DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
B. Hrasovcc i M. Harapin: DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6. CXXIII (1499), 183-193 Suvremene metode praćenja brojnosti odraslih oblika uz pomoć seksualnih i agregacijskih feromona otvorile su nove putove dijagnostike i prognoze u integralnoj zaštiti šuma. Za sada se koriste fragmentarno i u eksperimentalnoj su fazi uvođenja za neke štetne vrste (Paranthrene tabaniformis, Sesia apiformis, Gypsonoma aceriana, Pyrausta nubilalis, Zeuzera pyrina). Agregacijski feromoni najvažnijih smrekovih potkornjaka, smrekinog pisara (Ips typographus), šesterozubog smrekinog potkornjaka (Pityogenes chalcographus) i crnogoričnoga ljestvičara (Trypodendron lineatum) koriste se danas kao dopunska kontrolna metoda u kontinentalnom području Hrvatske, gdje značajnije pridolazi obična smreka. Ovo se osobito odnosi na one dijelove gdje je smreka umjetno unesena, naravno, izvan njenog prirodnog područja rasprostiranja. Osim navedenih, u današnjoj metodološkoj praksi Metoda obrade hrastovih grana Tijekom kasne jeseni i zime, sabiru se uzorci grana sa slučajno odabranih hrastova iz dominantne etaže. Stabla se obično obaraju (što najčešće koincidira s razdobljem zimske sječe), zatim se uzima 4-7 grana duljine 70-80 cm iz gornjih dijelova sa svih strana krošnje. Grane se zatim transportiraju u što kraćem roku u laboratorij DPC-a u Jatrebarskom, gdje se na sobnoj temperaturi uz dotok vode i sunca potiče njihov razvoj (pupanje, listanje i cvatnja). Ispod grana stavlja se čisti bijeli papir, na kojem se može pratiti tijek rane defolijacije preko produkcije ekskremenata. Sastav i brojnost štetnih vrsta lako se određuje pregledom prolistalih hrasto- DPC-a u Jastrebarskom se već dulji niz godina koristi jedna osobita i originalna metoda obrade hrastovih grana radi procjene gustoće populacije nekih opasnih dcfolijatora i procjene rizika golobrsta u uzorkovanim sastojinama. Njen tvorac, M. Harapin, započeo je koristiti ovu metodu krajem osamdesetih godina radi razjašnjenja nejasnoća oko problema cvatnje i plodonošenja hrasta lužnjaka (Harapi n 1993). Drugi važan razlog bila je nemogućnost ili otežano utvrđivanje stanja populacije tzv. "ranih" štetnika, koji najčešće prezimljuju ujajnom stadiju na vršnim hrastovim grančicama. Danas ova metoda omogućuje vjerodostojno utvrđivanje stanja populacije važnih šumskih štetnika i eventualnu predstojeću defolijaciju. Uz to, rezultat analize grana daje i realnu sliku nastupajuće cvatnje, što također ima važnih posljedica u kompleksnom postupku obnove hrastovih šuma. - Winter oak branches analysis vih grana te jednostavno određuje i kritični broj s obzirom na dostupan broj lisnih i cvjetnih pupova. Drugi važan podatak koji se dobiva laboratorijskom analizom uzorkovanih grana je broj ženskih cvjetova, odnosno omjer između muških i ženskih cvjetova. Uz to, dodatno se može utvrditi i postotak grana koje ne listaju (uz pretpostavku kvalitetno uzetog uzorka), a taj nam podatak može govoriti o intenzitetu očekivanoga sušenja na pojedinim šumskim površinama ("umiranje šuma" ili "Waldsterben", rječju, kompleksni simptomi propadanja cjelokupnih šumskih kompleksa o kojim se osobito govori od početka osamdesetih). Tablica .Rezultat analize hrastovih grana u četverogodišnjem razdoblju za najvažnija područja pridolaska hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U tablici je prikazan postotak defolijacije, postotak sušenja, postotak ženskih cvjetova te uzročnici defolijacije. Znakom "?" označene su rubrike za koje nisu bili dostupni podaci. Table Sample results of a four-year branch analysis regarding flowering capacity, defoliation prediction and insect pests involved (regional forestry administration samples given in the table represent larger part of pedunculate oak forests in Croatia; "?" symbol represents lack of data) Godina Year Broj uzoraka Number of Broj grana Number of Prolistalo Sprouted Nema listanja Dead shoot Cvjetovi Flowers Muški Male Ženski Female Defolijacija Defoliation Štetnik Pest samples twigs tips (%) UPRAVA ŠUMA BJELOVAR - BJELOVAR REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION 1989/90 12 88 57 30 15 8 25 1990/91 36 252 130 74 585 119 35 1991/92 62 400 233 166 1810 425 20 1992/93 53 283 228 168 732 239 75 L(%) 163 1023 648 (63) 438 (42) 3142 791 (20) 39 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly |