DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nizirano od 0 do 24 sata, a na ostalim predjelima usklađeno je s Godišnjim planom, kako to propisuje Pravilnik. Ukupan broj privremenih i stalnih promatračnica, predviđenih za razdoblje od 16. lipnja do 15. rujnaje 80. Ophodarsko dojavna služba ustrojena je sa zadatkom da pokriva ona područja koja nisu vizurom dostupna s motrilica. U tu svrhu ustrojenojc 77 jedinica na području cijele Uprave, prilagođenih komunikacijskim prilikama na pješačku i ophodarsku službu vozilom (brod, motorkotač, automobil). Slika 2. Požaru predjelu Sitno Gornje (1998) Šumarije Split IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Požarničko-dojavna služba je redovita čuvarska služba, koja u ljetnim mjesecima ima zadatke naglašene prema pozornosti u čuvanju od požara. Ukupan broj takvih rajona je 125. U svrhu učinkovitijeg gašenja nastalih požara Uprava je uskladila rad s dragovoljnim vatarogasnim postrojbama i osnovala interventne skupine sastavljene od ljudi posebno obučenih za rad motornim pilama, te opremljena svim potrebnim sredstvima. U te skupine na razini šumarija, županija i cijele Uprave uključeno je ukupno 40 ljudi, inače stalno zaposlenih radnika. U sastavu godišnjeg plana svake šumarije izrađeni su zemljovidi na kojima je jasno prikazano stanje vegetacije po stupnjevima opasnosti, zatim prometnice i prosjeke, te su ti planovi dostavljeni policijskim upravama kako bi usklađivanje aktivnosti u zaštiti šuma od požara bilo učinkovitije. U svim šumarijama napravljena je i unutarnja kontrola obavljenih pripremnih radova, a kontrolu je provelo i Ministarstvo unutarnjih poslova, što znači da će "Hrvatske šume" i ove godine sa svoje strane učiniti sve kako bi se smanjila opasnost nastanka požara. Nažalost, prilike na našem mediteranu klimatske i vegetacijske su takve, da nakon nastanka požara situacija biva teško predvidiva. Budući da se ne naziru promjene u vegetacijskim prilikama, bilo bi nužno i proizvodnu strategiju u ovakvim predjelima prilagoditi zatečenoj situaciji. U tom smislu se prije svega treba okrenuti bjelogorici, dajući joj prednost nad crnogoricom zbog njenih anatomskih osobina, jer je otpornija na šumske požare (traheje) koje i nakon požara znaju zadržati svoju izbojnu snagu. Ukoliko se proizvodnja ipak odluči za podizanje novih šuma pionirskim vrstama, potrebno je razraditi strategiju pošumljavanja "udaljenih vizura" kako bi se izbjegle navedene opasnosti od požara, a da se pri tom u ničemu ne odstupa od osnovnih šumarskih načela. Ivan Šimić dipl. inž. šum. ŠUMARSTVO KRŠA TREBA BITI TRAJNA BRIGA DRŽAVE Za objavu ovog naslova dao mi je povod članak Šume na kršu zbog svojih malih prihoda ne mogu ŠUMSKO GOSPODARSTVO HRVATSKE: PRIJEpodmiriti potrebe očuvanja i zaštite. Imaju veliku ekoDLOZI ZA RASPRAVU (Tomislava Starčevića), u lošku vrijednost i općekorisne funkcije za koje još do Š.L. broj 3-4/1999. godine. danas nisu utvrđeni multiplikatorski učinci, tj. njihovo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 74 <-- 74 --> PDF |
