DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 5 6, CXXIII (1999), 183-193 UDK 630* 450 I 453 (001) DIJAGNOZNO - PROGNOZNE METODE I GRADACIJE ZNAČAJNIJIH ŠTETNIH KUKACA U ŠUMAMA HRVATSKE SURVEY METHODOLOGY AND MOST IMPORTANT INSECT PEST OUTBREAKS IN CROATIAN FORESTS Boris HRAŠOVEC*, Miroslav HARAPIN** SAŽETAK: Velika ekonomska i ekološka vrijednost šumskih ekosustava Hrvatske, opravdano zahtijevaju brigu i stalni nadzor nad čimbenicima koji mogu značajno poremetiti stabilnost i ugroziti samu obstojnost šume. štetni kukci spadaju među najvažnije biotske čimbenike, a njihove populacijske promjene, gradacije, jedan su od temeljnih razloga zbog kojeg je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske 1980. godine osnovalo Dijagnozno prognozni centar u šumarskom institutu u Jastrebarskom. U radu su iznesene i primjerima potkrijepljene mnogobrojne metode kojima se u ovom specijaliziranom centru prate štetni kukci u svim njihovim razvojnim stadijima. Osobit je naglasak na originalnoj metodi laboratorijske obrade hrastovih grana, uz pomoć koje se dolazi do niza važnih dijagnostičko -prognostičkih podataka. Uz to, prikazana je i pojava u vremenu i prostoru te najvažniji gradološki podaci za najvažnije šumske štetnike na području Hrvatske kroz posljednjih 20-ak godina. Na kraju, dane su smjernice budućeg metodološkog razvoja koji će omogućiti još preciznije praćenje dinamike populacija opasnih šumskih štetnika i njihovo uspješno suzbijanje u uvjetima sve oštrijih zahtjeva za primjenom ekološki neškodljivih metoda. K Ij učne r ij e č i : dijagnoza, prognoza, dinamika populacije, gradacija, štetni kukci. UVOD - Introduction Blizu jedne polovice površine Hrvatske pokriveno godišnjim volumnim prirastom od 9,6 milijuna m3 i je šumom i njezinim degradacijskim stadijima (2,49 etatom od oko 5,3 milijuna m´. Najvažnije vrste drveća milijuna ha - 44% ukupne površine zemlje). Državnih su obična bukva (37% prema drvnoj zalihi), hrast lužšuma ima 81,4%, a privatnih 18,6%. Glavninom drnjak, kitnjak i ostale vrste hrastova (24%), dok četinjažavnih šuma gospodari javno poduzeće "Hrvatske šuče predstavljaju tek 14% ukupne drvne zalihe, a domime", dok pod različite oblike zaštite i posebnog režima nantna je običnajela, važna autoktona vrsta bukovo-jegospodarenja otpada 1,3% površina državnih šuma (nalovih šuma gorskog područja Hrvatske. cionalni parkovi, parkovi prirode, različiti rezervati, Jasno je da ovakvo prirodno bogatstvo zahtijeva priitd.). Oko milijun ha su vrlo vrijedne visoke šume, dok kladnu opažačko-prognoznu službu i trajni nadzor ma250000 ha otpada na različite kontinentalne i sovnih pojava i trendove u brojnosti populacija najvažobalne panjače. Drvna zaliha iznosi 324 milijuna m3 s nijih šumskih štetnika i biljnih bolesti. Iz tih je razloga Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske 1980. godine osnovalo Dijagnozno-prognozni centar u * Doc. dr. se. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet, Zagreb šumarskom institutu u Jastrebarskom. ** Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb 183 |