DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 61 <-- 61 --> PDF |
.1. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus mhur I.) U 1´0/KŠKOJ... Šumarski liši br. 5 ft, C XXIII (1999), 227-239 reda ekološko-gospodarskog tipa II -G - 10 10. Osnova gospodarenja: "Poljadijske šume", Uprava (Carpino betuli -Quercetum roboris (Anić) šuma Požega, 1998. emend. Rauš 1969), Radovi, Vol. 28, br. 1-2, str. ll.Pran j ić, A.: Odnos visinskog i debljinskogpriras 79-89, Jasrtrebarsko, 1993. ta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik za šum 5. Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P.: ske pokuse, broj 20, Zagreb, 1980. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus 12. Rauš , Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zarobur L.), Šumarski list 6-9, 1991. greb, 1986. 6. Gračan, J., Perić,Z.: Pokus provenijencija hrasta 13. Serdar , V.: Udžbenik statistike, Školska knjiga lužnjaka (Quercus robur L.), Radovi, Volumen Zagreb 1966. 28, broj 1-2, 1993.). 14. Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, J., 7. Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Pedunculate oak in CroaSamardžić , I.: Fitocenološke začajke šuma tia), Monografija, Vinkovci - Zagreb, HAZU - i, sladuna i cera (As. Quercetum Frainetto -cerrs 1996. Rudski 1949) u Slavoniji, Šumarski list, br. 7-8, 8. Krej č i, V.: Prirast širine krošnje u zajednici hrasta 1996. lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae 15.Vidaković,M., Krstinić,A.: Genetika i ople Quercetum roboris Horvat, 1938) na području menjivanje šumskog drveća, Šumarski fakultet Hrvatske, Radovi, Šumarski institut Jastrebar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1985. sko, br. 20, Zagreb, 1988. 16. Vukelić, J., Rauš,Đ.: Šumarska fitocenologija i 9. Matić , S. i suradnici: Šumski sjemenski rajoni u šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Hrvatskoj, Komisija za rajonizaciju, Zagreb, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1998. ožujka 1995. SUMMARY: Local population (5) experiment of common oak (Quercus robur LJ i Požega Valley planted on locality forest nursery "Hajderovac", Forest Office Kutjevo. The results ofmeasurments of plants heights and diameters has been determined diferences and significant betveen local population. After first growing (1996), the highets average heights had local population 3 -Eminovački lug (22,3 cm), the lowest average heghts had local population 5 -Sesvetački lug (17,5 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local population 4 - Kulski lug (6,4 mm ) , the lowest average diameter had local population 5 -Sesvetački lug (4,9 mm). The highest proportion betveen height and diameter (h/d) had local population 4 - Kulski lug (40,1) ond the lowest had local population /- Ugarci (20,1). After second growing (1997), the highets average heights had local population 3 -Eminovački lug (48,4 cm), the lowest average heights had local population 5 -Sesvetački lug (33,9 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local population 4 - Kulski lug (9,5 mm), the lowest average diameter had local population 5 -Sesvetački lug (5,5 mm). The highest proportion between height and diameter (h/d) had local population 5 -Sesvetački lug (73,3) ond the lowest had local population 4 - Kulski lug (25,3). After established the experimental field plot and after third growing (1998), the highets average heights had localpopulaton 1 - Ugarci (50,1 cm), the lowest average heghts had local population 5 -Sesvetački lug (23,0 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local popuulation /- Ugarci (10,1 mm), the lowest average diameter had local population 5 Sesvetački lug (5,0 mm). The highest proportion betveen height and diameter (h/d) had local ppulation 4- Kulski lug (60,7) ond the lowest had local population 1 - Ugarci (26,4). Key words: Local population, Quercus robur L., subassotiation, seed, acorn, field plot, height, diameter, proportion between height and diameter (h/d), parameter of regression (b). |