DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 78 <-- 78 --> PDF |
privredi (HEP), Direkciji za upravljanje i prijenos -ke po planovima. Takav Stanf´eljov pristup, međutim, ne Odjel za izgradnju Rijeka, gdje i danas radi na imovin-sputava atmosferičnost njegovog oslikanog svijeta. sko-pravnim poslovima procjene šteta na šumama ii Otočki pejsaži predstavljaju stanovit slikarev odmak od zemljištima nastalim izgradnjom dalekovoda. čiste pojavnosti, pa smo s njima bliži jednom samosvoj- Slikarstvom se počeo baviti još u prvim razredima i nijem, osobni/em, unutarnjem viđenju, koje može biti gimnazije. Uz suradnju u tadašnjem omladinskom listu i svedivo pod pojam ekspresionističku. "Polet", gdje se javlja uspjelim karikaturama, godine : U kojem će se tematskom i izražajnom pravcu sli1952. naslikao je u tehnici akvarela portret svog školkarev daljnji rad razvijati možemo samo nagađati, ali skog druga, danas proslavljenog glumca Zlatka Crnko-budući Goranin, Stanfelj uvijek u srcu, duši i oku nosi vića. Tijekom zaposlenja u upravi NP Risnjak nakratko i krajolik zavičaja. Stoga će nam, vjerujemo, podariti još odlaže kist i boju, a svoj smisao za lijepim proširuje na i bajkovitih pejsaža iz dječje priče, kako je ovo gorovito svijet umjetničke fotografije. Kist uzima ponovno ui podneblje opisao naš suvremenik, slikar i putopisac ruke 1990, kada prelazi na tehniku ulja, najprije na i Matko Peić." lesonitu, a zatim na platnu. Kao što smo već spomenuli, , Ljubav umjetnika prema prirodi koja živi uvijek na prvi službeni nastup bio mu je na zajedničkoj izložbi i nov način, neponovljiva je i budi u nama osjećaj radosti šumara slikara u Karlovcu 1997., te samostalni nastup » i zahvalnosti prema ljudima koji nam to iskreno daruju. na izložbi u Crnom lugu prošle godine. To je samo jedna od brojnih misli koje smo našli upi- O tom nastupu likovna kritičarka Sanja Grković još ; sane u knjizi utisaka šumareve izložbe slika. Šumarće napisati i ovo: "Likovni izraz slikara Cvetka Stanfe-niku i likovnom stvaraocu Cvetku Stanfelju želimo još Ija općenito uzevši jest realistički i teži ograničenju ilu-mnogo uspjelih izložbi i slika. zionističkih dubina ustrajavajući na komponiranju sli-Alojzije Frković KNJIGE I ČASOPISI O. Aguirrre, H. Kramer, J. Jimenez: STRUKTURUNTERSUCHUNGEN in einem KIEFERN - DURCHFORSTUNGSVERSUCH NORDMEXIKOS, ALLGEMEINE FORST und JAGDZEITUNG, 169. Jahrgang 1998, Frankfurt am Main. (Istraživanje strukture u jednom pokusu o prorjeđivanju borovih šuma sjevernoga Meksika) Borove šume u Meksiku, pogotovu u sjevernom ditojine ostao netaknut, odnosno neprorjeđen. Statističjelu te zemlje, imaju značajnu ulogu, jer njihova drvna kim metodama utvrđeni su svi parametri u prorjedenom zaliha na panju iznosi oko 80% cjelokupne meksičke i neprorjeđenom dijelu sastojine, kako bi se utvrdio udrvne zalihe. To je razlog da se gospodarenju borovih tjecaj prorede na strukturu i prirast sastojine. Između šuma u Meksiku posvećuje velika pozornost. U tom velikoga broja grafikona i numeričkih podataka u člansmjeru je H. K ramer, gostujući sveučilišni profesoru ku, najilustrativniji je grafikon rasporeda stabala s Mexiku i dr. h. c , sa svojim meksičkim suradnicima obzirom na njihov prsni promjer prije i poslije proobavio jedan pokus o utjecaju proreda na prirast. Pokus rede. Iz tog se grafikona vidi daje proredom postignuta je izveden u jednoj prirodnoj borovoj sastojini (90% Pi-gotovo simetričma Gaussova krivulja broja stabala, nus cooperi i 10% Pinus leiphylla) staroj 58 godina, na što prije prorede nije bilo. Time je postignut homogenipovršini od 12 ha, smještenoj u Sierra Madre oceidenta-tet sastojine i povoljnija struktura stabala. Ovaj je lc na sjeverozapadu Meksika. Prije 8 godina u toj je sas-članak profesor H. Kramer posvetio profesoru J. tojini izvršena jaka proreda, s tim da je jedan dio sas-P a r d e u za njegov 80. rođendan. J. Jimenez, O. Aguirre i H. Kramer: BESTANDESSTRUKTURANALYISE IM UNGLEICHALTERIGEN KIEFERN - WACHOLDER - EICHEN MISCHWALD NORDOSTMEXIKOS (Sastojinska struktura u raznodobnoj, mješovitoj šumi bora, borovice i hrastova sjeveroistočnog Meksika), FORSTARCHIV, 1998, broj 6, str. 227 - 235, Göttingen. U Meksiku je osnovan novi šumarski fakultet (FA-Meksika. Novi šumarski fakultet ima svoj nastavnopo- CULTAD DE CIENCIAS FORESTALES) u okviru kusni šumski objekt u Sierra Madre Oriental, gdje je Sveučilišta u Nuevo Leone (UNIVERSIDAD AUTO-postavljena pokusna ploha na površini od 2,18 ha u NOMA DE NUEVO LEON) u sjeveroistočnom dijelu mješovitoj šumi bora, borovice i hrasta a svrha je bila |