DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
.1. /die. I´. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem mhiir L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6, CXXII1 (1999), 227-239 P ra nj i ć (1980) koristi razvoj koeficijenta regresije "b" za izučavanje tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta hrasta lužnjaka u odnosu na tečajni godišnji visinski prirast. Koeficijent regresije (b) kao odnos visine i promjera (h/d) mogao bi nakon daljeg testiranja i dinamičkih promjena tijekom vremena poslužiti kao pokazatelj različitosti između populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka u Požeškoj kotlini. Značajne razlike u koeficijentu regresije (b) između populacije 1 - Ugarci i populacije 4 - Kulski lug moglo bi se tumačiti kao razliku podvrste ili rase hrasta lužnjaka, nastale prirodnom hibridizacijom hrasta lužnjaka, sladuna, kitnjaka i cera na lokaciji Kulski lug. Za dvije navedene populacije (subasocijacijc) utvrđene su i najznačajnije razlike u edafskim uvjetima, nadmorskoj visini, udaljenosti (23.685 m), Ugarci je najzapadnija, a Kulski lug najistočnija lokacija istraživanih populacija. ZAKLJUCCI Na temelju dobivenih rezultata mjerenja obilježja visina, promjera i odnosa visine i promjera hrasta lužnjaka može se zaključiti: 1. U Požeškom polju utvrđeno je 5 populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uvjetovanih razlikama u geološkoj podlozi, hidrografskim, edafskim i mikroklimatskim uvjetima. 2. Nakon ispitivanja obilježja (promjer, visina) među potomstvom domicilnih populacija (subasocijacija) i pored utvrđene signifikantne razlike ispitivanih obilježja (mjerenje nakon drugog rasta, 1997. godine) još se ne mogu se donijeti relevantni zaključci o značajnoj genetskoj varijabilnosti među populacijama. 3. Koeficijent regresije (b) iz funkcije: hc = a + bd + cd2, nakon daljeg testiranja moguće je primijeniti kao dinamički pokazatelj genetske varijabilnosti među populacijama. Osobito je uočljiv i značajno različit koeficijent regresije (b) između populucije 1- Ugarci, zajednice hrasta lužnjaka i graba, i populacije 4 - Kulski lug, zajednice hrasta lužnjaka sa cerom i sladunom. Pretpostavlja se da je u potonjoj zajednici došlo do genetski LITERATURA 1. Benčić, P., Benčić, T.: Izvještaju o cjepljenju hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za klonskc sjemenske plantaže (proljeće 1998.) 2. Borzan, Ž., Gradečki, M, Poštenjak, K.: Procjena klijavosti lužnjakova žira rendgenografskom metodom, Radovi, Vol. 25. Br. 2. 239-260, Zagreb, 1990. Testiranje pretpostavljene genetske izdiferenciranosti po subasocijacijama, odnosno lokalnim populacijama hrasta lužnjaka, vršeno je u jednakim uvjetima poljskog pokusa. Egzaktnije testiranje pretpostavljene značajne genetske izdiferenciranosti, odnosno varijabilnosti, bilo bi nužno provesti u svakoj od 5 odabranih lokacija. Pretpostavlja se da bi domicilna populacija bila dominantna po svim svojstvima kvalitete i kvantitete. Cilj je upravo taj da se uporabom sjemena i sadnica za obnovu domicilne populacije osigurava frekvencija gena i genotipa i u sljedećoj generaciji, koja će se optimalno adaptirati na istom staništu. I zbog težine sjemena hrasta lužnjaka (žira), koje je slabo mobilno, može se zaključiti da je prirodno vezano za dato stanište. Kod određivanja šumskih sjemenskih rajona vodilo se računa upravo o značenju da se rajon veže uz područnu provenijenciju vrste šumskog drveća i genetsku izdiferenciranost. Conclusions značajnog obilježja populacije, nastalog zbog međuvrsne hibridizacije lužnjaka, cera, sladuna i kitnjaka. Potvrdu ove pretpostavke valjalo bi ispitati biokemijskim metodama, na temelju DNA fragmenata. 4. Poljski pokus lokalnih populacija (subasocijacija) u Požeškoj kotlini može poslužiti kao komparativni prilikom proizvodnje klonova hrasta lužnjaka, s plus stabala iz istih populacija, za sjemenske plantaže. Iako po obimu skroman, poljski pokus može služiti kao živi arhiv populacija hrsta lužnjaka u Požeškoj kotlini. 5. Daljnim praćenjem pokusa lokalnih populacija pored navedenih obilježja (visina, promjer, omjer visine i promjera), moguće je pretpostavljenu genetsku varijabilnost potkrijepiti fenološkim, morfolškim i biokemijskim metodama (vrijeme listanja, broj puci i morfologija lista, DNA fragmenti). 6. Već prva ispitivanja potvrđuju da se populacije (subasocijacije) hrasta lužnjaka u Požeškoj kotlini mogu tretirati kao domicilne populacije u svrhu korištenja sjemena za popunjavanje sastojina prilikom prirodne obnove ili u rasadničarskoj proizvodnji sadnica. References 3. Cestar, D., Hren,V, Kovačević,Z., IVI art i nović, J.,Pelcer,Z. (1978): Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja "Slavonske šume" (studija), Zagreb. 4. Dubravec, T., Krej či, V: Ovisnost promjera horizontalne projekcije krošnje hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinih dobnih raz |