DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list hi. 5 6, C´XXIII (1999), 227-239 UDK 630* 231 + 561 ((Quercus robur I..) POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POŽEŠKOJ KOTLINI LOCAL POPULATION EXPERIMENT OF COMMON OAK (Quercus robur L.) IN POŽEGA VALLEY Juraj ZELIĆ*, Perica BENČIĆ** SAŽETAK: Pokus lokalnih populacija hrasta lužnjka (´Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini osnovan je na lokalitetu šumskog rasadnika "Hajderovac", Šumarija Kutjevo. Sjeme je posijano ujesen 1994. godine u sjemeništu prema planiranom rasporedu. Mjerenje promjera biljaka na mjestu korjenovog vrata i visine biljke od korjenovog vrata do vršnog pupa, obavljeno je nakon prvog i drugog vegetacijskog razdoblja u sjemeništu 1996. i 1997. godine, te nakon trećeg rasta na biljkama poljskog pokusa 1998. godine. Pokus je obuhvatio 5 lokalnih populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka. Temelji se na uzorku (od 28 do 72 biljke po populaciji) i zamišljen je kao podpokus provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Kao kontrolni uzorak korištene su šumske sadnice iz redovne rasadničke proizvodnje (Koska). Praćena su tri obilježja biljaka (visina, promjer i odnos visine i promjera). Odnos visine i promjera iskazan je funkcijom parabole i koeficijentom regresije (b). Razlike u visinama, promjerima i odnos visine i promjera (h/d) tretirane su posebno za uzorke biljaka u sjemeništu, a posebno za presađene biljke u planiranom poljskom pokusu (rast biljaka 1997, mjerenje početak 1998). Omjer visine i promjera po lokacijama populacija (subasocijacije) iskazan je matematičkom funkcijom parabole, a veličina parametra (b) pokazuje jačinu ovisnosti promjene jedinice visine za jedinicu promjera. Nakon prvog rasta biljaka (1996) najviša prosječna visina je s lokacije 3 Eminovački lug (22,i cm), a najniža je s lokacije 5 -Sesvetački lug (17,5 cm). Najveći prosječan promjer imale su biljke s lokacije 4 - Kulski lug (6,4 mm), a najmanji s lokacije 5 -Sesvetački lug (4,9 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji na lokaciji 1 -Ugarci (20,1). Nakon drugog rasta biljaka (1997), najviša prosječna visina je s lokacije 3 -Eminovački lug (48,4 cm), a najniža s lokacije 5 -Sesvetački lug (33,9 cm). Najveći prosječni promjer je na lokaciji 4 - Kulski lug (9,5 mm), a najmanji na lokaciji 5 -Sesvetački lug (5,5 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji Sesvetački lug (73,3), a najmanji na lokaciji Kulski lug (25,3). Nakon presađuje biljaka na plohu poljskog pokusa i trećeg rasta biljaka (1998) najviša prosječna visina je na lokaciji 1 - Ugarci (50, lem), a najniža s * Mr sc. Juraj Zclić, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", Požega, M. Tmine 2 ** Perica Benčić. dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", rasadnik "Hajderovac", Kutjevo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Zelie, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem robur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski lisl br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239 lokacije 5 - Sevetački lug (23,0 cm). Najveći prosječan pomjerje s lokacije 1 — Ugarci (10, 1), a najmanji na lokaciji 5 -Sevetački lug (5,0 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4 -Kulski lug (60,7), a na/manji na lokaciji 1 - Ugarci (26,4). K Ij u č n e r ij e č i: Lokalne populacije, Quercus robur L., subasocijacija, sjeme, žir, poljski pokus, visina, promjer, odnos visine i promjera, parametar regresije (b). UVOD Introduction Hrast lužnjak (Quercus robur L.), kao najvrijednija i