DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 77 <-- 77 --> PDF |
k o v i ć iz Državne uprave za zaštitu spomenika kulture predstavila je, između ostalog, ovim riječima: "Ovaj uvaženi šumarnik pejsažista, uvijek spreman za poučnu riječ o prirodi, samozatajan je i samokritičan slikar kojega goransko podsticajno podneblje, ali i ono primorsko što gaje ugostilo, sve češće izaziva na iskušavanje i odmjeravanje kistom. Stvarnost, iskustvo, riječ i osjećaj Stanfelj neposredno i vedro pretuče u formu i boju. Promatramo krasote Gorskog kotara, i šire, počašćeni onime što je Hire davno priželjkivao ("Da mije moguće prenio bih naplatno sve krasote Gorskog kotara "). Lijepe i mirisne livade i sjenokoše na Lascu i u Leski osunčane toplinom okera prostiru se do dubokih i svježih šumskih zelenila. Zrče se zlati okupano solsticijskim suncem. Straško je uznemireno i duboko modro u buri. Bjelogorica Krmpota prošarana je jesenjim rumenilom. Kasno jutarnje zimsko sunce nadvisuje Prozor udahnjujući život usnulim sivomliječnim horizontalama polja i brda kod Otočca. Stasita crnogorica, plemenita u svojem plavilu i srebru vertikala čiji vrhovi ostaju nedokučivi, sniva u zimskoj bjelini. A s proljeća šuma osluškuje zanosan žubor Kupe. Slikareva prirodnjačka duša budno zapaža i svojim slikarskim darom predočuje ne samo godišnje mjene u prirodi, nego i one dnevne. Njegovi krajolici odaju Stanjčljovuposvemašnju opčinjenost prirodom. Slika 3. Izvor Kupe; 1996., ulje na lesonitu, 35x50 em Čovjeku je u njenim prostorima dodijeljena sporedna uloga. Njegova prisutnost najčešće je tek nagoviještena drvenim hižicama, ljetnikovcima, lugarnicama, crkvom. Čovjek potpuno izostaje ukoliko slikar pristupa krupnom kadriranju prikaza, a kada dobiva mjesto u slici, potpuno je utopljen u pejsaž. Načičkano mnoštvo paških plaža predočeno točkama održava karakteristiku primorskih podneblja ljeti. Kontrastiranje, pak, svjetlog i širokog Hahlića prema sićušnom penjaču svojevrsna je Stanfelj ova oda prirodi. " Cvetko Stanfelj rodio se u Gerovu, u čabarskom kraju 11. travnja 1936. Nakon završena četiri razreda pučke škole upisuje gimnaziju u Delnicama. U nemo- Slika 4. Baška, jutro na lukobranu; 1998., ulje na platnu, 40x50 cm gućnosti da mu roditelji podmiruju troškove đačkog doma, u 5. razredu napušta školovanje i zapošljava se sa 16 godina u Šumariji Gerovo kao pomoćni radnik. Nakon pola godine upravitelj mu, kao bistrom dječarcu, povjerava dužnost pomoćnog manipulanta, otpremača drvnih sortimenata. Sjećajući se tih dana Stanfelj rado ističe da još i danas znade napamet "kubature" trupaca od 20 do 57 cm promjera te da mu pri otpremi rudničkog drveta nisu trebale ni promjerka ni kubaturne tablice! S 18 godina polaže lugarski ispit, dobivši kao najmlađi djelatnik lugariju Guslicu, "krov" zapadnog dijela Gorskog kotara, družeći se s divokozama i tetrijebima ("kojih je tada bilo mnogo"). Želja za stjecanjem novih znanja bila je jača od "šetnji" lugarijom. Godine 1955. upisuje drugi razred karlovačke Šumarske škole, na čiju će 50. obljetnicu osnivanja 1997. izložiti prve svoje likovne radove. Slijedi upis na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsluženje vojnog roka i zaposlenje (1964) u Nacionalnom parku Risnjak, u kojem od 1966. do 1979. obnaša dužnost direktora. Godine 1980. definitivno napušta Gorski kotar zaposlivši se najprije u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture (1980-1982) Rijeka, pa u OOUR-u Vrtlarstvo riječkih "Parkova i nasada" (1982-1986) i konačno u Hrvatskoj elektro |