DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 5 6, CXXIII (1999), 183-193 UDK 630* 450 I 453 (001) DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE I GRADACIJE ZNAČAJNIJIH ŠTETNIH KUKACA U ŠUMAMA HRVATSKE SURVEY METHODOLOGY AND MOST IMPORTANT INSECT PEST OUTBREAKS IN CROATIAN FORESTS Boris HRAŠOVEC*, Miroslav HARAPIN** SAŽETAK: Velika ekonomska i ekološka vrijednost šumskih ekosustava Hrvatske, opravdano zahtijevaju brigu i stalni nadzor nad čimbenicima koji mogu značajno poremetiti stabilnost i ugroziti samu obstojnost šume. štetni kukci spadaju među najvažnije biotske čimbenike, a njihove populacijske promjene, gradacije, jedan su od temeljnih razloga zbog kojeg je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske 1980. godine osnovalo Dijagnozno prognozni centar u šumarskom institutu u Jastrebarskom. U radu su iznesene i primjerima potkrijepljene mnogobrojne metode kojima se u ovom specijaliziranom centru prate štetni kukci u svim njihovim razvojnim stadijima. Osobit je naglasak na originalnoj metodi laboratorijske obrade hrastovih grana, uz pomoć koje se dolazi do niza važnih dijagnostičko -prognostičkih podataka. Uz to, prikazana je i pojava u vremenu i prostoru te najvažniji gradološki podaci za najvažnije šumske štetnike na području Hrvatske kroz posljednjih 20-ak godina. Na kraju, dane su smjernice budućeg metodološkog razvoja koji će omogućiti još preciznije praćenje dinamike populacija opasnih šumskih štetnika i njihovo uspješno suzbijanje u uvjetima sve oštrijih zahtjeva za primjenom ekološki neškodljivih metoda. K Ij učne r ij e č i : dijagnoza, prognoza, dinamika populacije, gradacija, štetni kukci. UVOD - Introduction Blizu jedne polovice površine Hrvatske pokriveno godišnjim volumnim prirastom od 9,6 milijuna m3 i je šumom i njezinim degradacijskim stadijima (2,49 etatom od oko 5,3 milijuna m´. Najvažnije vrste drveća milijuna ha - 44% ukupne površine zemlje). Državnih su obična bukva (37% prema drvnoj zalihi), hrast lužšuma ima 81,4%, a privatnih 18,6%. Glavninom drnjak, kitnjak i ostale vrste hrastova (24%), dok četinjažavnih šuma gospodari javno poduzeće "Hrvatske šuče predstavljaju tek 14% ukupne drvne zalihe, a domime", dok pod različite oblike zaštite i posebnog režima nantna je običnajela, važna autoktona vrsta bukovo-jegospodarenja otpada 1,3% površina državnih šuma (nalovih šuma gorskog područja Hrvatske. cionalni parkovi, parkovi prirode, različiti rezervati, Jasno je da ovakvo prirodno bogatstvo zahtijeva priitd.). Oko milijun ha su vrlo vrijedne visoke šume, dok kladnu opažačko-prognoznu službu i trajni nadzor ma250000 ha otpada na različite kontinentalne i sovnih pojava i trendove u brojnosti populacija najvažobalne panjače. Drvna zaliha iznosi 324 milijuna m3 s nijih šumskih štetnika i biljnih bolesti. Iz tih je razloga Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske 1980. godine osnovalo Dijagnozno-prognozni centar u * Doc. dr. se. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet, Zagreb šumarskom institutu u Jastrebarskom. ** Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb 183 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
H. Hrašovec i M. Ilarapin: DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET KUKACA... Šumarski list br. 5 6.CXXI11 (1W). 183-193 METODE UTVRĐIVANJA GUSTOĆA POPULACIJA ŠTETNIH KUKACA Survey methodology practiced in insect pest monitoring Dominacija državnih šuma u vlasničkoj strukturi uvjetovala je i tijesnu povezanost Dijagnozno-prognoznog centra (u daljem tekstu DPC) s poduzećem "Hrvatske šume", odnosno s njegovim Odjelom za zaštitu šuma i lovstvo. Terenski podaci i potrebni uzorci prikupljaju se putem specijalistički kvalificiranih djelatnika "Hrvatskih šuma" lociranih u svih 16 Uprava šuma. Voditelji Odjela za zaštitu i ekologiju pri Upravama šuma brinu se za redovito prikupljanje terenskih podataka, pripremaju ih za redovita godišnja izvješća, te upravljaju aktivnostima na terenu u svezi s otkrivanjem štetnika, utvrđivanjem gustoće populacije, procjenom mogućih šteta i ako je potrebno, planiraju i nadziru provođenje neposrednih represivnih metoda zaštite (tretiranja). Prikupljeni terenski podaci o gustoći populacija, zajedno sa uzorcima praćenih kukaca i njihovih različitih razvojnih stadija, dostavljaju se u DPC, gdje se obavlja potrebna laboratorijska analiza. Ovdje se svi dostavljeni numerički podaci sumiraju, biološki uzorci se analiziraju na parazitiranost i prisutnost entomopatogenih organizama, utvrđuje se zdravstveni i gradološki status pojedinih regionalnih populacija i na kraju, donosi odluka gdje, kada i kako će se provesti represivne mjere, ako za to postoji objektivna potreba. Shodno potrebama, specijalisti DPC-a obilaze područja u kojima se utvrđuje povećana brojnost opasnih šumskih štetnika, pridonose kvalitetnijem radu kolega na terenu i pomažu u