DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 5 6, CXXIII (1999), 183-193
UDK 630* 450 I 453 (001)


DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE I GRADACIJE ZNAČAJNIJIH
ŠTETNIH KUKACA U ŠUMAMA HRVATSKE


SURVEY METHODOLOGY AND MOST IMPORTANT INSECT PEST
OUTBREAKS IN CROATIAN FORESTS


Boris HRAŠOVEC*, Miroslav HARAPIN**


SAŽETAK: Velika ekonomska i ekološka vrijednost šumskih ekosustava
Hrvatske, opravdano zahtijevaju brigu i stalni nadzor nad čimbenicima koji
mogu značajno poremetiti stabilnost i ugroziti samu obstojnost šume. štetni
kukci spadaju među najvažnije biotske čimbenike, a njihove populacijske
promjene, gradacije, jedan su od temeljnih razloga zbog kojeg je Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske 1980. godine osnovalo Dijagnozno
prognozni centar u šumarskom institutu u Jastrebarskom.


U radu su iznesene i primjerima potkrijepljene mnogobrojne metode kojima
se u ovom specijaliziranom centru prate štetni kukci u svim njihovim
razvojnim stadijima. Osobit je naglasak na originalnoj metodi laboratorijske
obrade hrastovih grana, uz pomoć koje se dolazi do niza važnih dijagnostičko


-prognostičkih podataka. Uz to, prikazana je i pojava u vremenu i prostoru te
najvažniji gradološki podaci za najvažnije šumske štetnike na području
Hrvatske kroz posljednjih 20-ak godina.
Na kraju, dane su smjernice budućeg metodološkog razvoja koji će
omogućiti još preciznije praćenje dinamike populacija opasnih šumskih štetnika
i njihovo uspješno suzbijanje u uvjetima sve oštrijih zahtjeva za primjenom
ekološki neškodljivih metoda.


K Ij učne r ij e č i : dijagnoza, prognoza, dinamika populacije, gradacija,
štetni kukci.


UVOD - Introduction


Blizu jedne polovice površine Hrvatske pokriveno godišnjim volumnim prirastom od 9,6 milijuna m3 i
je šumom i njezinim degradacijskim stadijima (2,49 etatom od oko 5,3 milijuna m´. Najvažnije vrste drveća
milijuna ha - 44% ukupne površine zemlje). Državnih su obična bukva (37% prema drvnoj zalihi), hrast lužšuma
ima 81,4%, a privatnih 18,6%. Glavninom drnjak,
kitnjak i ostale vrste hrastova (24%), dok četinjažavnih
šuma gospodari javno poduzeće "Hrvatske šuče
predstavljaju tek 14% ukupne drvne zalihe, a domime",
dok pod različite oblike zaštite i posebnog režima nantna je običnajela, važna autoktona vrsta bukovo-jegospodarenja
otpada 1,3% površina državnih šuma (nalovih
šuma gorskog područja Hrvatske.
cionalni parkovi, parkovi prirode, različiti rezervati,


Jasno je da ovakvo prirodno bogatstvo zahtijeva priitd.).
Oko milijun ha su vrlo vrijedne visoke šume, dok


kladnu opažačko-prognoznu službu i trajni nadzor ma250000
ha otpada na različite kontinentalne i


sovnih pojava i trendove u brojnosti populacija najvažobalne
panjače. Drvna zaliha iznosi 324 milijuna m3 s


nijih šumskih štetnika i biljnih bolesti. Iz tih je razloga


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske


1980. godine osnovalo Dijagnozno-prognozni centar u


* Doc. dr. se. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet, Zagreb
šumarskom institutu u Jastrebarskom.


** Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb


183




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 6     <-- 6 -->        PDF

H. Hrašovec i M. Ilarapin: DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET KUKACA... Šumarski list br. 5 6.CXXI11 (1W). 183-193
METODE UTVRĐIVANJA GUSTOĆA POPULACIJA ŠTETNIH KUKACA
Survey methodology practiced in insect pest monitoring


Dominacija državnih šuma u vlasničkoj strukturi
uvjetovala je i tijesnu povezanost Dijagnozno-prognoznog
centra (u daljem tekstu DPC) s poduzećem "Hrvatske
šume", odnosno s njegovim Odjelom za zaštitu
šuma i lovstvo. Terenski podaci i potrebni uzorci prikupljaju
se putem specijalistički kvalificiranih djelatnika
"Hrvatskih šuma" lociranih u svih 16 Uprava šuma. Voditelji
Odjela za zaštitu i ekologiju pri Upravama šuma
brinu se za redovito prikupljanje terenskih podataka,
pripremaju ih za redovita godišnja izvješća, te upravljaju
aktivnostima na terenu u svezi s otkrivanjem štetnika,
utvrđivanjem gustoće populacije, procjenom mogućih
šteta i ako je potrebno, planiraju i nadziru provođenje
neposrednih represivnih metoda zaštite (tretiranja).
Prikupljeni terenski podaci o gustoći populacija,
zajedno sa uzorcima praćenih kukaca i njihovih različitih
razvojnih stadija, dostavljaju se u DPC, gdje se obavlja
potrebna laboratorijska analiza. Ovdje se svi dostavljeni
numerički podaci sumiraju, biološki uzorci se analiziraju
na parazitiranost i prisutnost entomopatogenih
organizama, utvrđuje se zdravstveni i gradološki status
pojedinih regionalnih populacija i na kraju, donosi odluka
gdje, kada i kako će se provesti represivne mjere, ako
za to postoji objektivna potreba. Shodno potrebama,
specijalisti DPC-a obilaze područja u kojima se utvrđuje
povećana brojnost opasnih šumskih štetnika, pridonose
kvalitetnijem radu kolega na terenu i pomažu u
poboljšanju provedbe uhodanih metoda praćenja populacija
ili determinaciji i upoznavanju s biologijom manje
poznatih ili unešenih stranih štetnih vrsta.


