DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 76     <-- 76 -->        PDF

PORTRETI


CVETKO ŠTANFELJ - ŠUMARNIK I LIKOVNI STVARATELJ


Ljepota i bogatstvo prirode i sadržaj života u šumama
potaklo je mnoge naše šumare da likovno izraze
svoje viđenje šume i šumskoga života. Time, prema riječima
prof. dr. Antuna Bau era, u tematiku naših likovnih
izložaka unose nove ljepote i sadržaje, obogaćujući
našu suvremenu umjetničku likovnu stvarnost
novim vrijednostima. Pred predstojeće ovogodišnje
Dane hrvatskog šumarstva Bjelolasica ´99, predstavit
ćemo novo ime šumarnika likovnog stvaraoca Goranina
Cvetka S t a n f e 1 j a, dipl. ing. šumarstva.


Svečanost obilježavanja četrdesetpete obljetnice
osnutka i rada Nacionalnog parka Risnjak, koja je u rujnu
1998. održana u Crnom Lugu, bila je prava prilika
da do tada malo poznat, samozatajan i vrsni likovni
stvaratelj Cvetko Štanfelj predstavi javnosti dio svog
likovnog stvaralaštva. Bila je to zapravo prva njegova
samostalna izložba na kojoj je izložio oko dvadesetak
radova novijeg datuma, mahom stvaranih u razdoblju
od 1993. do 1998. godine. "Lazac s Risnjakom"
(1997.), "Leska, pospremanje sijena" (1998.), "Na rubu
šume" (1995.), "Šuma zimi" (1996.), "Izvor Kupe"
(1996.), "Lugarnica u Smrekovoj dragi" (1993.), i
mnoge druge slike, pretežito izrađene u tehnici ulja na
lesonitu, zorno kazuju koji su prevladavajući motivi
ovog šumarnika-likovnjaka. Poput Dragutina Hire a,


koji je "velebni i gordi naš Gorski kotar, našu hrvatsku
Švicu", predstavio dojmljivom snagom neposredno pisane
riječi u svom putopisnom djelu Gorski kotar (Zagreb
1898), isto tako stoljeće kasnije, kistom i bojom
čini naš Cvetko Štanfelj (Frković 1998.).* Razvedenost
goranskog prostora, njegova šumska prostranstva, gorske
livade i cvjetane, vrela i brzaci potoka i rijeka, vršne
glavice Risnjaka i hrvatskog Snježnika, trajna su njegova
nadahnuća. Preseljenjem u Rijeku s istim je zanosom
"prihvatio" more i priobalje, pa poput slika naslovljenih
"Plaža Zrče" (1996.), "Plaža Straško" (1997.),
"Senjska luka" (1993.), "Jesen u Gornjim Krmpotama"
(1996.) i dr. šumske pejsaže podređuje motivima iz Hrvatskog
primorja.


Dosadašnji i u Crnom lugu predstavljeni likovni
opus šumarnika Cvetka Štanfelja, kritičarka Sonja Gr-


Slika 2. Živopisni krajolik hrvatskog Snježnika sa Mcđuvrhima,
Guslicom i Jclcncem, Štanfeljova prva lugarija i vazda
"podsticajno podneblje"
Slika I. Šumarnik Cvetko Štamfelj uz svoje radove na izložbi šu*
Frković, A. Prva samostalna izložba slika šumarnika Cvetka
mara slikara u Karlovcu 1997. godine Stamfelja. Katalog izložbe slika. NP "Risnjak" Crni Lug 1998.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 77     <-- 77 -->        PDF

k o v i ć iz Državne uprave za zaštitu spomenika kulture
predstavila je, između ostalog, ovim riječima:


