DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 85     <-- 85 -->        PDF

miku) u njihovom razvoju, kao i slične biološke značajke
ovih vrsta, što uključuje i međuvrsnu hibridizaciju.


Bazna kolekcija klonova crne topole (EUFORGEN
core collection) u kojoj su zastupljena po dva klona iz
svake zemlje, razmnožena je i dostavljena u različite
europske znanstvene institucije, kako bi se obavila ispitivanja
izoenzima i genetskih markera na području rasprostranjenosti
ove vrste. Također je nadopunjena baza
podataka o dosadašnjim selekcioniranim i razmnoženim
klonovima koji se nalaze u klonskih arhivima pojedinih
zemalja, a moguće je njihovo pretraživanje putem
Interneta. Izrađen je CD foto koji sadrži ukupno 134
izabrana diakolora, a bit će umnožen kako bi omogućio
zainteresiranima za njihovo korištenje bez zaštite au


torskih prava. Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je i
promicanje svijesti u javnosti o važnosti genetskih
potencijala šumskog drveća i očuvanja šumskih
ekosustava.


Zaključno je nakon provedenog glasovanja svih sudionika
za novog predsjednika izabran Sven de Vri es
(Nizozemska), a za njegova potpredsjednika Davorin
Kajb a (Hrvatska). Predviđeno je da se sljedeći sastanak
Populus nigra mrežnog plana, održi zajedno s podnošenjem
godišnjeg izvješća europskog projekta EUROPOP,
a koji će se održati tijekom veljače 2000. godine
u Avignonu (Francuska).


Doc. dr. se. Davorin Kajba


PRVI STRUČNI SASTANAK ZA PRAĆENJE TREĆE I PRIPREMU ČETVRTE
MINISTARSKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI EUROPSKIH ŠUMA


Prvi stručni sastanak nakon Treće ministarske konferencije
o zaštiti europskih šuma u Lisabonu održanje
u Beču od 31. ožujka do 1. travnja 1999. godine. Sastanku
su bila nazočna 62 predstavnika iz 26 zemalja
potpisnica, 10 promatračkih organizacija te ostale nadležne
institucije.


Ovakvo međunarodno okupljanje šumarskih stručnjaka
pokušalo je pomiriti teoriju i praksu i ukazati na
sve nedostatke i proturječnosti vezane uz potpisivanje
Rezolucija. Željelo se potaknuti zemlje potpisnice da
sve Strasbourške, Helsinške i Lisabonske rezolucije
konačno zazive i u praktičnom životu svakog šumara.


Mnoge skandinavske i zapadnoeuropske zemlječlanice
već duže vrijeme sudjeluju u međunarodnim
projektima širih razmjera i zapošljavaju čitave timove
šumarskih stručnjaka za pojedina područja. Predstvnici
nekih zemalja u tranziciji suočeni s ubrzanim tempom
razvoja šumarske struke, ovom su prilikom izrazili potrebu
međusobnog okupljanja i razmjene iskustava. Poznato
je koliko je Europski kontinent još uvijek pun suprotnosti
kada je riječ o gospodarenju šumama -jer ni


je svejedno gospodariti s 85% šuma u državnom vlasništvu
(Pojjska) ili s 85% šuma u privatnom vlasništvu
(Austrija). Privatno vlasništvo još je jednom potvrđeno
kao neprikosnoveno. Ovisno o politici pojedine zemlje,
sve se češće dozvoljava privatnim vlasnicima sudjelovanje
u šumarskoj politici svoje Vlade.


Nadalje, predloženo je da se više pozornosti posveti
obrazovnim programima za djecu, kako bi se što ranije
uključila u tečajeve i radionice na nacionalnom i lokalnom
planu.


Stav je Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da
naši šumarski stručnjaci trebaju biti aktivno uključeni u
rad ovakvih međunarodnih skupova. Na ovom sastanku
Republiku Hrvatsku predstavljali su doc. dr. Boris
Hrašove c sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Zeijka
I vanovi ć iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
Svi materijali vezani uz rad ovoga Povjerenstva nalaze
se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.


Željka Ivanović
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva


USUSRET 33. MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU "MEHANIZIRANJE ŠUMSKOGA RADA"
Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za iskorištavanje šuma


Zalesina, Delnice, Senj 1 - 7. srpnja 1999.


Od 1966. godine susreću se profesori, pedagozi i
znanstvenici iz 17 zemalja Europe na simpoziju "Mehaniziranje
šumskoga rada", kako bi plodonosno raspravili
o važnim problemima na području mehaniziranja
šumskih radova. Simpozij se organizira svake godine
u drugoj zemlji prema utvrđenom rasporedu i traje 4 do
6 dana. Rad simpozija odvija se putem referata, stručno-
znastvenih ekskurzija i rasprava o dominantnim
temama znanstvenoistraživačke, stručne ili pedagoške


problematike. Takva međunarodna suradnja omogućuje
upoznavanje sa dostignućima zemlje domaćina, godišnju
razmjenu dostignuća iz kruga zemalja sudionica
i pregled svjetskih trendova razvoja tehnike i tehnologije
eksploatacije šuma i mnogih dodirnih znanstvenih
područja. Ostali dosezi Simpozija odnose se na mnoge
točke zajedničke suradnje pojedinaca i institucija u istraživačkim
i obrazovnim procesima.