Različite metode praćenja gustoće populacija najvažnijih
štetnih kukaca provode se danas u DPC-u. One
su prilagođene specifičnostima u biologiji pojedinih
vrsta, a pri odabiru se rukovodimo idejom da se procjena
brojnosti obavi dovoljno točno, na vrijeme i da po
mogućnosti bude što jednostavnija (jeftinija). Možemo
ih klasificirati u nekoliko grupa. Jedne od najstarijih ali
ništa manje vrijednih i redovito korištenih su metode
brojanja različitih razvojnih stadija pojedinih štetnika
na reprezentativnim površinama ili transektima
(Harapin i dr. 1996).


Jajna legla gubara {Lymantria dispar) broje se redovito,
svake godine i taj se posao obavlja u razdoblju
listopad-prosinac, kako na kontinentu (transekti) tako i
na otocima i priobalju (fiksne površine). Intenzitet napada
izražava se postotkom stabala s odloženim ovogodišnjim
jajnim leglima, a pregledane površine svrstavaju
se u pet stupnjeva napada. Najniži stupanj napada
sadrži do 1% stabala s utvrđenim jajnim leglima, a najviši
ima preko 50% stabala na kojima su odložena jajna
legla. Zdravstveno stanje i ostala kvalitativna svojstva
populacije utvrđuju se u DPC-u, a osobita se pozornost


posvećuje parazitiranosti jajnih legala za sljedeće štetnike:
gubar, zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea), kukavičji
suznik (Malacosoma neustria), hrastov četnjak
(Thaumetopoea processioned), borov četnjak (Thaumetopoea
pityocampä), i smeđa borova osa pilarica
(Neodiprion sertifer).


Brojnost ličinki pojedinih štetnih kukaca utvrđuje se
samo u nekim posebnim slučajevima, a to se najčešće
odnosi na šumske rasadnike gdje se redovito ili povremeno
broje ličinke iz porodica Scarabaeidae, Noctuidae
i Elateridae i ako se utvrde kritični brojevi poduzimlju
se mjere neposredne zaštite sadnica. Laboratorijskim
uzgojem utvrđuje se zdravstveno stanje većeg
broja šumskih štetnika. Različite vrste i broj parazitoida,
učestalost pojave entomopatogenih gljivica, mikrosporidija
i ostalih reduktivnih biotičkih čimbenika važnih
za procjenu gradološke faze u kojoj se nalazi pojedini
štetnik. Osim već spomenutih defolijatora, ličinke
zelenoga hrastova savijača (Tortrix viridanä), hrastove
ose listarice (Apethymus abdominalis), različitih grbica
i nekih važnijih vrsta potkornjaka također se laboratorijski
uzgajaju radi provjere zdravstvenoga stanja populacija.
U kontinentalnom području Hrvatske obavlja
se brojanje larvalnih zapredaka zlatokraja metodom
transekta, a isto se u priobalju i otocima obavlja za borovog
četnjaka.


Ponekad se za utvrđivanje brojnosti populacije koriste
kukuljice ili kokoni i to najčešće kod borovog četnjaka,
smeđe borove ose pilarice, jasenove pipe (Stereonychus
fraxini) i borovog prelca (Dendrolimus pint).
U godinama kada se očekuje prirodni pad brojnosti
populacije ovih štetnika, dodatno se utvrđuju i kvalitativni
elementi populacije metodom laboratorijskoga
uzgoja kukuljica.


Odrasli oblici štetnih kukaca također su obuhvaćeni
kvantitativnim metodama utvrđivanja gradacijskih
stanja populacije. Najčešće se radi o različitim metodama
lova pojedinih vrsta na nespecifične ili usko ciljane
klopke. Karakteristična je metoda brojanja izlazećih
ženki velikog i malog mrazovca (Erannls defoliaria i
Operophtera brumata) na ljepljivim prstenovima postavljenim
na primjernim stablima, ženke ove dvije
važne vrste defolijatora imaju vrlo reducirana krila i
nisu sposobne za let, pa se u razdoblju listopad-prosinac
mogu uloviti na prstenasto nanesenoj ljepljivoj
traci. Jedna od poznatih ali manje korištenih metoda je i
metoda lova imaga onih vrsta koje izlaze iz šumske
stelje ili tla na lovne okvire s mrežom sitnog oka. Osim
već spomenutih mrazovaca ova se metoda može uspješno
koristiti za utvrđivanje stanja populacija nekih
drugih grbica, hrastove ose listarice i plodotočaca iz
rodova Curculio i Cvdia.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 7     <-- 7 -->        PDF

B. Hrasovcc i M. Harapin: DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6. CXXIII (1499), 183-193
Suvremene metode praćenja brojnosti odraslih oblika
uz pomoć seksualnih i agregacijskih feromona otvorile
su nove putove dijagnostike i prognoze u integralnoj
zaštiti šuma. Za sada se koriste fragmentarno i u
eksperimentalnoj su fazi uvođenja za neke štetne vrste


(Paranthrene tabaniformis, Sesia apiformis, Gypsonoma
aceriana, Pyrausta nubilalis, Zeuzera pyrina).