"Ovaj uvaženi šumarnik pejsažista, uvijek spreman
za poučnu riječ o prirodi, samozatajan je i samokritičan
slikar kojega goransko podsticajno podneblje, ali i
ono primorsko što gaje ugostilo, sve češće izaziva na
iskušavanje i odmjeravanje kistom. Stvarnost, iskustvo,
riječ i osjećaj Stanfelj neposredno i vedro pretuče u formu
i boju. Promatramo krasote Gorskog kotara, i šire,
počašćeni onime što je Hire davno priželjkivao ("Da
mije moguće prenio bih naplatno sve krasote Gorskog
kotara "). Lijepe i mirisne livade i sjenokoše na Lascu i
u Leski osunčane toplinom okera prostiru se do dubokih
i svježih šumskih zelenila. Zrče se zlati okupano solsticijskim
suncem. Straško je uznemireno i duboko modro
u buri. Bjelogorica Krmpota prošarana je jesenjim
rumenilom. Kasno jutarnje zimsko sunce nadvisuje
Prozor udahnjujući život usnulim sivomliječnim horizontalama
polja i brda kod Otočca. Stasita crnogorica,
plemenita u svojem plavilu i srebru vertikala čiji vrhovi
ostaju nedokučivi, sniva u zimskoj bjelini. A s proljeća
šuma osluškuje zanosan žubor Kupe. Slikareva prirodnjačka
duša budno zapaža i svojim slikarskim darom
predočuje ne samo godišnje mjene u prirodi, nego i one
dnevne. Njegovi krajolici odaju Stanjčljovuposvemašnju
opčinjenost prirodom.


Slika 3. Izvor Kupe; 1996., ulje na lesonitu, 35x50 em


Čovjeku je u njenim prostorima dodijeljena sporedna
uloga. Njegova prisutnost najčešće je tek nagoviještena
drvenim hižicama, ljetnikovcima, lugarnicama,
crkvom. Čovjek potpuno izostaje ukoliko slikar pristupa
krupnom kadriranju prikaza, a kada dobiva mjesto
u slici, potpuno je utopljen u pejsaž. Načičkano mnoštvo
paških plaža predočeno točkama održava karakteristiku
primorskih podneblja ljeti. Kontrastiranje, pak,
svjetlog i širokog Hahlića prema sićušnom penjaču
svojevrsna je Stanfelj ova oda prirodi. "


Cvetko Stanfelj rodio se u Gerovu, u čabarskom
kraju 11. travnja 1936. Nakon završena četiri razreda
pučke škole upisuje gimnaziju u Delnicama. U nemo-


Slika 4. Baška, jutro na lukobranu; 1998., ulje na platnu, 40x50 cm


gućnosti da mu roditelji podmiruju troškove đačkog
doma, u 5. razredu napušta školovanje i zapošljava se
sa 16 godina u Šumariji Gerovo kao pomoćni radnik.
Nakon pola godine upravitelj mu, kao bistrom dječarcu,
povjerava dužnost pomoćnog manipulanta, otpremača
drvnih sortimenata. Sjećajući se tih dana Stanfelj
rado ističe da još i danas znade napamet "kubature" trupaca
od 20 do 57 cm promjera te da mu pri otpremi rudničkog
drveta nisu trebale ni promjerka ni kubaturne
tablice! S 18 godina polaže lugarski ispit, dobivši kao
najmlađi djelatnik lugariju Guslicu, "krov" zapadnog
dijela Gorskog kotara, družeći se s divokozama i tetrijebima
("kojih je tada bilo mnogo").


Želja za stjecanjem novih znanja bila je jača od "šetnji"
lugarijom. Godine 1955. upisuje drugi razred karlovačke
Šumarske škole, na čiju će 50. obljetnicu
osnivanja 1997. izložiti prve svoje likovne radove. Slijedi
upis na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
odsluženje vojnog roka i zaposlenje (1964) u Nacionalnom
parku Risnjak, u kojem od 1966. do 1979. obnaša
dužnost direktora. Godine 1980. definitivno napušta
Gorski kotar zaposlivši se najprije u Regionalnom
zavodu za zaštitu spomenika kulture (1980-1982)
Rijeka, pa u OOUR-u Vrtlarstvo riječkih "Parkova i
nasada" (1982-1986) i konačno u Hrvatskoj elektro