DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 85 <-- 85 --> PDF |
miku) u njihovom razvoju, kao i slične biološke značajke ovih vrsta, što uključuje i međuvrsnu hibridizaciju. Bazna kolekcija klonova crne topole (EUFORGEN core collection) u kojoj su zastupljena po dva klona iz svake zemlje, razmnožena je i dostavljena u različite europske znanstvene institucije, kako bi se obavila ispitivanja izoenzima i genetskih markera na području rasprostranjenosti ove vrste. Također je nadopunjena baza podataka o dosadašnjim selekcioniranim i razmnoženim klonovima koji se nalaze u klonskih arhivima pojedinih zemalja, a moguće je njihovo pretraživanje putem Interneta. Izrađen je CD foto koji sadrži ukupno 134 izabrana diakolora, a bit će umnožen kako bi omogućio zainteresiranima za njihovo korištenje bez zaštite au torskih prava. Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je i promicanje svijesti u javnosti o važnosti genetskih potencijala šumskog drveća i očuvanja šumskih ekosustava. Zaključno je nakon provedenog glasovanja svih sudionika za novog predsjednika izabran Sven de Vri es (Nizozemska), a za njegova potpredsjednika Davorin Kajb a (Hrvatska). Predviđeno je da se sljedeći sastanak Populus nigra mrežnog plana, održi zajedno s podnošenjem godišnjeg izvješća europskog projekta EUROPOP, a koji će se održati tijekom veljače 2000. godine u Avignonu (Francuska). Doc. dr. se. Davorin Kajba PRVI STRUČNI SASTANAK ZA PRAĆENJE TREĆE I PRIPREMU ČETVRTE MINISTARSKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI EUROPSKIH ŠUMA Prvi stručni sastanak nakon Treće ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma u Lisabonu održanje u Beču od 31. ožujka do 1. travnja 1999. godine. Sastanku su bila nazočna 62 predstavnika iz 26 zemalja potpisnica, 10 promatračkih organizacija te ostale nadležne institucije. Ovakvo međunarodno okupljanje šumarskih stručnjaka pokušalo je pomiriti teoriju i praksu i ukazati na sve nedostatke i proturječnosti vezane uz potpisivanje Rezolucija. Željelo se potaknuti zemlje potpisnice da sve Strasbourške, Helsinške i Lisabonske rezolucije konačno zazive i u praktičnom životu svakog šumara. Mnoge skandinavske i zapadnoeuropske zemlječlanice već duže vrijeme sudjeluju u međunarodnim projektima širih razmjera i zapošljavaju čitave timove šumarskih stručnjaka za pojedina područja. Predstvnici nekih zemalja u tranziciji suočeni s ubrzanim tempom razvoja šumarske struke, ovom su prilikom izrazili potrebu međusobnog okupljanja i razmjene iskustava. Poznato je koliko je Europski kontinent još uvijek pun suprotnosti kada je riječ o gospodarenju šumama -jer ni je svejedno gospodariti s 85% šuma u državnom vlasništvu (Pojjska) ili s 85% šuma u privatnom vlasništvu (Austrija). Privatno vlasništvo još je jednom potvrđeno kao neprikosnoveno. Ovisno o politici pojedine zemlje, sve se češće dozvoljava privatnim vlasnicima sudjelovanje u šumarskoj politici svoje Vlade. Nadalje, predloženo je da se više pozornosti posveti obrazovnim programima za djecu, kako bi se što ranije uključila u tečajeve i radionice na nacionalnom i lokalnom planu. Stav je Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da naši šumarski stručnjaci trebaju biti aktivno uključeni u rad ovakvih međunarodnih skupova. Na ovom sastanku Republiku Hrvatsku predstavljali su doc. dr. Boris Hrašove c sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Zeijka I vanovi ć iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Svi materijali vezani uz rad ovoga Povjerenstva nalaze se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Željka Ivanović Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva USUSRET 33. MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU "MEHANIZIRANJE ŠUMSKOGA RADA" Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za iskorištavanje šuma Zalesina, Delnice, Senj 1 - 7. srpnja 1999. Od 1966. godine susreću se profesori, pedagozi i znanstvenici iz 17 zemalja Europe na simpoziju "Mehaniziranje šumskoga rada", kako bi plodonosno raspravili o važnim problemima na području mehaniziranja šumskih radova. Simpozij se organizira svake godine u drugoj zemlji prema utvrđenom rasporedu i traje 4 do 6 dana. Rad simpozija odvija se putem referata, stručno- znastvenih ekskurzija i rasprava o dominantnim temama znanstvenoistraživačke, stručne ili pedagoške problematike. Takva međunarodna suradnja omogućuje upoznavanje sa dostignućima zemlje domaćina, godišnju razmjenu dostignuća iz kruga zemalja sudionica i pregled svjetskih trendova razvoja tehnike i tehnologije eksploatacije šuma i mnogih dodirnih znanstvenih područja. Ostali dosezi Simpozija odnose se na mnoge točke zajedničke suradnje pojedinaca i institucija u istraživačkim i obrazovnim procesima. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Referati i rasprave obrađuju težišne točke i aktualne probleme iskorištavanja šuma poput mehanizacije, refleksije mehanizacije na uzgoj šuma, oblike organizacije pogona i organizacije rada, životnog okruženja i socijalne uloge šume, ergonomije i humanizacije rada, mehanizacije uzgojnih i drugih šumskih radova, sitne mehanizacije, tehnologije dobivanja drva u nizini, prigorskim, brdskim i planinskim područjima u proredama i ostalim vrstama sječa, biomase i uporabe biomase, otvaranja šuma šumskim prametnicama, projektiranja i gradnje šumskih prometnica, transporta drva po bespuću, glavnih i sporednih šumskih proizvoda, normizacije šumskih drvnih proizvoda, procesa visokoškolskog obrazovanja i utjecaja razvoja šumske tehnike i okruženja na obrazovni profil šumarskog inženjera i si. Na ekskurzijama se prezentiraju dostignuća i raspravljaju konkretni stručno-znanstveni problemi zemlje domaćina. Redoslijed održavanja Simpozija: 1. 1966. Zvolen, ČSFR - Slovačka 2. 1968. Sopron, Mađarska 3. 1969. Ljubljana, Slovenija 4. 1970. Poznan, Poljska 5. 1971. Beč, Austrija 6. 1972. Minsk, Bjelorusija 7. 1973. Reinbek - Münchenhoff, Njemačka 8. 1974. Helsinki, Finska 9. 1975. Zvolen, Slovačka 10. 1976. Plovdiv, Bugarska 11. 1977. Garpenberg Švedska 12. 1978. Tharandt - Grillenburg, Njemačka 13. 1979. Varšava- Szczecin, Poljska 14. 1980. Sopron, Mađarska 15. 1981. Solun, Grčka 16. 1982. Beč, Austrija 17. 1983. Zagreb - Zalesina, Hrvatska 18. 1984. Oslo - Honne, Norveška 19. 1985. Reinbek - Dimelstadt, Njemačka 20. 1986. Brno, ČSFR - Češka Republika 21. 1987. Helsinki, Finska 22. 1988. Varšava - Poznan, Poljska 23. 1989. Tharandt, Njemačka 24. 1990. Garpenberg, Švedska 25. 1991. Sofija, Bugarska 26. 1992. Beč, Austrija 27. 1993. Solun, Grčka 28. 1994. Zürich, Švicarska 29. 1995. Sopron, Mađarska 30. 1996. Moskva, Rusija 31.1997. Brno, Češka Republika 32. 1998. München - Freising, Njemačka 33. 1999. Zalesina, Delnice, Senj - Hrvatska Budući daje središte Simpozija Srednja Europa, tradicionalno je službeni jezik njemački. Inače Simpozij okuplja znanstvenike od Skandinavije do Grčke i od Švicarske do Rusije. Do sada je u radu Simpozija sudjelovalo 17 zemalja. Prošle godine Simpozij je po 5. put održan u Njemačkoj od 9 do 14. srpnja. Organizator, Šumarski fakultet u Frcisingu, Katedra za šumarsku znanost o radu, termin održavanja povezao je s međunarodnom izložbom "Interforst ´98" München, uz dvodnevne ekskurzije i tri glavne teme za referate i rasprave i to: I. Snošljiva primjena šumarske tehnike II. Ergonomija pri šumskim radovima III. Tehnika i načini privlačenja drva Svaka tema sadržavala je prosječno 5 referata, koji su objavljeni u zborniku radova. Zainteresirani Zbornik mogu naći u Zavodu za iskorištavanje šuma Šumarskog fakulteta Zagreb. Uz stručni program ekskurzije uobičajeno obuhvaćaju i kulturni program. Ove godine Simpozij se po drugi puta održava u Hrvatskoj u organizaciji Šumarskog fakulteta Zagreb, Zavoda za. iskorištavanje šuma. Suorganizatori su Šumarski institut Jastrcbarsko i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Supokrovitelji su hrvatske znanstvene i šumarske institucije: Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Sveučilište u Zagrebu i Akademija šumarskih znanosti. Moto i glavna tema Simpozija je "Mehaniziranje šumskoga rada na razmeđu tisućljeća - stanje i pogledi na budućnost". Podteme se odnose na razvojna motrišta, biomasu, gradnju šumskih cesta i primjenu suvremenih pomagala pri projektiranju i gradnji te gledišta o tehničkom i tehnološkom statusu i mogućim pravcima razvoja, sve kroz sagledavanja ekoloških problema izazvanih kompleksom eksploatacije šuma i socijalne uloge šume. Budući će se Simpozij održati od 1. do 7. srpnja 1999., za mjesto održavanja odabrane su ponovno Delnice kao predstavnik prebornog gospodarenja jelovobukovim šumama u Hrvatskoj, u kojima se u to vrijeme odvijaju redoviti eksploatacijski radovi. U stručni program uključene su Uprave šuma Delnice i Senj, fakultetski objekt u Zalesini, MGP Delnice, d.o.o., pilane i drvna preradba u Lokvama i Gerovu te nacionalni parkovi Risnjak i Plitvička jezera. Kulturni program obuhvaća grad Senj, Opatiju i povijesno jezgro Zagreba. |