Agregacijski feromoni najvažnijih smrekovih potkornjaka,
smrekinog pisara (Ips typographus), šesterozubog
smrekinog potkornjaka (Pityogenes chalcographus)
i crnogoričnoga ljestvičara (Trypodendron lineatum)
koriste se danas kao dopunska kontrolna metoda u
kontinentalnom području Hrvatske, gdje značajnije pridolazi
obična smreka. Ovo se osobito odnosi na one dijelove
gdje je smreka umjetno unesena, naravno, izvan
njenog prirodnog područja rasprostiranja.


Osim navedenih, u današnjoj metodološkoj praksi


Metoda obrade hrastovih grana


Tijekom kasne jeseni i zime, sabiru se uzorci grana
sa slučajno odabranih hrastova iz dominantne etaže.
Stabla se obično obaraju (što najčešće koincidira s razdobljem
zimske sječe), zatim se uzima 4-7 grana duljine
70-80 cm iz gornjih dijelova sa svih strana krošnje.
Grane se zatim transportiraju u što kraćem roku u laboratorij
DPC-a u Jatrebarskom, gdje se na sobnoj temperaturi
uz dotok vode i sunca potiče njihov razvoj (pupanje,
listanje i cvatnja). Ispod grana stavlja se čisti bijeli
papir, na kojem se može pratiti tijek rane defolijacije
preko produkcije ekskremenata. Sastav i brojnost štetnih
vrsta lako se određuje pregledom prolistalih hrasto-


DPC-a u Jastrebarskom se već dulji niz godina koristi
jedna osobita i originalna metoda obrade hrastovih grana
radi procjene gustoće populacije nekih opasnih dcfolijatora
i procjene rizika golobrsta u uzorkovanim sastojinama.
Njen tvorac, M. Harapin, započeo je koristiti
ovu metodu krajem osamdesetih godina radi razjašnjenja
nejasnoća oko problema cvatnje i plodonošenja
hrasta lužnjaka (Harapi n 1993). Drugi važan razlog
bila je nemogućnost ili otežano utvrđivanje stanja populacije
tzv. "ranih" štetnika, koji najčešće prezimljuju
ujajnom stadiju na vršnim hrastovim grančicama. Danas
ova metoda omogućuje vjerodostojno utvrđivanje
stanja populacije važnih šumskih štetnika i eventualnu
predstojeću defolijaciju. Uz to, rezultat analize grana
daje i realnu sliku nastupajuće cvatnje, što također ima
važnih posljedica u kompleksnom postupku obnove
hrastovih šuma.


- Winter oak branches analysis
vih grana te jednostavno određuje i kritični broj s obzirom
na dostupan broj lisnih i cvjetnih pupova.


Drugi važan podatak koji se dobiva laboratorijskom
analizom uzorkovanih grana je broj ženskih cvjetova,
odnosno omjer između muških i ženskih cvjetova. Uz
to, dodatno se može utvrditi i postotak grana koje ne listaju
(uz pretpostavku kvalitetno uzetog uzorka), a taj
nam podatak može govoriti o intenzitetu očekivanoga
sušenja na pojedinim šumskim površinama ("umiranje
šuma" ili "Waldsterben", rječju, kompleksni simptomi
propadanja cjelokupnih šumskih kompleksa o kojim se
osobito govori od početka osamdesetih).


Tablica .Rezultat analize hrastovih grana u četverogodišnjem razdoblju za najvažnija područja pridolaska hrasta lužnjaka u
Hrvatskoj. U tablici je prikazan postotak defolijacije, postotak sušenja, postotak ženskih cvjetova te uzročnici defolijacije.
Znakom "?" označene su rubrike za koje nisu bili dostupni podaci.


Table
Sample results of a four-year branch analysis regarding flowering capacity, defoliation prediction and insect pests
involved (regional forestry administration samples given in the table represent larger part of pedunculate oak forests
in Croatia; "?" symbol represents lack of data)


Godina
Year
Broj
uzoraka
Number
of
Broj
grana
Number
of
Prolistalo
Sprouted
Nema
listanja
Dead
shoot
Cvjetovi
Flowers
Muški
Male
Ženski
Female
Defolijacija
Defoliation
Štetnik
Pest
samples twigs tips (%)


UPRAVA ŠUMA BJELOVAR - BJELOVAR REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION


1989/90 12 88 57 30 15 8 25
1990/91 36 252 130 74 585 119 35
1991/92 62 400 233 166 1810 425 20
1992/93 53 283 228 168 732 239 75
L(%) 163 1023 648 (63) 438 (42) 3142 791 (20) 39


savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, easebearer, sawfly
savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, easebearer, sawfly
savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, easebearer, sawfly
savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, easebearer, sawfly




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 8     <-- 8 -->        PDF

B. Hrašovcc i M. Ilarapin: DIJAGNO/NO - l´R()( INOZN1-. MhlOUI. I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET KUKACA... Šumarski list br. 5 6. CXXIII (11W|, 183-193
UPRAVA ŠUMA KARLOVAC - KARLOVAC REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION
1989/90 2 68 63 -628 7 15 savijači, grbice
leafrollers, loopcrs
1990/91 11 88 56 41 1217 132 60 osa listarica
oak sawfly
1991/92 3 17 6 16 67 47 -1992/
93 17 73 55 67 295 198 30 savijači, grbice
leafrollers, loopcrs
Z(%) 33 246 180 (73) 124(50) 2207 384 (15) 35