najvažnija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, ima prirodni areal rasprostranjeni a i u Požeškoj kotlini. Uglavnom se prostire na području gospodarske jedinice "Poljadijske šume", dakle u nizinskom dijelu Požeške kotline. U gospodaskoj jedinici "Južna Krndija kutjevačka" nalazi se samo u odjelu 105 c, kao zanimljiva zajednica hrasta lužnjaka s cerom i sladunom u kojoj je došlo do spontane hibridizacije četiri vrste hrasta (lužnjak, kitnjak, sladun i cer). Od kraja prošlog stoljeća, zrele sastojinc hrasta lužnjaka sječene su čistom sječom s ciljem prevođenja šumske u poljoprivrednu proizvodnju. Danas je zastupljen uređajni razred hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici "Poljadijske šume" na površini 631,39 ha, s drvnom zalihom 136.821 m3 i gospodarskoj jedinici "Južna Krndija kutjevačka", odjel 105, s površinom 43,97 ha i 5714 m3 drvnom zalihom. Zbog permanentnog pritiska antropogenih i ekoloških čimbenika na sastojine hrasta lužnjaka, u Požeškom polju postoji opasnost potpunog nestajanja ove vrijedne šumske vrste drveća, osobito nakon dovršnih sječa i poremetnje dobne strukture postojećih sastojina. Dosadašnjim gospodarenjem mijenjala se zastupljenost pojedinih vrsta drveća u omjeru smjese na štetu lužnjaka, paje obnova prirodnim putem dugotrajna i neučinkovita. Nužna je intervencija šumarskih stručnjaka u pripremi sastojina za prirodnu obnovu, priprema staništa i popunjavane sastojina sjemenom ili sadnicama lužnjaka. Na vrlo malom prostoru Požeške kotline došlo je do formiranja nekoliko biljnih zajednica (subasocijacija) hrasta lužnjaka uvjetovanih mikroklimatskim i mikroedafskim čimbenicima. Iako hrast lužnjak u optimalnom prirodnom arealu zauzima područja do 100 m nadmorske visine, utvrđeno je da se na području Požeške kotline širi od 135 m nadmorske visine (Sesvetački lug) do 223 m nadmorske visine (Ugarci). Temeljni podaci o odabranim lokalnim populacijama predstavljeni su u tablici 1., a areal rasprostranjeni a u Požeškoj kotlini vidi se na karti 1. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Purpose and research aim Svrha istraživanja je da se budućim gospodarenjem osigura najoptimalnija metoda obnove sastojina prirodnim ili umjetnim načinom. Cilj istraživanja je da se među uočenim subasocijacijama hrasta lužnjaka u Požeškom polju utvrdi fenotipska i genotipska varijabilnost i produktivne sposobnosti lokalnih populacija hrasta lužnjaka. Na temelju dobivenih rezultata treba preporučiti optimalan slijed obnove sastojina prirodnim putem ili putem unašanja sjemena i sadnica na sastojinske površine (umjetna ob nova)1. Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih rezultata predloži populacija koja ima najpovoljnije karakteristike za skupljanje sjemena i rasadničarsku proizvodnju, ili da se sjeme skuplja samo na lokaciji odabrane populacije, i isto unaša kao sjeme ili sadnica samo na tu lokaciju. Pored navedenog istraživanja u ovom radu obavlja se paralelno projekat osnivanja klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka.1´1 1 Prema rajonizaciji šuma Hrvatske na šumske sjemenske rajone, hrast lužnjak (Quercus robur L.) na području Požeškog polja mogao bi pripadati: I - oblasti nizinskih šuma, 1.2. sjemenskoj zoni nizinskih šuma Posavne i 1.1. sjemenskom rajonu hrasta lužnjaka srednje Posavine. U projektu; šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj, što gaje izradila Komisija za rajonizaciju, Zagreb, ožujka 1995., na čelu s prof, dr Slavkom Mat ićem i suradnicima, ne spominje se izrijekom Požeško polje kao jedan od rajona hrasta lužnjaka, ali na predočenoj karti oblasti, zona i rajona obuhvat je vidljiv. 