinator projekta prof. dr. sc. Ivan Lega c govorio je o Cestovnoj mreži Podunavlja u sklopu E koridora i projekata. Naveo je ključne razloge za koncipiranje nacionalne prometne politike u Republici Hrvatskoj na državnoj razini i na razini regija i županija. Govorio je, nadalje, o cestovnim projektima između Sjeverne Europe i Jadrana uz isticanje značenja željezničke mreže i kanala Dunav-Sava. Obrazložio je važnost paneuropskih koridora V i X, a zasebno je analizirao potencijalni cestovni pravac E73 između Baranje i učća Neretve. Mr.sc. Zvonimir Zdu n i ć iz Ministarstva Razvitka i obnove govorio je o Željezničkoj mreži u Podunavlju i njenoj ulozi u budućnosti. Naveo je kako će teretni promet u ovome području imati izrazito tranzitno značenje, dok bi znatno mogao porasti pristanični promet u orijentaciji na riječni promet Dunavom i kanalom Dunav-Sava. Prof. dr. sc. Stjepan Madcr pripremio je zajedno s dr. sc. Jasnom Soštari ć izlaganje pod naslovom: Poljoprivreda u novim uvjetima na području kanala Dunav-Sava. Autori poljodjelskog referata ukazuju kako će kanal Dunav-Sava omogućiti navodnjavanje oko 40.000 ha plodnih slavonskih oranica i time promjeniti strukturu sjetve te povećati ukupnu proizvodnju hrane i poljoprivrednih sirovina (2 žetve). Loše posljedice navodnjavanja mogle bi se pokazati u zaslanjivanju i pogoršanju fizikalnih svojstava tala. Mr. sc. Pavle Vratari ć, upravitelj Uprave "Hrvatskih šuma" Osijek izložio je referat pod naslovom: Povezivanje Podunavlja s Jadranom putem djelatnosti šumarstva i lovstva. Mr. Vratarić naglasio je kako je potrebno: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 89 <-- 89 --> PDF |
1. utvrditi optimalnu šumovitost područja zbog ispunjavanja općekorisnih funkcija šuma toga područja 2. sa stajališta proizvodnih mogućnosti šuma Podunavlja utvrditi koji su to proizvodi u količini i kakvoći koje treba usmjereno razvijati zbog zadovoljavanja razvojnih potreba jadranskoga područja 3. usmjeriti turiste na kontinentalno područje, posebno na lovni, ekološki i seoski turizam (smatra kako je proizvodnja mesa divljači u Podunavlju od velikoga interesa za područje Jadrana). Napominje kako je tema o utjecaju kanala Dunav- Sava na šume od velikog značenja za šumarstvo. Mr. sc. Sonja Cupe c u zajedništvu s Vladom Sudarom , dipl. inž. grad. iz Zavoda za prostorno planiranje Osijek, izložila je referat pod naslovom: Mogućnost prostornog uređenja koridora višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Referat je pokušaj prostornog uređenja koridora VKDS, u smislu očuvanja ekološke stabilnosti područja uz, stoje moguće, manji utjecaj na okoliš. U drugom dijelu okruglog stola izlagali su i raspravljali pozvani znanstvenici i stručnjaci. Prof. dr. sc. Željko Turkalj , Ekonomski fakultet Osijek izložio je gospodarski aspekt kanala Dunav-Sava, dok je prof. dr. sc. Srećko J e 1 i n i ć, Pravni fakultet Osijek, govorio o problemu imovinsko-pravnih odnosa kod ovakvog projekta. Prof. dr. sc. Branimir Prpić , Hrvatsko šumarsko društvo, dao je referat pod naslovom: Utjecaj kanala Dunav-Sava na nizinske šumske ekosustave. Prof. dr. sc. Zvonko Seletković , Šumarski fakultet Zagreb, govorio je o značenju šumskih ekosustava Spačvanskih nizinskih šuma za biološku raznolikost Hrvatske te o sanaciji odlagališta zemlje VKDS pošumljavanjem. Mr. sc. Predrag Š i b a 1 i ć, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Osijek, ukazao je na dopunska istraživanja koja je potrebno obaviti prije dobivanja građevinske dozvole za kanal od km 10 + 500 do Samca. Program dopunskih istraživanja je analiza utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, kao i dinamički plan izrade dopunskih istraživanja kanala - dopuna Programa. Kako je šumarskoj struci zanimljivo izlaganje o utjecaju VKDS na nizinske šumske ekosustave, dajem neke dijelove svojih izlaganja i zaključke. Višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Samca izazvat će promjene vodnih odnosa u svome prostoru. Utjecaj ovih promjena odrazit će se u smislu: 1. Promjene viodostaja postojećih vodotoka 2. Trajne promjene razina podzemnih voda, kako u smislu sniženja tako i povišenja srednje razine 3. Presijecanjem prirodnih tokova podzemnih voda od zapada prema području Spačvanskog šumskog bazena. Predvidivo područje utjecaja na nizinske šume Sume na koje će utjecati kanal Dunav-Sava možemo podijeliti na tri područja: Spačvanski šumski bazen (oko 30.000 ha), šume gornjega dijela rijeke Bosuta iznad vinkovačke pregrade (oko 20.000 ha) i malu površinu šuma gospodarske jedinice Dubrava uz Dunav. Od šumskih zajednica na promjenu vodnih prilika su vrlo osjetljive slavonska šuma hrasta lužnjaka i šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem, kojih utjecana površina iznosi preko 30.000ha. Vrijednost utjecanih šuma Sirovinska i energetska vrijednost ovih šuma iznosi danas 8,6 milijardi kn, odnosno 2,2 milijarde DEM, dok je njihova ekološka i socijalna vrijednost praktički neprocjenjiva, želi se naglasiti kako se radi o šumama hrasta lužnjaka najveće površine i kakvoće u Hrvatskoj. Od sveukupnih nizinskih šuma u Hrvatskoj u ovome prostoru nalazimo više od jedna čevrtine. Zaključci /. Uspješan pristup problemu utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava postižemo ako se krene sa stajališta kako uz današnje vodne odnose šumski ekosustavi toga prostora dobro uspijevaju uz prirodne uvjete, koje određuju klima, reljef, matični supstrat i tlo (ekološki profil tla), površinske vode i tokovi podzemnih voda. 2. Dopunska istraživanja o utjecaju moraju obuhvatiti hrast lužnjak i poljski jasen u tri dominantne šumske zajednice Spačvanskih i gornjobosutskih nizinskih šuma (slavonska šuma hrasta lužnjaka, šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem, šuma hrasta lužnjaka i običnog graba). 3. U dopunskim istraživanjima od zavisnih varijabli uzimaju se transpiracija, dubina zakorijenjivanja ponirućeg korijenja i vremenski nizovi rasta i prirasta stabala. Od nezavisnih varijabli rabe se razine podzemnih voda i visina kapilarnog uspona vode u slojevima ekološkog profila tla. Koriste se i svi značajni/i podaci iz gospodarske osnove. Vremenski nizovi mjerenja razina podzemnih voda moraju iznositi najmanje 5 godina. Kod dopunskih istraživanja potrebno je predvidjeti primjeren broj podataka, što je određeno zakonitostima koje u ovome slučaju određuje biometrika. 4. U dijelu trase višenamjenskog kanala Dunav-Sava od Nuštra do Samca, odnosno za dio u kojemu se |