UPRAVA ŠUMA ZAGREB-ZAGREB REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION
1989/90 10 67 36 -471 8 30 savijači, grbice, tuljčar
leafrollers, loopers, casebearer
1990/91 27 187 125 32 633 209 45 osa listarica, grbice
oak sawfly, loopers
1991/92 12 88 35 47 164 8 15 osa listarica, grbice
oak sawfly, loopers
1992/93 65 367 256 157 936 274 65 osa listarica, grbice, tuljčar
oak sawfly, loopers, casebearer
Z(%) 114 709 452 (64) 236 (33) 2204 499 (18) 36


UPRAVA ŠUMA VINKOVCI - VINKOVCI REGIONAL FORESTRY ADMINISTRATION


1989/90 40 219 170 29 1357 95 50 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, casebearer, sawfly
1990/91 41 229 210 41 868 170 20 osa listarica, grbice, tuljčar
oak sawfly, loopers, casebearer
1991/92 ? 7 ? ? 9 9 ? 9
1992/93 25 164 86 73 104 42 25 savijači, grbice, tuljčar, osa listarica
leafroll., loopers, casebearer, sawfly
Z(%) 106 612 466 (76) 143(23) 2329 307 (12) 32
S(%) 422 2590 1746 (67) 941 (36) 9882 1981 (17) 36


GRADACIJE ŠTETNIKA I TRENDOVI - Insect pest gradations and recent trends


Kao i u mnogim susjednim zemljama, situacija je u nošću šumskih zajednica, njihovim uzgojnim oblikom
Hrvatskoj u pogledu pojave i brojnosti šumskih štetni- te klimatskim predispozicijskim čimbenicima. Prikazat
ka u mnogočemu slična. Postoje određene razlike koje ćemo ovdje samo najvažnije šumske štetnike i grupe u
su uglavnom uvjetovane različitim sastavom i očuva- svezi s njihovom važnošću za hrvatsko šumarstvo.


Tablica 2. Važniji štetni šumski kukci zabilježeni u razdoblju 1979-1998, napadnute površine i sadašnji trendovi dinamike njihovih populacija
Table 2 More important insect pests recorded during the 1979 1998 period, area attacked and most recent short-term trends


Štetnik Red Biljka hraniteljica Napadnuta površina u Trend
Insect Order Host razdoblju 1979-1998 (ha) Trend


Area attacked during the
period 1979-1998 (ha)
prosječno najviše u


average godini
maximum


Lymantria dispar Lepidoptera
Listače 77943 136000 ->
Broadlives


Geometridae Lepidoptera
Listače 19096 64013 ->
Broadlives




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 9     <-- 9 -->        PDF

B. Hrašovec i M. Harapin: DLIAGNOZNO - PKOCiNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA.. Šumarski list br. 5 6,CXXIII(1999), 1X3-193
Tortrix viridana Lepidoptera Hrastovi 13983 64013 T
Oaks
Euproctis chrysorrhoea Lepidoptera Quercus robur,
Q. petraea
2712 11091 ttt
Apethymus abdominalis Hymcnoptcra Quercus robur 1005 3640 t
Malacosoma neustria Lepidoptera Quercus robur 737 8022 ttt
Stereonychusfraxini
Thaumetopoea pityocampa
Coleoptera
Lepidoptera
Fraxinus angustifolia
Pinus spp.
6996
4702
31529
18193
ti
Argyresthiafundella Lepidoptera Abies alba 2766 39582 —>
Coleophora laricella Lepidoptera Larix europaea 14 287 t
Rhyacionia buoliana Lepidoptera Pinus spp. 42 189 t
Dioryctria splendidella Lepidoptera Pinaceae 12 135 1
Pristiphora abietina Hymenoptcra Picea abies 17 209 -»
Neodiprion sertifer Hymenoptera Pinus spp. 16 92 i
Sacchiphantes viridis, S. abielis Homoptera Picea abies 160 1203 ->
Dreyfusia nuesslini Homoptera Abies alba 49 820 i
Scolytidae Coleoptera Pinaceae 1594 4410 ->t
Melasoma populi Coleoptera Topole 683 2927 i
Poplar cultivars
Phyllodecta vitellinae Coleoptera Topole 537 2967 i
Poplar cultivars
Saperda populnea Coleoptera Topole 141 1020 i
Poplar cultivars
Cryptorrhynchus lapathi Coleoptera Topole i vrbe 124 954 ~*
Poplar and willow
cultivars
Paranthrene tabamförmis Lepidoptera Topole 95 986 i
Poplar cultivars
Thaumetopoea processionea Lepidoptera Quercus spp. 298 2000 tt


Postoji više od 20 vrsta defolijatora, sisača i ksilofa- šumskih ekosustava i okolnih brdskih šuma kontinenga
koje redovito ili periodički uz pomoć operativaca- talnog dijela Hrvatske su gubar, zeleni hrastov savijač i
specijalista iz poduzeća "Hrvatske šume" prati osoblje nekoliko vrsta grbica, medu kojima prednjače veliki i
DPC-a u Jastrebarskom. Najopasniji štetnici nizinskih mali mrazovac.