poboljšanju provedbe uhodanih metoda praćenja populacija ili determinaciji i upoznavanju s biologijom manje poznatih ili unešenih stranih štetnih vrsta. Različite metode praćenja gustoće populacija najvažnijih štetnih kukaca provode se danas u DPC-u. One su prilagođene specifičnostima u biologiji pojedinih vrsta, a pri odabiru se rukovodimo idejom da se procjena brojnosti obavi dovoljno točno, na vrijeme i da po mogućnosti bude što jednostavnija (jeftinija). Možemo ih klasificirati u nekoliko grupa. Jedne od najstarijih ali ništa manje vrijednih i redovito korištenih su metode brojanja različitih razvojnih stadija pojedinih štetnika na reprezentativnim površinama ili transektima (Harapin i dr. 1996). Jajna legla gubara {Lymantria dispar) broje se redovito, svake godine i taj se posao obavlja u razdoblju listopad-prosinac, kako na kontinentu (transekti) tako i na otocima i priobalju (fiksne površine). Intenzitet napada izražava se postotkom stabala s odloženim ovogodišnjim jajnim leglima, a pregledane površine svrstavaju se u pet stupnjeva napada. Najniži stupanj napada sadrži do 1% stabala s utvrđenim jajnim leglima, a najviši ima preko 50% stabala na kojima su odložena jajna legla. Zdravstveno stanje i ostala kvalitativna svojstva populacije utvrđuju se u DPC-u, a osobita se pozornost posvećuje parazitiranosti jajnih legala za sljedeće štetnike: gubar, zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea), kukavičji suznik (Malacosoma neustria), hrastov četnjak (Thaumetopoea processioned), borov četnjak (Thaumetopoea pityocampä), i smeđa borova osa pilarica (Neodiprion sertifer). Brojnost ličinki pojedinih štetnih kukaca utvrđuje se samo u nekim posebnim slučajevima, a to se najčešće odnosi na šumske rasadnike gdje se redovito ili povremeno broje ličinke iz porodica Scarabaeidae, Noctuidae i Elateridae i ako se utvrde kritični brojevi poduzimlju se mjere neposredne zaštite sadnica. Laboratorijskim uzgojem utvrđuje se zdravstveno stanje većeg broja šumskih štetnika. Različite vrste i broj parazitoida, učestalost pojave entomopatogenih gljivica, mikrosporidija i ostalih reduktivnih biotičkih čimbenika važnih za procjenu gradološke faze u kojoj se nalazi pojedini štetnik. Osim već spomenutih defolijatora, ličinke zelenoga hrastova savijača (Tortrix viridanä), hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis), različitih grbica i nekih važnijih vrsta potkornjaka također se laboratorijski uzgajaju radi provjere zdravstvenoga stanja populacija. U kontinentalnom području Hrvatske obavlja se brojanje larvalnih zapredaka zlatokraja metodom transekta, a isto se u priobalju i otocima obavlja za borovog četnjaka. Ponekad se za utvrđivanje brojnosti populacije koriste kukuljice ili kokoni i to najčešće kod borovog četnjaka, smeđe borove ose pilarice, jasenove pipe (Stereonychus fraxini) i borovog prelca (Dendrolimus pint). U godinama kada se očekuje prirodni pad brojnosti populacije ovih štetnika, dodatno se utvrđuju i kvalitativni elementi populacije metodom laboratorijskoga uzgoja kukuljica. Odrasli oblici štetnih kukaca također su obuhvaćeni kvantitativnim metodama utvrđivanja gradacijskih stanja populacije. Najčešće se radi o različitim metodama lova pojedinih vrsta na nespecifične ili usko ciljane klopke. Karakteristična je metoda brojanja izlazećih ženki velikog i malog mrazovca (Erannls defoliaria i Operophtera brumata) na ljepljivim prstenovima postavljenim na primjernim stablima, ženke ove dvije važne vrste defolijatora imaju vrlo reducirana krila i nisu sposobne za let, pa se u razdoblju listopad-prosinac mogu uloviti na prstenasto nanesenoj ljepljivoj traci. Jedna od poznatih ali manje korištenih metoda je i metoda lova imaga onih vrsta koje izlaze iz šumske stelje ili tla na lovne okvire s mrežom sitnog oka. Osim već spomenutih mrazovaca ova se metoda može uspješno koristiti za utvrđivanje stanja populacija nekih drugih grbica, hrastove ose listarice i plodotočaca iz rodova Curculio i Cvdia. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
B. Hrasovcc i M. Harapin: DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6. CXXIII (1499), 183-193 Suvremene metode praćenja brojnosti odraslih oblika uz pomoć seksualnih i agregacijskih feromona otvorile su nove putove dijagnostike i prognoze u integralnoj zaštiti šuma. Za sada se koriste fragmentarno i u eksperimentalnoj su fazi uvođenja za neke štetne vrste (Paranthrene tabaniformis, Sesia apiformis, Gypsonoma aceriana, Pyrausta nubilalis, Zeuzera pyrina). Agregacijski feromoni najvažnijih smrekovih potkornjaka, smrekinog pisara (Ips typographus), šesterozubog smrekinog potkornjaka (Pityogenes chalcographus) i crnogoričnoga ljestvičara (Trypodendron lineatum) koriste se danas kao dopunska kontrolna metoda u kontinentalnom području Hrvatske, gdje značajnije pridolazi obična smreka. Ovo se osobito odnosi na one dijelove