DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Zelie, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem robur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski lisl br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239 lokacije 5 - Sevetački lug (23,0 cm). Najveći prosječan pomjerje s lokacije 1 — Ugarci (10, 1), a najmanji na lokaciji 5 -Sevetački lug (5,0 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4 -Kulski lug (60,7), a na/manji na lokaciji 1 - Ugarci (26,4). K Ij u č n e r ij e č i: Lokalne populacije, Quercus robur L., subasocijacija, sjeme, žir, poljski pokus, visina, promjer, odnos visine i promjera, parametar regresije (b). UVOD Introduction Hrast lužnjak (Quercus robur L.), kao najvrijednija i najvažnija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, ima prirodni areal rasprostranjeni a i u Požeškoj kotlini. Uglavnom se prostire na području gospodarske jedinice "Poljadijske šume", dakle u nizinskom dijelu Požeške kotline. U gospodaskoj jedinici "Južna Krndija kutjevačka" nalazi se samo u odjelu 105 c, kao zanimljiva zajednica hrasta lužnjaka s cerom i sladunom u kojoj je došlo do spontane hibridizacije četiri vrste hrasta (lužnjak, kitnjak, sladun i cer). Od kraja prošlog stoljeća, zrele sastojinc hrasta lužnjaka sječene su čistom sječom s ciljem prevođenja šumske u poljoprivrednu proizvodnju. Danas je zastupljen uređajni razred hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici "Poljadijske šume" na površini 631,39 ha, s drvnom zalihom 136.821 m3 i gospodarskoj jedinici "Južna Krndija kutjevačka", odjel 105, s površinom 43,97 ha i 5714 m3 drvnom zalihom. Zbog permanentnog pritiska antropogenih i ekoloških čimbenika na sastojine hrasta lužnjaka, u Požeškom polju postoji opasnost potpunog nestajanja ove vrijedne šumske vrste drveća, osobito nakon dovršnih sječa i poremetnje dobne strukture postojećih sastojina. Dosadašnjim gospodarenjem mijenjala se zastupljenost pojedinih vrsta drveća u omjeru smjese na štetu lužnjaka, paje obnova prirodnim putem dugotrajna i neučinkovita. Nužna je intervencija šumarskih stručnjaka u pripremi sastojina za prirodnu obnovu, priprema staništa i popunjavane sastojina sjemenom ili sadnicama lužnjaka. Na vrlo malom prostoru Požeške kotline došlo je do formiranja nekoliko biljnih zajednica (subasocijacija) hrasta lužnjaka uvjetovanih mikroklimatskim i mikroedafskim čimbenicima. Iako hrast lužnjak u optimalnom prirodnom arealu zauzima područja do 100 m nadmorske visine, utvrđeno je da se na području Požeške kotline širi od 135 m nadmorske visine (Sesvetački lug) do 223 m nadmorske visine (Ugarci). Temeljni podaci o odabranim lokalnim populacijama predstavljeni su u tablici 1., a areal rasprostranjeni a u Požeškoj kotlini vidi se na karti 1. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Purpose and research aim Svrha istraživanja je da se budućim gospodarenjem osigura najoptimalnija metoda obnove sastojina prirodnim ili umjetnim načinom. Cilj istraživanja je da se među uočenim subasocijacijama hrasta lužnjaka u Požeškom polju utvrdi fenotipska i genotipska varijabilnost i produktivne sposobnosti lokalnih populacija hrasta lužnjaka. Na temelju dobivenih rezultata treba preporučiti optimalan slijed obnove sastojina prirodnim putem ili putem unašanja sjemena i sadnica na sastojinske površine (umjetna ob nova)1. Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih rezultata predloži populacija koja ima najpovoljnije karakteristike za skupljanje sjemena i rasadničarsku proizvodnju, ili da se sjeme skuplja samo na lokaciji odabrane populacije, i isto unaša kao sjeme ili sadnica samo na tu lokaciju. Pored navedenog istraživanja u ovom radu obavlja se paralelno projekat osnivanja klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka.1´1 1 Prema rajonizaciji šuma Hrvatske na šumske sjemenske rajone, hrast lužnjak (Quercus robur L.) na području Požeškog polja mogao bi pripadati: I - oblasti nizinskih šuma, 1.2. sjemenskoj zoni nizinskih šuma Posavne i 1.1. sjemenskom rajonu hrasta lužnjaka srednje Posavine. U projektu; šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj, što gaje izradila Komisija za rajonizaciju, Zagreb, ožujka 1995., na čelu s prof, dr Slavkom Mat ićem i suradnicima, ne spominje se izrijekom Požeško polje kao jedan od rajona hrasta lužnjaka, ali na predočenoj karti oblasti, zona i rajona obuhvat je vidljiv. 1 Projekat vodi akademik prof. dr. Mirko Vidako vie i znanstvenici Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebarsko te šumarski stručnjaci "Hrvatskih šuma". Rezultati projekta prikazani su u Izvještaju o cijepljenju hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za klonske sjemenske plantaže (proljeće 1998,Tomislav Benčić, Pcrica Benčić). |