Gubar - Gypsy moth


Tijekom posljednjih 20-ak godina pojavila su se tri suzbijanja javlja u priobalnom području proizlazi iz
glavna gradacijska razdoblja gubara glavonje. Najjače činjenice da ne postoje metode za precizni izračun
je bilo razdoblje s početka osamdesetih kada je bilo našteta.
Kako se najčešće radi o šumama hrasta medunca i
padnuto više od 130000 ha. Drugi je vrhunac uslijedio crnike i njihovim različitim degradacijskim stadijima,
krajem osamdesetih i treći je kulminirao 1994. g. neposredne mjere suzbijanja ne poduzimaju se i gra(
Androić i Harapin 1996). Prvi je bio najveći dacije se prepuštaju svom prirodnom tijeku. U vrijedpovršinom,
dok su iduća dva bila sve manja. Važno je nim šumama hrasta lužnjaka u unutrašnjosti, nepopritom
napomenuti daje gubar postao važnim članom sredan ekonomski gubitak uslijed moguće defolijacije
štetne entomofaune primorskih i obalnih hrastovih procijenjuje se prema rezultatima znanstvenih istrašuma,
dok je njegova štetnost jenjala u unutrašnjosti. živanja na 30% tečajnog godišnjeg prirasta (K1 e p a c i
Posljednja gradacija koja je započela u Istri, u kratkom Spaić 1965). Stupanj parazitiranosti i pojava ostalih
je roku, od svega tri godine, opustošila pojedina obalna reduktivnih čimbenika kontrolira se tijekom gradacije
područja i neke otoke, dosegnuvši najjužniju točku u ovoga štetnika i predstavlja važan element za donošeokolici
Metkovića. Problem koji se u vezi mogućeg nje odluke o suzbijanju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 10     <-- 10 -->        PDF

B. llrašovcc i M. llanipni: l)I.I.A(iNO/NO - PROdNOZNI- Mhl´ODK I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STIiT. KUKACA... Šumarski list br. 5-6. CXX1II (1999), 183-193
Grafikon 1. Površina napadnuta najvažnijim šumskim defolijatorima u 20-godišnjem razdoblju.
Graph I. Area attacked by most dangerous forest defoliators in a 20-year period.


(ha)


140000


120000


100000
80000


60000
40000
20000


™ Lymantria dispar
Tortrix viridana


0


Geometridae
** ** m m, Euproctis chrvsorrhoea


«ST q?


BB mApethymus abdominalis


v1 <1
m urn
&J


V

Grafikon 2. Površina napadnuta od borovog četnjaka (Thaumetopoeapityocampa) u 20-godišnjcm razdoblju.
Graph 2. Area attacked by pine proccessionary moth {Thaumetopoeapityocampa) in a 20-year period.


Grbice - Loopers


Grbice su druga vrlo važna grupa defolijatora čije je i malog mrazovca, koji predvode u štetnosti, povrevažnost
narasla u nizinskim šumskim ekosustavima, meno se pojavljuju i još neke vrste koje pridonose
osobito tijekom osamdesetih i devedesetih. Slični trenukupnom
štetnom djelovanju na stabilnost šumskog
dovi utvrđeni su i regionalno u susjednim zemljama ekosustava (Colotois pennaria, Agriopis aurantiaria).
(Csoka 1998,Mihalache i dr. 1998). Osim velikog




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 11     <-- 11 -->        PDF

[?. Ilrašovcc i M. [larapm: 1)1.1 A(iNO/N() - PROGNOZ.NT. METODI-´ I GRADAC. ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 1X3-19.1


Grafikon 3. Površina napadnuta od kukavičjeg suznika (Malacosoma neustrid) i jasenove pipe (Stereonychusfraxini)
u 20-godišnjem razdoblju.


Graph 3. Area attaeked by Tent catterpillar (Malacosoma neustria) and ash weevil (Stereonychus fraxini) in a 20-year period.


(ha)
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000


^

Stereonych us frax in i


?#&##**


v * ^ V ^ A .


Malacosoma neustria


Slika 1. Uzorak hrastovih grana
Figure 1. Oak branches sample


(foto: M. Harapin)


Zeleni hrastov savijač - Green oak leafroller


Zeleni hrastov savijač i njegovi bliski srodnici padom grbica, pa se u obzir treba uzeti zajednički uči(
Archips xylosteanus, A. crataeganus, A. podanus) nak ovih opasnih defolijatora. Obje štetne grupe (saviigraju
također povremeno vrlo važnu ulogu podjednajači
i grbice) mogu se dobro pratiti putem analize grana
ko u kontinentalnim šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka, pa se ovom metodom već dulje vrijeme prati i progkao
i makiji i šumama hrasta crnike mediteranskog ponozira
dinamika njihovih populacija.
dručja. Napadnuta područja često koincidiraju s na


Zlatokraj i kukavičji suznik - Brown-tail moth and Tent caterpillar


Od ostalih defolijatora koji zahtijevaju posebnu po- vrste stalno su prisutne u cijelom nizinskom području, a
zornost zbog svoje periodične i regionalne štetnosti, povremeno sejavljaju u povećanoj brojnosti na manjim
možemo navesti zlatokraja i kukavičjeg suznika. Obje površinama. Zlatokraj se također javlja sporadično u




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 12     <-- 12 -->        PDF

li. Hrašovec i M. Ilarapin; DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE I GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6. C XXIII (1999), 183-193
priobalju i otocima, ali tamo se hrani isključivo plaga
proljeća aviosuzbijanje ovoga štetnika provedeno na
nikom (Arbutus unedo) i ne predstavlja važnijeg štetnioko
15000 ha. U ovakvim građacijskim godinama jajna
ka. U posljednje vrijeme je međutim došlo do porasta legla (kukavičji suznik) i gusjenični zapretci (zlatokraj)
gustoće populacije kukavičjeg suznika u središnjem koriste se za procjenu gustoće populacije i predstojeći
slivnom području rijeke Save, pa je samo tijekom ovo-tijek gradacije.