gdje je smreka umjetno unesena, naravno, izvan njenog prirodnog područja rasprostiranja. Osim navedenih, u današnjoj metodološkoj praksi Metoda obrade hrastovih grana Tijekom kasne jeseni i zime, sabiru se uzorci grana sa slučajno odabranih hrastova iz dominantne etaže. Stabla se obično obaraju (što najčešće koincidira s razdobljem zimske sječe), zatim se uzima 4-7 grana duljine 70-80 cm iz gornjih dijelova sa svih strana krošnje. Grane se zatim transportiraju u što kraćem roku u laboratorij DPC-a u Jatrebarskom, gdje se na sobnoj temperaturi uz dotok vode i sunca potiče njihov razvoj (pupanje, listanje i cvatnja). Ispod grana stavlja se čisti bijeli papir, na kojem se može pratiti tijek rane defolijacije preko produkcije ekskremenata. Sastav i brojnost štetnih vrsta lako se određuje pregledom prolistalih hrasto- DPC-a u Jastrebarskom se već dulji niz godina koristi jedna osobita i originalna metoda obrade hrastovih grana radi procjene gustoće populacije nekih opasnih dcfolijatora i procjene rizika golobrsta u uzorkovanim sastojinama. Njen tvorac, M. Harapin, započeo je koristiti ovu metodu krajem osamdesetih godina radi razjašnjenja nejasnoća oko problema cvatnje i plodonošenja hrasta lužnjaka (Harapi n 1993). Drugi važan razlog bila je nemogućnost ili otežano utvrđivanje stanja populacije tzv. "ranih" štetnika, koji najčešće prezimljuju ujajnom stadiju na vršnim hrastovim grančicama. Danas ova metoda omogućuje vjerodostojno utvrđivanje stanja populacije važnih šumskih štetnika i eventualnu predstojeću defolijaciju. Uz to, rezultat analize grana daje i realnu sliku nastupajuće cvatnje, što također ima važnih posljedica u kompleksnom postupku obnove hrastovih šuma. - Winter oak branches analysis vih grana te jednostavno određuje i kritični broj s obzirom na dostupan broj lisnih i cvjetnih pupova. Drugi važan podatak koji se dobiva laboratorijskom analizom uzorkovanih grana je broj ženskih cvjetova, odnosno omjer između muških i ženskih cvjetova. Uz to, dodatno se može utvrditi i postotak grana koje ne listaju (uz pretpostavku kvalitetno uzetog uzorka), a taj nam podatak može govoriti o intenzitetu očekivanoga sušenja na pojedinim šumskim površinama ("umiranje šuma" ili "Waldsterben", rječju, kompleksni simptomi propadanja cjelokupnih šumskih kompleksa o kojim se osobito govori od početka osamdesetih). Tablica .Rezultat analize hrastovih grana u četverogodišnjem razdoblju za najvažnija područja pridolaska hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U tablici je prikazan postotak defolijacije, postotak sušenja, postotak ženskih cvjetova te uzročnici defolijacije. Znakom "?" označene su rubrike za koje nisu bili dostupni podaci. Table Sample results of a four-year branch analysis regarding flowering capacity, defoliation prediction and insect pests involved (regional forestry administration samples given in the table represent larger part of pedunculate oak forests in Croatia; "?" symbol represents lack of data) Godina Year Broj uzoraka Number of Broj grana Number of Prolistalo Sprouted Nema listanja Dead shoot Cvjetovi Flowers Muški Male Ženski Female Defolijacija Defoliation Štetnik Pest samples twigs tips (%) UPRAVA ŠUMA BJELOVAR - BJELOVAR REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION 1989/90 12 88 57 30 15 8 25 1990/91 36 252 130 74 585 119 35 1991/92 62 400 233 166 1810 425 20 1992/93 53 283 228 168 732 239 75 L(%) 163 1023 648 (63) 438 (42) 3142 791 (20) 39 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, easebearer, sawfly |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 8 <-- 8 --> PDF |
B. Hrašovcc i M. Ilarapin: DIJAGNO/NO - l´R()( INOZN1-. MhlOUI. I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET KUKACA... Šumarski list br. 5 6. CXXIII (11W|, 183-193 UPRAVA ŠUMA KARLOVAC - KARLOVAC REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION 1989/90 2 68 63 -628 7 15 savijači, grbice leafrollers, loopcrs 1990/91 11 88 56 41 1217 132 60 osa listarica oak sawfly 1991/92 3 17 6 16 67 47 -1992/ 93 17 73 55 67 295 198 30 savijači, grbice leafrollers, loopcrs Z(%) 33 246 180 (73) 124(50) 2207 384 (15) 35 UPRAVA ŠUMA ZAGREB-ZAGREB REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION 1989/90 10 67 36 -471 8 30 savijači, grbice, tuljčar leafrollers, loopers, casebearer 1990/91 27 187 125 32 633 209 45 osa listarica, grbice oak sawfly, loopers 1991/92 12 88 35 47 164 8 15 osa listarica, grbice oak sawfly, loopers 1992/93 65 367 256 157 936 274 65 osa listarica, grbice, tuljčar oak sawfly, loopers, casebearer Z(%) 114 709 452 (64) 236 (33) 2204 499 (18) 36 UPRAVA ŠUMA VINKOVCI - VINKOVCI REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION 1989/90 40 219 170 29 1357 95 50 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, casebearer, sawfly 1990/91 41 229 210 41 868 170 20 osa listarica, grbice, tuljčar oak sawfly, loopers, casebearer 1991/92 ? 