vrednovanje. Općekorisne funkcije šuma moraju se ozakoniti, kako bi šuma dobila svoju vrijednost i tako se prema njoj odredilo odgovorno gospodarenje. Poznato je da su šume na kršu pretežito niskog uzgoja s neznačajnom drvnom masom po hektaru, što je zanemarivo u odnosu na njihovu općekorisnu funkciju. U svome članku Šumsko gospodarstvo Hrvatske, prijedlozi za raspravu, gosp. Tomislav Starčević, uvaženi i cijenjeni šumarski stručnjak, kojega osobno štujem, u svojim prijedlozima pod rednim brojem 1., praktički predlaže obustavu svih aktivnosti na uzgoju šuma koje se provode u cilju pretvorbe niskih devastiranih šuma u više uzgojne oblike. Ovaj prijedlog je neutemeljen, i vjerojatno ga on predlaže na pogrešnoj informaciji, pa ne može biti prihvaćen. Protupožarnu preventivu, kao i sve mjere zaštite šume od požara vrlo dobro predstavlja. Pored niza objavljenih znanstvenih radova na pretvorbi niskih šuma (panjača, šikara i makija), spomenut ću samo dva: "Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma" (Slavko Matić-Š.L. broj 3-4/1987. g.). "Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojinc višeg uzgojnog oblika" (Slavko Matić Đuro Rauš, Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje broj 2, godine 1986.). Na području Uprave šuma Buzet, u Šumariji Poreč, održano je savjetovanje u lipnju 1997. godine "SAVJETOVANJE O GOSPODARENJU PANJAČAMA MEDITERANA" sa sudionicima Šumarskog Instituta, Šumarskog fakulteta Zagreb i svih Uprava šuma s područja krša. Ukupno je bilo nazočno 48 sudionika, koji su prihvatili započete radove na zakašnjelim čišćenjima i proredama, kao mjere pretvorbe ka višem uzgojnom obliku. Slika I. Savjetovanje o gospodarenju panjačama Mediterana 1997. Provođenje čišćenja u panjači crnike. (Foto: R. Marušić) Programima za gospodarenje šumama na području krša, pod broj jedan u ovo vrijeme, trebalo bi imati u vidu provedbu sljedećih radova: U svrhu saniranja i sprječavanja propadanja prirodnih šumskih ekosustava, prilagoditi ugrađivanje ekoloških komponenti u suvremenije gospodarenje šumama, posebice pretvaranje panjača, makija i šikara u više uzgojne oblike. Osigurati odgovarajuća financijska sredstva za uređivanje privatnih šuma i sufinanciranje znanstvenog rada kao temelja za funkcionalno moderno gospodarenje šumama. Uključiti urede za katastar, zemljišno-knjižnc službe na sređivanju imovinsko-pravnih odnosa, posebno kod preuzimanja državnih šuma i šumskih zemljišta od bivših društvenih korisnika te u postupku denacionalizacije. Suradnja na komplementarnom usklađivanju gospodarskog razvoja šumarstva s ostalim djelatnostima (poljoprivreda, vodoprivreda, elektroprivreda, turizam, lovni turizam, prostorno planiranje i dr.). Pri tomu kvantificirati vrijednost šuma pri oblikovanju prostora, ostvarivanje ukupne estetike i prirodne zaštite okoliša. Poticati privađanje šumskoj proizvodnji neobraslih šumskih pašnjačkih površina, posebice onih na boljim tlima, i uvezi s time usklađivati proizvodnju reprodukcijskog rasadničkog materijala. Uključiti se u trajni monitoring Republike Hrvatske koji je izradila Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, te nastojati da se mjesta trajnih motrenja ekološkog stanja postave na ugrožena područja oštećenih šumskih ekosustava, posebno termoelektrane, cementare i drugi zagađivači. Zaključio bih svoje sučeljavanje s gosp. Tomislavom Starčevićem sa sljedećim: Zakon o šumama Član 71. gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području krša zasniva se pretežito na korištenju njihovih općekorisnih funkcija. Stoga sredstva (naknade) koja se osiguravaju Članom 70. Zakona o šumama, za korištenje općekorisnih funkcija za potrebe krša ne bi se smjela pretakati drugdje, a kada bi se tako postupilo došlo bi do suprotstavljanja šumama i ljudima s krša. Radenko Marušić |