Hrastove ose listarice Oak sawfhes


Hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis i A. toćama populacije koje zahtijevaju poduzimanje nepobraceatus)
dva su defolijatora prvi puta zabilježena za srednih mjera zaštite. Posljednja gradacija ovih defolipodručje
Hrvatske u kasnim pedesetim, i od tada se pejatora
bila je sredinom osamdesetih.
riodički javljaju u pojedinim područjima u takvim gus-


Jasenova pipa - Narrow-leaved ash weevil


Na poljskom jasenu kao najvažnija vrsta javlja se koj niši smješteno oko 50% populacije. Problem u svejasenova
pipa, a nekoliko je razloga koji enemogućuju zi s njenim suzbijanjem povezan je s činjenicom da
uspješnije suzbijanje ovoga važnog defolijatora. Za imaga napadaju pupove u rano proljeće, te je stoga
procjenu gustoće populacije koristi se metoda sabiranja otežana depozicija bilo kakvog zaštitnog sredstva jer
mahovine sa donjih dijelova stabala do visine od lm. list još nije niti počeo s razvojem. S druge strane poljski
Prikupljena se mahovina stavlja u fotoeklektore u kojijasen
vrlo rijetko tvori čiste sastojine, pa to predstavlja
ma se broje izašla imaga koja su se u mahovinu sakrila dodatni problem oko planiranja i provedbe neposrednih
radi prezimljavanja. Procjenjuje se daje u ovoj ekološ-kemijskih zaštitnih mjera.


Ostali defolijatori listaca - Other defoliators of broadhves


Među manje poznatim i u posljednje vrijeme sve malena osa pojavila se prvo u šumskim rasadnicima, da
učestalijim dcfolijatorima istaknuli bismo još jednu bi posljednjih godina počela uzrokovati vidljive štete i
hrastovu osu listaricu, vrstu Caliroa annulipes. Ova u hrastovim sastojinama prvoga dobnog razreda.


Defolijatori četinjača - Conifer defoliators


U sastojinama četinjača svojom štetnošću prednjači je najznačajnije mjesto pripalo jelinom moljcu igličaru
borov četnjak gnijezdar. Ova je vrsta široko raspros(
Argyresthia fundella). Sredinom pedesetih ovaj je matranjena
i redovito se prati metodom brojanja zimskih leni leptirić započeo svoju pogubnu gradaciju u Gorzapredaka
na čitavom području obalne i otočne Hrvatskom
kotaru. Od tada, njegova važnost je opala, iako je
ske. Uz to, redovito se obavlja laboratorijska analiza ja-ostao na vrhu ljestvice opasnih defolijatora. U posljedjnih
legala i kokona te se prema potrebi poduzimaju njih 20 godina prosječna površina napadnuta ovim
represivne mjere, najčešće kombinacija mehaničke memoljcem
iznosi 2766 ha, dok je 1980. godine zabilježetode
odsijecanja i spaljivanja zimskih zapredaka i tretna
pojava na površini od skoro 40000 ha. Procjena gusman
nekim od bioloških bakterijskih pripravaka ili toće populacije obavlja se brojanjem ljetnjih kokona i
biotehničkih pripravaka za poremetnju regulacije rasta omjerom toga broja na tisuću jelovih iglica. Prema doi
presvlačenja. bivenom omjeru sastojine se svrstavaju u pet razreda


Obična jela kao naša najvažnija četinjača povrenapada.
U posljednjih 20 godina nije zabilježena pojameno
je napadnuta od nekih defolijatora među kojima va njegove gradacije.


Ksilofagi - Xylophages


Problemi koje uzrokuju ksilofagi mogu se svrstati u njem stabala (Agrilus spp., Pityokteines spinidens, Ips
tri glavne grupe: tehničke štete koje se javljaju na potypographies,
Pytiogenes chalcographus) i kombinirasječenim
ili umirućim stablima, podjednako u nizinne
tehničke i fiziološke štete u kulturama topola i vrba
skim hrastovim šumama kao i gorskim šumama bukve i uzrokovane brojnim kornjašima i gusjenicama leptira,
jele (Trypodendron spp., Xylehorus spp. and Platypus želimo naglasiti da su štete od potkornjaka na običnoj
cylindrus), fiziološke štete sa rezultirajućim odumira-smreci, za razliku od situacije u ostalim dijelovima




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 13     <-- 13 -->        PDF

B. Hrašovcc i M. Hurapin: DUAGNOZNO - PROGNOZNE METODE 1 GRADAC ZNAČAJNIJIH STET. KUKACA... Šumarski list br. 5 6.CXX1II {1999), 183-193
Europe, razmjerno male i rijetke. Uzrok tomu je još
uvijek očuvana prirodnost naših gorskih šuma, odnosno
povoljni sastav vrsta. Tako se izolirani napadi smrekinog
pisara i šesterozubog smrekina potkornjaka kod
nas mogu zabilježiti povremeno samo na malim površinama
gdje je smreku unio čovjek, a ne nalazi se u


ZAKLJUČAK


Dijagnostičke i prognostičke metode rada u okviru
integralne zaštite šuma predstavljaju iznimno važan
segment u procesu gospodarenja šumskim resursom na
načelima potrajnoga gospodarenja. Svi važni i osobito
štetni šumski kukci obuhvaćeni su planom motrenja, a
posljedice njihova štetnog djelovanja redovito se procjenjuju
i pravovremeno donose odluke o potrebnim
mjerama suzbijanja. Represivne mjere, koordinirane od
strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, djelatnika
DPC-a te voditelja odjela za ekologiju i zaštitu pri
poduzeću "Hrvatske šume", usmjerene su ka novim i
ekološki prihvatljivijim biološkim i biotehničkim rješenjima.
Uporaba klasičnih kemijskih pripravaka sve je
manja, a i kada se primjenjuju biraju se pripravci s užim
spektrom djelovanja, manjom toksičnošću i povećanom
biorazgradivošću.