7 ? ? 9 9 ? 9 1992/93 25 164 86 73 104 42 25 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica leafroll., loopers, casebearer, sawfly Z(%) 106 612 466 (76) 143(23) 2329 307 (12) 32 S(%) 422 2590 1746 (67) 941 (36) 9882 1981 (17) 36 GRADACIJE ŠTETNIKA I TRENDOVI - Insect pest gradations and recent trends Kao i u mnogim susjednim zemljama, situacija je u nošću šumskih zajednica, njihovim uzgojnim oblikom Hrvatskoj u pogledu pojave i brojnosti šumskih štetni- te klimatskim predispozicijskim čimbenicima. Prikazat ka u mnogočemu slična. Postoje određene razlike koje ćemo ovdje samo najvažnije šumske štetnike i grupe u su uglavnom uvjetovane različitim sastavom i očuva- svezi s njihovom važnošću za hrvatsko šumarstvo. Tablica 2. Važniji štetni šumski kukci zabilježeni u razdoblju 1979-1998, napadnute površine i sadašnji trendovi dinamike njihovih populacija Table 2 More important insect pests recorded during the 1979 1998 period, area attacked and most recent short-term trends Štetnik Red Biljka hraniteljica Napadnuta površina u Trend Insect Order Host razdoblju 1979-1998 (ha) Trend Area attacked during the period 1979-1998 (ha) prosječno najviše u average godini maximum Lymantria dispar Lepidoptera Listače 77943 136000 -> Broadlives Geometridae Lepidoptera Listače 19096 64013 -> Broadlives |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 9 <-- 9 --> PDF |
B. Hrašovec i M. Harapin: DLIAGNOZNO - PKOCiNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6,CXXIII(1999), 1X3-193 Tortrix viridana Lepidoptera Hrastovi 13983 64013 T Oaks Euproctis chrysorrhoea Lepidoptera Quercus robur, Q. petraea 2712 11091 ttt Apethymus abdominalis Hymcnoptcra Quercus robur 1005 3640 t Malacosoma neustria Lepidoptera Quercus robur 737 8022 ttt Stereonychusfraxini Thaumetopoea pityocampa Coleoptera Lepidoptera Fraxinus angustifolia Pinus spp. 6996 4702 31529 18193 ti Argyresthiafundella Lepidoptera Abies alba 2766 39582 —> Coleophora laricella Lepidoptera Larix europaea 14 287 t Rhyacionia buoliana Lepidoptera Pinus spp. 42 189 t Dioryctria splendidella Lepidoptera Pinaceae 12 135 1 Pristiphora abietina Hymenoptcra Picea abies 17 209 -» Neodiprion sertifer Hymenoptera Pinus spp. 16 92 i Sacchiphantes viridis, S. abielis Homoptera Picea abies 160 1203 -> Dreyfusia nuesslini Homoptera Abies alba 49 820 i Scolytidae Coleoptera Pinaceae 1594 4410 ->t Melasoma populi Coleoptera Topole 683 2927 i Poplar cultivars Phyllodecta vitellinae Coleoptera Topole 537 2967 i Poplar cultivars Saperda populnea Coleoptera Topole 141 1020 i Poplar cultivars Cryptorrhynchus lapathi Coleoptera Topole i vrbe 124 954 ~* Poplar and willow cultivars Paranthrene tabamförmis Lepidoptera Topole 95 986 i Poplar cultivars Thaumetopoea processionea Lepidoptera Quercus spp. 298 2000 tt Postoji više od 20 vrsta defolijatora, sisača i ksilofa- šumskih ekosustava i okolnih brdskih šuma kontinenga koje redovito ili periodički uz pomoć operativaca- talnog dijela Hrvatske su gubar, zeleni hrastov savijač i specijalista iz poduzeća "Hrvatske šume" prati osoblje nekoliko vrsta grbica, medu kojima prednjače veliki i DPC-a u Jastrebarskom. Najopasniji štetnici nizinskih mali mrazovac. Gubar - Gypsy moth Tijekom posljednjih 20-ak godina pojavila su se tri suzbijanja javlja u priobalnom području proizlazi iz glavna gradacijska razdoblja gubara glavonje. Najjače činjenice da ne postoje metode za precizni izračun je bilo razdoblje s početka osamdesetih kada je bilo našteta. Kako se najčešće radi o šumama hrasta medunca i padnuto više od 130000 ha. Drugi je vrhunac uslijedio crnike i njihovim različitim degradacijskim stadijima, krajem osamdesetih i treći je kulminirao 1994. g. neposredne mjere suzbijanja ne poduzimaju se i gra( Androić i Harapin 1996). Prvi je bio najveći dacije se prepuštaju svom prirodnom tijeku. U vrijedpovršinom, dok su iduća dva bila sve manja. Važno je nim šumama hrasta lužnjaka u unutrašnjosti, nepopritom napomenuti daje gubar postao važnim članom sredan ekonomski gubitak uslijed moguće defolijacije štetne entomofaune primorskih i obalnih hrastovih procijenjuje se prema rezultatima znanstvenih istrašuma, dok je njegova štetnost jenjala u unutrašnjosti. živanja na 30% tečajnog godišnjeg prirasta (K1 e p a c i Posljednja gradacija koja je započela u Istri, u kratkom Spaić 1965). Stupanj parazitiranosti i pojava ostalih je roku, od svega tri godine, opustošila pojedina obalna reduktivnih čimbenika kontrolira se tijekom gradacije područja i neke otoke, dosegnuvši najjužniju točku u ovoga štetnika i predstavlja važan element za donošeokolici Metkovića. Problem koji se u vezi mogućeg nje odluke o suzbijanju. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 10 <-- 10 --> PDF |
