DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
J. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U P0ZBSK0J.. Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239 Za sjeme (žir) u pokusu uzeto za kontrolu i posijano ujesen 1994. godine, nema detaljnih podataka o mjestu sabiranja, osim usmene izjave prodavatelja da gaje sakupio na području šumarije Koska, uprava šuma Našice. Žirom je zasijana znatna površina sjemeništa-rastilišta u šumskom rasadniku "Hajderovac", šumarija Kutjevo, s ciljem uzgoja šumskih sadnica hrasta lužnjaka, kojim se u starosti od 2 godine pošumljavaju ili popunjavaju šumske površine. Mjerenja na sadnicama obavljena su u 1997.godini, a kao dvogodišnje sadnice presađene su na pokusnu površinu s ostalim sadnicama u rasadniku "Hajderovac". Sjetva uzoraka žira obavljena je ujesen 1994. godine u sjemeništu s 5 lokacija, u 9 repeticija po 10 biljaka u jednom redu. Gredice su širine 1 m, a sjetva žira obavljena je na razmaku 10 cm. Sijanje po jedan žir u rupicu. Posijano je ukupno 450 komada žira. Prve i druge godine registrirano je preživljavanje niknutih biljaka. Presadnja dvogodišnjih biljaka izvršena je u proljeće 1997. godine na pokusnu plohu. Sadnja je izvršena u 3 bloka po repeticijama od 25 biljaka u jednom redu, po redoslijedu lokacija. Razmak sadnje je 1 m, smjer sadnje je istok-zapad, teren je blago nagnut, a redovi su okomiti na izohipse. Presađeno je ukupno 275 biljaka s 5 lokacija i kontrolni uzorak iz rasadničke proizvodnje (75 biljaka porijeklom s područja šumarije Koska)´. Mjerenje promjera vršeno je promjerkom s finom podjelom (šubler) u visini korijenovog vrata, a visina je mjerena od korijenovog vrata do vršnog pupa. Matematičko-statistička obrada mjerenih podataka vršena je priručnim programom Excel na osobnom računalu, po kojem su izrađene priložene tablice, grafikoni i grafičke funkcije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Rezultati izmjerenih obilježja, visina i promjera, matematičko-statistička analiza relevantnih parametara prikazani su tablicama 2 i 3, te grafikonima 1 i 2. Tablice i grafikoni predočeni su za tri godine mjerenja (1996., 1997. i 1998.). Razlike u visinama, promjerima i odnos visine i promjera (h/d) tretirane su posebno za uzorke biljaka u sjemeništu, a posebno za presađene biljke u planiranom poljskom pokusu (rast 1997., mjerenje početak 1998). Nakon prvog rasta (1996) najviša prosječna visina je s lokacije 3 - Eminovački lug (22,3 cm), a najniža je s lokacije 5 - Sesvetački lug (17,5 cm). Najveći prosječan promjer imale su biljke s lokacije 4 - Kulski lug (6,4 mm), a najmanji s lokacije 5 - Sesvetački lug (4,9 mm). Najveći omjer visine i promjera, (h/d) je na lokaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji na lokaciji 1 Ugarci( 20,l). Nakon drugog rasta (1997) najviša prosječna visina je s lokacije 3 - Eminovački lug (48,4 cm), a najniža s lokacije 5 - Sesvetački lug (33,9 cm). Najveći prosječni promjer je na lokaciji 4 - Kulski lug (9,5 mm), a najmanji na lokaciji 5 - Sesvetački lug (5,5 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji Sesvetački lug (73,3), a najmanji na lokaciji Kulski lug (25,3). Nakon presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa i trećeg rasta najviša prosječna visina je na lokaciji 1 - Ugarci (50,lem), a najniža s lokacije 5 - Sevctački lug (23,0 cm). Najveći prosječan promjer je s lokacije 1 - Ugarci (10,1), a najmanji na lokaciji 5 Sevetački lug (5,0 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4-Kulski lug (60,7), a najmanji na lokaciji 1 - Ugarci (26,4). Važno je istaknuti da zbog navedenog razloga odstupanja mjerenih obilježja u odnosu na prethodne godine, mjerenje u 1998. godini potrebno je promatrati posebno i bit će komparativno u idućem razdoblju. Uočava se da su mjerena obilježja za populaciju Sesvetački lug manje vjerodostojna, jer je preživjelo svega 9 biljaka. Analizom varijance (F - test) utvrđeno je da za razinu vjerojatnosti 95% postoji sinifikantna razlika između grupa i unutar grupa za promjere i visine, a na razini vjerojatnosti 99% postoji signifikantna razlika za visine. Testom homogenosti (Barlettov test) za prvo mjerenje (1996) utvrđeno je za ispitivana obilježja, promjer i visina, da ne postoje signifikantne razlike ( Fo m i F0(l5) između grupa i unutar grupa (lokacija). To bi značilo da sve biljke pripadaju istoj, homogenoj populaciji. Analiza varijance pokazuje nakon drugog rasta za ispitivana obilježja (promjer, visina) signifikantne razlike i po testu homogenosti i F - distribuciji unutar grupa i između grupa. Signifikantnost u tablicama T -4 (1997) i T - 4a (1997) istaknuta je s dvije, odnosno tri zvjezdice (**, ***). Moglo bi se zaključiti da su se nakon drugog rasta ispitivana obilježja izdiferencirala, pa upućuju da pripadaju skupu populacije (lokaciji) koja se razlikuje od drugih. 3 Prilikom presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa dolšo je do pogreške koja će se kao sistematska pokazati na mjernim veličinama promjera i visine u 1998. godini, nakon prvog rasta. Biljke su posađene na prethodno dubokim oranjem obrađeno zemljište, dublje nego su bile u sjemeništu, pa su visine i promjeri izmjereni manji nego prethodne godine. Na biljke je utjecao i stres presadnje, a prilikom njege biljaka košnjom dio biljaka je bio presječen na određenoj visini. Komparativne mjerne veličine bit će pouzdanije u idućem razdoblju. |