U budućnosti napore će trebati usmjeriti u sljedećim
smjerovima:


LITERATURA


Androić,M.iHarapin,M. 1996: Štetna entomofana.
U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
Vinkovci, 241-245.


Csöka , G., 1998: Recent trend of damage caused by
pests and pathogens in the Hungarian forests. U:
Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings,
First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa,
115-120.


Grodzki , W., 1998: Threats to mountain forests in
Poland by bark beetles. U: Grodzki, Knižek &
Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the
IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 167-172.


Harapin , M., 1993: Istraživanje nekih činitelja koji
utječu na urod žira hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.), Radovi, Vol. 28 (1-2): 185-191.


Harapin, M., M. IIalambek,B. Liović,S. Novak-
A gb aba & D. Matošević, 1996: Dijagnoza
i prognoza u šumarskoj patologiji. U: S.
Sever (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski
institut Jastrebarsko, Zagreb, 69-74.


optimumu svoga areala i ne raste u prikladnom sastavu
ostalih vrsta drveća. Ova povremena manja žarišta napada
pojavljuju se u u potpunom suglasju s velikim
zarazama potkornjaka središnje, istočne i zapadne Europe
(Csöka 1998, Grodzki 1988, Knižek i dr.
1988,Zolubas iŽiogas 1988).


Conclusion


intenziviranje metode uzorkovanja za neke štetnike
koji se ne javljaju svake godine, i to osobito u područjima
s visokim postotkom sušenja stabala.


provedbu metoda praćenja gustoća populacija uz
pomoć feromona za veći broj vrsta, a posebice za
neke štetnike hrastovih šuma i kultura topola i vrba.


intenziviranje metode analize grana i njezino proširivanje
na ostala šumska područja.
Jasno je da će za postizanje ovih ciljeva biti potrebna
pomoć svih relevantnih struktura, no isto je tako jasno
da su potencijalni dobici nemjerljivi u usporedbi s
potrebnim investicijama. Opravdanost postojanja dobre
i organizirane dijagnozno-prognozne službe može
se konačno potvrditi svake, pa i ove godine, kada su dobiveni
laboratorijski podaci potvrdili stvarno stanje na
terenu, a pravovremena spoznaja o opsegu mogućih
šteta omogućila organizaciju uspješne akcije suzbijanja
utvrđenih štetnika na napadnutim površinama.


References


Klepac, D. i Spaić, I. 1965: Utjecaj nekih defolijatora
na debljinski prirast hrasta lužnjaka, Šumarski
list (89) 3-4: 93-101.


Knižek, M., Zahradn ik, P. iLiška,.!. 1998: Outbreaks
of bark beetles in mountain conditions. U:
Grodzki, Knižek & Forster (ur.), Proceedings,
First Workshop of the IUFRO WP 7.03.10,
Warszawa, 173-176.


Mihalache, G., Mihalcius, V, Simioncscu,


A. i lanculescu, M. 1998: Aspects regarding
the phytosanitary state of Romanian forests in
the period 1997-1998. U: Grodzki, Knižek &
Forster (ur.), Proceedings, First Workshop of the
IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 141-151.
Zolubas,P.
iŽiogas,A. 1998: Recent outbreaks of
Ips typographus in Lithuania. U: Grodzki, Knižek
& Forster (ur.), Proceedings, First Workshop
of the IUFRO WP 7.03.10, Warszawa, 197-198.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 14     <-- 14 -->        PDF

B. Hrašmi-c i M. Harapin: DIJAGNOZNO - l´ROCiNO/.NI- METODE I GRADAC. ZNAČAJNIJIH Sili . KUKACA.,.
SUMMARY: In 1980 the Croatian Ministry of Agriculture and Forestry established
a Diagnose and Prognose Service located in Forest Research
Institute Jastrebarsko. Since ownership structure of Croatian forest land is
largely dominated by state forests, ac-tivity of the Diagnose and Prognose
Service (DPS) is closely connected with closely related department in state enterprise
"Hrvatske šume". Various methods are applied in order to asses the
population densities of most important forest pests and these being adapted to
specific biological cycles and practical aspects of survey techniques. Egg
masses of Lvmantria dispar are counted regularly on a yearly basis and this is
done both on continental (transect method) and coastal area (sample plots).
Intensity of attack is ex-pressed by percentage of trees with egg masses for current
year and these are classified into five classes, lowest having less than 1%


"attacked" trees and highest having more than 50% "attacked " trees. Larvae
of some insect pests are counted in some special circumstances and this applies
more to forest nurseries where grubs and larvae of Scarabaeidae,
Noctuidae and Elateridae are counted and if critical numbers are achieved
suppressive measures have to be undertaken. On a qualitative basis, larvae
are often laboratory reared and checked against parasitism or other biological
agents expected to contribute the crack-down of heavy infestation period.
Pupae or cocoons are sometimes being counted and used for assessment of
population buildup for several pests among which more often T. pityocampa,