B. llrašovcc i M. llanipni: l)I.I.A(iNO/NO - PROdNOZNI- Mhl´ODK I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STIiT. KUKACA... Šumarski list br. 5-6. CXX1II (1999), 183-193 Grafikon 1. Površina napadnuta najvažnijim šumskim defolijatorima u 20-godišnjem razdoblju. Graph I. Area attacked by most dangerous forest defoliators in a 20-year period. (ha) 140000 120000 100000 80000 60000 40000 20000 ™ Lymantria dispar Tortrix viridana 0 Geometridae ** ** m m, Euproctis chrvsorrhoea «ST q? BB mApethymus abdominalis v1 <1 m urn &J V Grafikon 2. Površina napadnuta od borovog četnjaka (Thaumetopoeapityocampa) u 20-godišnjcm razdoblju. Graph 2. Area attacked by pine proccessionary moth {Thaumetopoeapityocampa) in a 20-year period. Grbice - Loopers Grbice su druga vrlo važna grupa defolijatora čije je i malog mrazovca, koji predvode u štetnosti, povrevažnost narasla u nizinskim šumskim ekosustavima, meno se pojavljuju i još neke vrste koje pridonose osobito tijekom osamdesetih i devedesetih. Slični trenukupnom štetnom djelovanju na stabilnost šumskog dovi utvrđeni su i regionalno u susjednim zemljama ekosustava (Colotois pennaria, Agriopis aurantiaria). (Csoka 1998,Mihalache i dr. 1998). Osim velikog |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 11 <-- 11 --> PDF |
[?. Ilrašovcc i M. [larapm: 1)1.1 A(iNO/N() - PROGNOZ.NT. METODI-´ I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 1X3-19.1 Grafikon 3. Površina napadnuta od kukavičjeg suznika (Malacosoma neustrid) i jasenove pipe (Stereonychusfraxini) u 20-godišnjem razdoblju. Graph 3. Area attaeked by Tent catterpillar (Malacosoma neustria) and ash weevil (Stereonychus fraxini) in a 20-year period. (ha) 35000 30000 25000 20000 15000 10000 5000 ^ Stereonych us frax in i ?#&##** v * ^ V ^ A . Malacosoma neustria Slika 1. Uzorak hrastovih grana Figure 1. Oak branches sample (foto: M. Harapin) Zeleni hrastov savijač - Green oak leafroller Zeleni hrastov savijač i njegovi bliski srodnici padom grbica, pa se u obzir treba uzeti zajednički uči( Archips xylosteanus, A. crataeganus, A. podanus) nak ovih opasnih defolijatora. Obje štetne grupe (saviigraju također povremeno vrlo važnu ulogu podjednajači i grbice) mogu se dobro pratiti putem analize grana ko u kontinentalnim šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka, pa se ovom metodom već dulje vrijeme prati i progkao i makiji i šumama hrasta crnike mediteranskog ponozira dinamika njihovih populacija. dručja. Napadnuta područja često koincidiraju s na Zlatokraj i kukavičji suznik - Brown-tail moth and Tent caterpillar Od ostalih defolijatora koji zahtijevaju posebnu po- vrste stalno su prisutne u cijelom nizinskom području, a zornost zbog svoje periodične i regionalne štetnosti, povremeno sejavljaju u povećanoj brojnosti na manjim možemo navesti zlatokraja i kukavičjeg suznika. Obje površinama. Zlatokraj se također javlja sporadično u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 12 <-- 12 --> PDF |
li. Hrašovec i M. Ilarapin; DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6. C XXIII (1999), 183-193 priobalju i otocima, ali tamo se hrani isključivo plaga proljeća aviosuzbijanje ovoga štetnika provedeno na nikom (Arbutus unedo) i ne predstavlja važnijeg štetnioko 15000 ha. U ovakvim građacijskim godinama jajna ka. U posljednje vrijeme je međutim došlo do porasta legla (kukavičji suznik) i gusjenični zapretci (zlatokraj) gustoće populacije kukavičjeg suznika u središnjem koriste se za procjenu gustoće populacije i predstojeći slivnom području rijeke Save, pa je samo tijekom ovo-tijek gradacije. Hrastove ose listarice Oak sawfhes Hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis i A. toćama populacije koje zahtijevaju poduzimanje nepobraceatus) dva su defolijatora prvi puta zabilježena za srednih mjera zaštite. Posljednja gradacija ovih defolipodručje Hrvatske u kasnim pedesetim, i od tada se pejatora bila je sredinom osamdesetih. riodički javljaju u pojedinim područjima u takvim gus- Jasenova pipa - Narrow-leaved ash weevil Na poljskom jasenu kao najvažnija vrsta javlja se koj niši smješteno oko 50% populacije. Problem u svejasenova pipa, a nekoliko je razloga koji enemogućuju zi s njenim suzbijanjem povezan je s činjenicom da uspješnije suzbijanje ovoga važnog defolijatora. Za imaga napadaju pupove u rano proljeće, te je stoga procjenu gustoće populacije koristi se metoda sabiranja otežana depozicija bilo kakvog zaštitnog sredstva jer mahovine sa donjih dijelova stabala do visine od lm. list još nije niti počeo s razvojem. S druge strane poljski Prikupljena se mahovina stavlja u fotoeklektore u kojijasen vrlo rijetko tvori čiste sastojine, pa to predstavlja ma se broje izašla imaga koja su se u mahovinu sakrila dodatni problem oko planiranja i provedbe neposrednih radi prezimljavanja. Procjenjuje se daje u ovoj ekološ-kemijskih zaštitnih mjera. Ostali defolijatori listaca - Other defoliators of broadhves Među manje poznatim i u posljednje vrijeme sve malena osa pojavila