DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Andrian G., Avdibegović M.: Šumarska stvarnost u Bosni i Hercegovini. Stanje nakon sukoba Ovo je nastavak članka objavljenog u br. 5 - 1998. ovog časopisa pod naslovom "Šumarska stvarnost u Bosni i Hercegovini. Stanje prije sukoba". Autori opisuju aktualnu situaciju, utvrđujući kakve su štete nastale zbog rata, koje su razlike između prijašnjeg i sadašnjeg stanja i koje su najvažnije teškoće u obnovi šumarstva u toj zemlji. Posebna pozornost posvećena je smjernicama za jednu novu šumarsku politiku. U zaključku su naznačene neke mjere koje bi valjalo poduzeti radi obnove šumarstva općenito. Certini G., U gol in i F., Co rt i G.: Degradacija tla uzrokovana vegetacijom: jedan primjer U jednoj 50-godišnjoj sastojini korzičkog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. laricio) u šumi Vallombrosa (Firenca) uočene su mrlje izbijeljenog tla na vrhu A horizonta u podnožju stabala s izbrazdanom korom, na samom izljevu širokih brazdi kojima se kiša slijeva u tlo. Da bi se razjasnila uloga borovih stabala u stvaranju mrlja, skupljana je kišnica tijekom jedne godine, mjerena količina vode propada kroz krošnje, koja teče niz brazde triju borova i triju obližnjih jela (Abies alba Mill.) i otopina iz listanca. Kod borova je mjerena i količina vode koja je u tlo dospijevala jednim velikim kortikalnim kanalom. Analizirani su uzorci tla iz mrlja i obližnjeg horizonta A. Rezultati istraživanja pokazuju da borovi s izbrazdanijom korom degradiraju, iako za sada još neznatno, tlo s mrljama. To se više odnosi na organsku tvar, ali je i kod mineralne frakcije, koja je inače stabilnija, došlo do laganih promjena. Postojanje ispranog materijala isključivo na podnožju stabala dokaz je jake kiselosti otopine, koja se cijedi niz debla. De Luča V.: Integracija infrastruktura i servisa za seljačka i planinska područja U članku je prikazan drugi dio rada istog autora o primjeni integralne metodologije za racionalizaciju servisa i odgovarajuće mreže veza u poljoprivrednim i šumskim područjima. Ista metodologija, uz raštrkani tip seoskog graditeljstva kao reference, primjenjuje se u ovome radu s dva matematička modela: "cluster analizom" u prvoj fazi i "revidiranom simplex metodom" u drugoj. Polazeći od dobivenih rezultata, prikazanih u prijašnjoj studiji pomoću "cluster analize", ovdje je primjenjena specifična kodifikacija algoritma "revidiranog simpleksa" na pojedinačne zone (clusters) u odnosu na tri socijalno-komercijalna središta izabrana za lokalizaciju, za dvije različite hipoteze ograničenja kapaciteta, imajući u vidu parametre troškova. Dobiveni rezultati dopuštaju simplifikaciju i valorizaciju, na ekonomskim osnovama, u području planiranog izbora, teritorijalnog sastava istraživanog pomoću čvorova povezanih u funkcionalnu mrežu. I. Mikloš VODIČ KROZ LOVIŠTA (Primorsko-goranske županije) "Vodič kroz lovišta" (Primorsko-goranske županije) urednika Vjckoslava Kostijala, dipl. inž. šum. i suradnika namijenjen "svim lovcima i ljubiteljima prirode, lovačkim udrugama, zakupnicima lovišta te njihovim gostima" po mnogočemu je svojim sadržajem i koncepcijom jedinstvena publikacija u nas, kojom nakladnik Upravni odjel za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, sve njih imenovane, želi upoznati "s lovnim i prirodnim potencijalima" županije. A da ti potencijali nisu mali moguće je zaključiti iz samog uvoda knjige pročelnika spomenutog odjela Josipa Stankovića , dipl. inž. koji smatra daje "cijela Primorsko-goranska županija jedno veliko lovište" u kojoj "od ukupno 358.000 ha površine čak 97% otpada na lovišta."Samo lovno područje podijeljeno je na 55 lovišta, od čega se 33% prostire na primorskom dijelu, 37% na goranskom i 30%> na otočnom dijelu. Uz spominjanje najljepšeg ukrasa naših otočnih krajeva, kamenjarke grivne te šljuke u priobalju, uvodničar ne propušta istaći da je "malo zemalja i krajeva na starom kontinentu koji se poput našeg Gorskog kotara mogu podičiti da u svojoj prirodnoj baštini imaju sva tri velika predatora - smeđeg medvjeda, vuka i risa." Vodič se sastoji od općeg i kataloškog dijela. U prvom prilogu općeg dijela Vodiča, Obilježja Primorskogoranske županije autorica Blaženka K u 1 i ć, dipl. inž. šum. opisala je smještaj i društveno-geografske značajke, geoprometni položaj, gospodarske i prirodoslovne značajke županije. Na 3.582 četvorna kilometra (6,3%) ukupnog državnog teritorija) živi 323.130 stanovnika (6,8% ukupnog pučanstva Hrvatske), od čega na sam grad Rijeku otpada gotovo polovica. Prema autorici ta se županija ističe pošumljenošću i velikom raznolikošću biljnog pokrova, ilustrirajući to podatkom da na jednog stanovnika ove županije dolazi 0,73 ha šume, dok je to u Hrvatskoj 0,51, a u susjednoj Austriji 0,50. Goleti se tu susreću samo na izrazitim krškim terenima i na nekim dijelovima višeg reljefa, a krčevine pretežito uz prometnice i uokolo naselja. Uz šumarstvo na kontinentalnom dijelu, vrlo važnu gospodarsku granu za cijelu županiju predstavlja turizam, posebno nautički, čemu pridonosi povoljan geografski smještaj i jadranski akvatorij. Sljedeća dva priloga, Zaštićena prirodna baština i Divljač naših lovišta prvog općeg dijela Vodiča potpisuje Alojzije Frković , dipl. inž. šum. Uz Nacionalni |