N. sertifer, Stereonychus fraxini and Dendrolimus pini. Laboratory analysis of
qualitative population elements is periodically carried out on pupae of the
above mentioned pests. Adults are also targeted for population density assessment
and this is done in several ways. Most often, adults are collected by some
means of trapping technique. Well established method for assessment of population
densities and critical population levels is used for two of the most important
loopers: Erannis defoliaria and Operophthera brumata. Their wingless
females are caught and counted on sticky trap-belts during the emergence
period October-January. Another method for trapping the soil emerging pests
is by using the wire-mesh covered cages (some Geometridae, A. abdominalis
and acorn pests such as Curculio spp. and Cydia spp.). Modern methods for
adult trapping in monitoring purposes involving sexual pheromones are used
only fragmentary and more as an experimental addition to permanent evolvement
of survey techniques (Paranthrene tabaniformis, Gypsonoma aceriana,
Ostrinia nubi/alis, Zeu-zera pyrina).
There is however one special method of branch sampling developed for
specific needs of population density and defoliation risk assessment in our
broadlived oak forests. Its originator, M. Harapin, introduced it by the late
eighties with intention to better assess unclear situation regarding flowering
and acorn production and causes for early crop loss (Harapin J 993). Another
important issue were problems with population density assessment of some
early defoliators which overwinter on oak twigs in egg stage. Today, this has
become a widely accepted method providing fairly accurate predictions of
what is going to happen in sampled forests in the following spring.


During late fall and winter, samples are taken from randomly chosen oak
trees from upper strata. Usually, trees are felled down (which is mainly during
the normal felling period in these forests), then 4-7 branches, 70-80 cms in
length, are taken from upper parts of crown, preferably from all four aspects.
Branches are transported to a centralized laboratory managed by DPS service
where they are given water supply, room temperature and daily supply of
sunlight. Underneath, white sheets of paper are secured on which early signs
of defoliation can be recorded (excrements). Also, the defoliating fauna, their
composition and densities can be easily assessed and related to available food
supply, i.e. buds and sprouting leaves. Another important outcome of this


Šumarski list br. 5 6, C XXIII (1999), 1X3-193




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 15     <-- 15 -->        PDF

B. Hrašovcc i M. Ilarapin: DIJACiNOZNO - PROCiNO/NI-, METODIi I GRADAC. ZNAČAJNIJIH ŠThT. KUKACA...
method is prediction of flowering capacity. As in many neighboring countries,
situation in Croatia, regarding more important insect pests is in many ways
similar. There is more than twenty species of defoliators, sap suckers and xylophages
screened regu-larly or on a periodical basis with various survey
methods used in Croatian forests and forest nurseries. The most serious pests
in the lowland riparian forests and partly in the hilly belt of continental
Croatia are L. dispar, T viridana and several geometrid species among which


E. defoliaria
and O. brumata lead in severity of attack.
During the past two decades three major peaks in L. dispar population
density occurred. The highest one was by the beginning of eighties with more
than 130000 hectares atta-cked. Second peak followed by the late eighties and
the third one peaked in 1994 (Androić & Harapin 1996). Among other defoliating
insects some deserve special attention due to their periodical and regional
defoliating impact. Euproctis chrysorrhoea and Malacosoma neustria
are good examples. Both are constantly present throughout the whole lowland
region but not causing damages in larger areas. Apethymus abdominalis and


A. braccatus are the two tenthredinids which were recorded in lowland oak
forests by late fifties and have periodically entered gradation stages since
then. Latest gradation was in mid-eighties.
Stereonychus fraxini is causing severe damages on Fraxinus angustifolia
and there are several factors that hamper our efforts to efficiently survey and
suppress this serious defoliator. Among other defoliating insects we would like
to point out some rising populations of ten-thredinid species among which
Caliroa annulipes seems to have the leading role in the last three years. It
started damaging young plants in some forest nurseries but in 1998 it heavily
attacked some young oak stands.


Pine processionary moth is widespread and sometimes very important pest
in whole coastal region. It is regularly monitored since it is always present in
some parts in relatively large numbers. Abies alba, as our most important
conifer species, has specific guild of defoliators. However, one lepidopterous
species emerged as far most important and destructive. During mid-fifties
Argyresthia fundella started its devastating gradation in the hearth of mountainous
region. It remained important pest with this first eruption being the
strongest. Problems regarding xylophages can be categorized in three main
groups: technical damages occurring on logged and dying trees both in lowland
oak forests as in fir and spruce forests of mountainous region
(Trypodendron spp., Xyleborus spp. and Platypus cylindrus), physio-logical
damages with resulting tree dyout (Agrilus spp., Pityokteines spinidens, I. typogra-
phus, Pytiogenes chalcographus) and combined technical and physiological
damages in pop-lar and willow cultures caused by various Coleoptera
and Lepidoptera.


Diagnostic and survey procedures practiced in Croatian forestry play important
role in imple-menting the sustainable forestry principles. All the serious
and most damaging insect pests are regularly monitored and their damage
impact properly and aptly prognosed. Suppressive measures, coordinated
from DPS service, are shifting toward ecologically more appropriate biotechnical
and biological compounds. Less and less synthetic pesticides are used
and when necessary, only those with lesser toxicity and shorter persistency
are used.


Key words: diagnose, prognose, insect pests, population dynamics,
gradation.


Šumarski list br. 5 6, C XXIII (1999). 183-193




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 16     <-- 16 -->        PDF

8 GeoTeha


Prodaja geodetskih instrumenata
Prodaja fotogrametrijske opreme
Prodaja GPS-sustava
Servis
Uredska oprema,


crtaći pribor "Rotring"
Dalekozori i povećala


NIVELIRI
TEODOLITI


ZEISS


MJERNE STANICE
LASERSKI NIVELIRI


MJERNE VRPCE
MJERNI KOTAČI
LASERSKE LIBELE


STAMAYA


PLANIMETRI


- klasični
GeoFENNEL


NIVELIRI
OPREMA


"GEOTEHA"
PRODAVAONICA I SERVIS


Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB
tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036