se prvo u šumskim rasadnicima, da učestalijim dcfolijatorima istaknuli bismo još jednu bi posljednjih godina počela uzrokovati vidljive štete i hrastovu osu listaricu, vrstu Caliroa annulipes. Ova u hrastovim sastojinama prvoga dobnog razreda. Defolijatori četinjača - Conifer defoliators U sastojinama četinjača svojom štetnošću prednjači je najznačajnije mjesto pripalo jelinom moljcu igličaru borov četnjak gnijezdar. Ova je vrsta široko raspros( Argyresthia fundella). Sredinom pedesetih ovaj je matranjena i redovito se prati metodom brojanja zimskih leni leptirić započeo svoju pogubnu gradaciju u Gorzapredaka na čitavom području obalne i otočne Hrvatskom kotaru. Od tada, njegova važnost je opala, iako je ske. Uz to, redovito se obavlja laboratorijska analiza ja-ostao na vrhu ljestvice opasnih defolijatora. U posljedjnih legala i kokona te se prema potrebi poduzimaju njih 20 godina prosječna površina napadnuta ovim represivne mjere, najčešće kombinacija mehaničke memoljcem iznosi 2766 ha, dok je 1980. godine zabilježetode odsijecanja i spaljivanja zimskih zapredaka i tretna pojava na površini od skoro 40000 ha. Procjena gusman nekim od bioloških bakterijskih pripravaka ili toće populacije obavlja se brojanjem ljetnjih kokona i biotehničkih pripravaka za poremetnju regulacije rasta omjerom toga broja na tisuću jelovih iglica. Prema doi presvlačenja. bivenom omjeru sastojine se svrstavaju u pet razreda Obična jela kao naša najvažnija četinjača povrenapada. U posljednjih 20 godina nije zabilježena pojameno je napadnuta od nekih defolijatora među kojima va njegove gradacije. Ksilofagi - Xylophages Problemi koje uzrokuju ksilofagi mogu se svrstati u njem stabala (Agrilus spp., Pityokteines spinidens, Ips tri glavne grupe: tehničke štete koje se javljaju na potypographies, Pytiogenes chalcographus) i kombinirasječenim ili umirućim stablima, podjednako u nizinne tehničke i fiziološke štete u kulturama topola i vrba skim hrastovim šumama kao i gorskim šumama bukve i uzrokovane brojnim kornjašima i gusjenicama leptira, jele (Trypodendron spp., Xylehorus spp. and Platypus želimo naglasiti da su štete od potkornjaka na običnoj cylindrus), fiziološke štete sa rezultirajućim odumira-smreci, za razliku od situacije u ostalim dijelovima |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 13 <-- 13 --> PDF |
B. Hrašovcc i M. Hurapin: DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6.CXX1II {1999), 183-193 Europe, razmjerno male i rijetke. Uzrok tomu je još uvijek očuvana prirodnost naših gorskih šuma, odnosno povoljni sastav vrsta. Tako se izolirani napadi smrekinog pisara i šesterozubog smrekina potkornjaka kod nas mogu zabilježiti povremeno samo na malim površinama gdje je smreku unio čovjek, a ne nalazi se u ZAKLJUČAK Dijagnostičke i prognostičke metode rada u okviru integralne zaštite šuma predstavljaju iznimno važan segment u procesu gospodarenja šumskim resursom na načelima potrajnoga gospodarenja. Svi važni i osobito štetni šumski kukci obuhvaćeni su planom motrenja, a posljedice njihova štetnog djelovanja redovito se procjenjuju i pravovremeno donose odluke o potrebnim mjerama suzbijanja. Represivne mjere, koordinirane od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, djelatnika DPC-a te voditelja odjela za ekologiju i zaštitu pri poduzeću "Hrvatske šume", usmjerene su ka novim i ekološki prihvatljivijim biološkim i biotehničkim rješenjima. Uporaba klasičnih kemijskih pripravaka sve je manja, a i kada se primjenjuju biraju se pripravci s užim spektrom djelovanja, manjom toksičnošću i povećanom biorazgradivošću. U budućnosti napore će trebati usmjeriti u sljedećim smjerovima: LITERATURA Androić,M.iHarapin,M. 1996: Štetna entomofana. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vinkovci, 241-245. Csöka , G., 1998: Recent trend of damage caused by pests and pathogens in the Hungarian forests. U: Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 115-120. Grodzki , W., 1998: Threats to mountain forests in Poland by bark beetles. U: Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 167-172. Harapin , M., 1993: Istraživanje nekih činitelja koji utječu na urod žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Radovi, Vol. 28 (1-2): 185-191. Harapin, M., M. IIalambek,B. Liović,S. Novak- A gb aba & D. Matošević, 1996: Dijagnoza i prognoza u šumarskoj patologiji. U: S. Sever (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 69-74. optimumu svoga areala i ne raste u prikladnom sastavu ostalih vrsta drveća. Ova povremena manja žarišta napada pojavljuju se u u potpunom suglasju s velikim zarazama potkornjaka središnje, istočne i zapadne Europe (Csöka 1998, Grodzki 1988, Knižek i dr. 1988,Zolubas iŽiogas 1988). Conclusion intenziviranje metode uzorkovanja za neke štetnike koji se ne javljaju svake godine, i to osobito u područjima s visokim postotkom sušenja stabala. provedbu metoda praćenja gustoća populacija uz pomoć feromona za veći broj vrsta, a posebice za neke štetnike hrastovih šuma i kultura topola i vrba. intenziviranje metode analize grana i njezino proširivanje na ostala šumska područja. Jasno je da će za postizanje ovih ciljeva biti potrebna pomoć svih relevantnih struktura, no isto je tako jasno da su potencijalni dobici nemjerljivi u usporedbi s potrebnim investicijama. Opravdanost postojanja dobre i organizirane dijagnozno-prognozne službe može se konačno potvrditi svake, pa i ove godine, kada su dobiveni laboratorijski podaci potvrdili stvarno stanje na terenu, a pravovremena spoznaja o opsegu mogućih šteta omogućila organizaciju uspješne akcije suzbijanja utvrđenih štetnika na napadnutim površinama. References Klepac, D. i Spaić, I. 1965: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka, Šumarski list (89) 3-4: 93-101. Knižek, M., Zahradn ik, P. iLiška,.!. 1998: Outbreaks of bark beetles in mountain conditions. U: Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 173-176. Mihalache, G., Mihalcius, V, Simioncscu, A. i lanculescu, M. 1998: Aspects regarding the phytosanitary state of Romanian forests in the period 1997-1998. U: Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 141-151. Zolubas,P. iŽiogas,A. 1998: Recent outbreaks of Ips typographus in Lithuania. U: Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 197-198. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 14 <-- 14 --> PDF |
B. Hrašmi-c i M. Harapin: DIJAGNOZNO - l´ROCiNO/.NI- METODE I GRADAC. ZNAČAJNIJIH Sili . KUKACA.,. SUMMARY: In 1980 the Croatian Ministry of Agriculture and Forestry established a Diagnose and Prognose Service located in Forest Research Institute Jastrebarsko. Since ownership structure of Croatian forest land is largely dominated by state forests, ac-tivity of the Diagnose and Prognose Service (DPS) is closely connected with closely related department in state enterprise "Hrvatske šume". Various methods are applied in order to asses the population densities of most important forest pests and these being adapted to specific biological cycles and practical aspects of survey techniques. Egg masses of Lvmantria dispar are counted regularly on a yearly basis and this is done both on continental (transect method) and coastal area (sample plots). Intensity of attack is ex-pressed by percentage of trees with egg masses for current year and these are classified into five classes, lowest having less than 1% "attacked" trees and highest having more than 50% "attacked " trees. Larvae of some insect pests are counted in some special circumstances and this applies more to forest nurseries where grubs and larvae of Scarabaeidae, Noctuidae and Elateridae are counted and if critical numbers are achieved suppressive measures have to be undertaken. On a qualitative basis, larvae are often laboratory reared and checked against parasitism or other biological agents expected to contribute the crack-down of heavy infestation period. Pupae or cocoons are sometimes being counted and used for assessment of population buildup for several pests among which more often T. pityocampa, N. sertifer, Stereonychus fraxini and Dendrolimus pini. Laboratory analysis of qualitative population elements is periodically carried out on pupae of the above mentioned pests. Adults are also targeted for population density assessment and this is done in several ways. Most often, adults are collected by some means of trapping technique. Well established method for assessment of population densities and critical population levels is used for two of the most important loopers: Erannis defoliaria and Operophthera brumata. Their wingless females are caught and counted on sticky trap-belts during the emergence period October-January. Another method for trapping the soil emerging pests is by using the wire-mesh covered cages (some Geometridae, A. abdominalis and acorn pests such as Curculio spp. and Cydia spp.). Modern methods for adult trapping in monitoring purposes involving sexual pheromones are used only fragmentary and more as an experimental addition to permanent evolvement of survey techniques (Paranthrene tabaniformis, Gypsonoma aceriana, Ostrinia nubi/alis, Zeu-zera pyrina). There is however one special method of branch sampling developed for specific needs of population density and defoliation risk assessment in our broadlived oak forests. Its originator, M. Harapin, introduced it by the late eighties with intention to better assess unclear situation regarding flowering and acorn production and causes for early crop loss (Harapin J 993). Another important issue were problems with population density assessment of some early defoliators which overwinter on oak twigs in egg stage. Today, this has become a widely accepted method providing fairly accurate predictions of what is going to happen in sampled forests in the following spring. During late fall and winter, samples are taken from randomly chosen oak trees from upper strata. Usually, trees are felled down (which is mainly during the normal felling period in these forests), then 4-7 branches, 70-80 cms in length, are taken from upper parts of crown, preferably from all four aspects. Branches are transported to a centralized laboratory managed by DPS service where they are given water supply, room temperature and daily supply of sunlight. Underneath, white sheets of paper are secured on which early signs of defoliation can be recorded (excrements). Also, the defoliating fauna, their composition and densities can be easily assessed and related to available food supply, i.e. buds and sprouting leaves. Another important outcome of this Šumarski list br. 5 6, C XXIII (1999), 1X3-193 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 15 <-- 15 --> PDF |
B. Hrašovcc i M. Ilarapin: DIJACiNOZNO - PROCiNO/NI-, METODIi I GRADAC. ZNAČAJNIJIH ŠThT. KUKACA... method is prediction of flowering capacity. As in many neighboring countries, situation in Croatia, regarding more important insect pests is in many ways similar. There is more than twenty species of defoliators, sap suckers and xylophages screened regu-larly or on a periodical basis with various survey methods used in Croatian forests and forest nurseries. The most serious pests in the lowland riparian forests and partly in the hilly belt of continental Croatia are L. dispar, T viridana and several geometrid species among which E. defoliaria and O. brumata lead in severity of attack. During the past two decades three major peaks in L. dispar population density occurred. The highest one was by the beginning of eighties with more than 130000 hectares atta-cked. Second peak followed by the late eighties and the third one peaked in 1994 (Androić & Harapin 1996). Among other defoliating insects some deserve special attention due to their periodical and regional defoliating impact. Euproctis chrysorrhoea and Malacosoma neustria are good examples. Both are constantly present throughout the whole lowland region but not causing damages in larger areas. Apethymus abdominalis and A. braccatus are the two tenthredinids which were recorded in lowland oak forests by late fifties and have periodically entered gradation stages since then. Latest gradation was in mid-eighties. Stereonychus fraxini is causing severe damages on Fraxinus angustifolia and there are several factors that hamper our efforts to efficiently survey and suppress this serious defoliator. Among other defoliating insects we would like to point out some rising populations of ten-thredinid species among which Caliroa annulipes seems to have the leading role in the last three years. It started damaging young plants in some forest nurseries but in 1998 it heavily attacked some young oak stands. Pine processionary moth is widespread and sometimes very important pest in whole coastal region. It is regularly monitored since it is always present in some parts in relatively large numbers. Abies alba, as our most important conifer species, has specific guild of defoliators. However, one lepidopterous species emerged as far most important and destructive. During mid-fifties Argyresthia fundella started its devastating gradation in the hearth of mountainous region. It remained important pest with this first eruption being the strongest. Problems regarding xylophages can be categorized in three main groups: technical damages occurring on logged and dying trees both in lowland oak forests as in fir and spruce forests of mountainous region (Trypodendron spp., Xyleborus spp. and Platypus cylindrus), physio-logical damages with resulting tree dyout (Agrilus spp., Pityokteines spinidens, I. typogra- phus, Pytiogenes chalcographus) and combined technical and physiological damages in pop-lar and willow cultures caused by various Coleoptera and Lepidoptera. Diagnostic and survey procedures practiced in Croatian forestry play important role in imple-menting the sustainable forestry principles. All the serious and most damaging insect pests are regularly monitored and their damage impact properly and aptly prognosed. Suppressive measures, coordinated from DPS service, are shifting toward ecologically more appropriate biotechnical and biological compounds. Less and less synthetic pesticides are used and when necessary, only those with lesser toxicity and shorter persistency are used. Key words: diagnose, prognose, insect pests, population dynamics, gradation. Šumarski list br. 5 6, C XXIII (1999). 183-193 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 16 <-- 16 --> PDF |
8 GeoTeha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE STAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036 |