1 Projekat vodi akademik prof. dr. Mirko Vidako vie i znanstvenici Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebarsko te šumarski stručnjaci "Hrvatskih šuma". Rezultati projekta prikazani su u Izvještaju o cijepljenju hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za klonske sjemenske plantaže (proljeće 1998,Tomislav Benčić, Pcrica Benčić). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Gospodarska karta 1. Lokalne populacije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini Menagement map 1. Local oak population (Quercus robur L.) in Požega Valley |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
.1. Zelić, I´ Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA {Querem rotmr L.) U POŽEŠKOJ.. Šumarski list br. 5-6, CXX1II (1999). 227-239 MATERIJAL I METODA RADA - Material and research method Pokus lokalnih populacija zamišljen je kao podpokus koji je započet 1985. godine u okviru znanstvenoistraživačkog rada i nastavljen do danas uz financiranje šumarske operative, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb2. Autori istraživanje obavljaju samostalno, u okviru problematike sjemenarstva i proizvodnje šumskih sadnica u rasadniku "Hajderovac", šumarija Kutjevo. Sabiranje i sjetva sjemena obavljena je ujesen 1994. godine, a pokus je prilagođen veličinom i materijalnofinancijskim mogućnostima šumskog rasadnika "Hajderovac". Stoga se planirala sjetva oko 1 kg sjemena (žira) po lokalitetu. Odabrano je 5 reprezentativnih lokacija za koje je utvrđeno da čine lokalne populacije hrasta lužnjaka u gospodarskim jedinicama "Poljadijske šume" (4) i "Južna Krndija kutjevačka" (1). Kao kontrolni uzorak korištene su sadnice hrasta lužnjaka iz redovne (komercijalne) prozvodnje, za koje se zna samo podatak da su porijeklom s područja šumarije Koska. Lokalne populacije hrasta lužnjaka mogu se tretirati kao biljne zajednice, subasocijacije: Odjel 30 b, 1 - Ugarci (Carpino betuli - Quercetum roboris, Anić 1959, Rauš 1969 Odjel 35 b, 2 - Babjak (Genisto elatae - Quercetum roboris ulmetum carpinifolii) Odjel 37 a, 3 - Eminovački lug (Genisto elatae -Quer cetum roboris capinetosum betuli Ht. 1938) Odjel 105 c, 4 - G.j. "Južna Krndija kutjevačka", 4 - Kulski lug (Carpino betuuli -Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969) Odjel 50 g, 5 - G.j. "Poljadijske šume", 5 - Sesvetački lug (Genisto elatae -Quercetum roboris carpinetosum betuli Ht 1938) Šumski predjel Koska, 6 - Koska (kontrola) Osnovni podaci o lokalnim populacijama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini The general data about local oak provenances Red. Lokalne broj populacije (odjel, odsjek) 1. Polj. šume, Ugarci, 30 b 2. Polj. šume, Babjak, 35 b 3. Polj. šume, Eminovački lug, 35 a 4. Južna Krndija, Kulski lug, 105 c 5. Polj. šume, Sesvetački lug, 50 g 6. Kontrola, šumarija Koska Tablica -Table 1. Sjeverna geog. širina Istočna geog. dužina "Y " "X " Nadmorska visina (m) Vrsta tla Šumarija 45°20´00" 17°37´00" 6470 076.35 5025 878.26 223,00 Pseudogej Požega Hipoglej, 45°25´00" 17°41´00" 6475 534.37 5027 999. 24 176,00 Amfiglej Požega Hipoglej, 45°20´30" 17»44´00" 6479 007. 16 5022 512.97 146,00 eutrično Požega smeđe Eutrično smeđe, 45°23´30" 17° 54´30" 6493 637.20 5027 851.46 175,00 oglejeno Kutjevo Hipoglej, močv. 45°14´00" 17°51´00" 6489 222. 32 5020 721. 16 132,00 oglejeno Pleternica * Udaljenost između istočne lokacije (4 - Kulski lug), 105 c i zapadne lokacije (1 - Ugarci), 30 bje 23. 685 m 2 Joso Gračan.NikolaKomlenović, Petar Rastovsk i: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus roburL.), Šumarski list 6 - 9, 1991.iGračan,J., Pcrić Z., Radovi, Volumen 28, broj 1-2, 1993. Pokus je obuhvatio 16 provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, a osnovan je na lokalitetu´Slavir" (šumarija Otok) i "Gajno" (šumarija Jastrebarsko). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
J. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U P0ZBSK0J.. Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239 Za sjeme (žir) u pokusu uzeto za kontrolu i posijano ujesen 1994. godine, nema detaljnih podataka o mjestu sabiranja, osim usmene izjave prodavatelja da gaje sakupio na području šumarije Koska, uprava šuma Našice. Žirom je zasijana znatna površina sjemeništa-rastilišta u šumskom rasadniku "Hajderovac", šumarija Kutjevo, s ciljem uzgoja šumskih sadnica hrasta lužnjaka, kojim se u starosti od 2 godine pošumljavaju ili popunjavaju šumske površine. Mjerenja na sadnicama obavljena su u 1997.godini, a kao dvogodišnje sadnice presađene su na pokusnu površinu s ostalim sadnicama u rasadniku "Hajderovac". Sjetva uzoraka žira obavljena je ujesen 1994. godine u sjemeništu s 5 lokacija, u 9 repeticija po 10 biljaka u jednom redu. Gredice su širine 1 m, a sjetva žira obavljena je na razmaku 10 cm. Sijanje po jedan žir u rupicu. Posijano je ukupno 450 komada žira. Prve i druge godine registrirano je preživljavanje niknutih biljaka. Presadnja dvogodišnjih biljaka izvršena je u proljeće 1997. godine na pokusnu plohu. Sadnja je izvršena u 3 bloka po repeticijama od 25 biljaka u jednom redu, po redoslijedu lokacija. Razmak sadnje je 1 m, smjer sadnje je istok-zapad, teren je blago nagnut, a redovi su okomiti na izohipse. Presađeno je ukupno 275 biljaka s 5 lokacija i kontrolni uzorak iz rasadničke proizvodnje (75 biljaka porijeklom s područja šumarije Koska)´. Mjerenje promjera vršeno je promjerkom s finom podjelom (šubler) u visini korijenovog vrata, a visina je mjerena od korijenovog vrata do vršnog pupa. Matematičko-statistička obrada mjerenih podataka vršena je priručnim programom Excel na osobnom računalu, po kojem su izrađene priložene tablice, grafikoni i grafičke funkcije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Rezultati izmjerenih obilježja, visina i promjera, matematičko-statistička analiza relevantnih parametara prikazani su tablicama 2 i 3, te grafikonima 1 i 2. Tablice i grafikoni predočeni su za tri godine mjerenja (1996., 1997. i 1998.). Razlike u visinama, promjerima i odnos visine i promjera (h/d) tretirane su posebno za uzorke biljaka u sjemeništu, a posebno za presađene biljke u planiranom poljskom pokusu (rast 1997., mjerenje početak 1998). Nakon prvog rasta (1996) najviša prosječna visina je s lokacije 3 - Eminovački lug (22,3 cm), a najniža je s lokacije 5 - Sesvetački lug (17,5 cm). Najveći prosječan promjer imale su biljke s lokacije 4 - Kulski lug (6,4 mm), a najmanji s lokacije 5 - Sesvetački lug (4,9 mm). Najveći omjer visine i promjera, (h/d) je na lokaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji na lokaciji 1 Ugarci( 20,l). Nakon drugog rasta (1997) najviša prosječna visina je s lokacije 3 - Eminovački lug (48,4 cm), a najniža s lokacije 5 - Sesvetački lug (33,9 cm). Najveći prosječni promjer je na lokaciji 4 - Kulski lug (9,5 mm), a najmanji na lokaciji 5 - Sesvetački lug (5,5 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji Sesvetački lug (73,3), a najmanji na lokaciji Kulski lug (25,3). Nakon presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa i trećeg rasta najviša prosječna visina je na lokaciji 1 - Ugarci (50,lem), a najniža s lokacije 5 - Sevctački lug (23,0 cm). Najveći prosječan promjer je s lokacije 1 - Ugarci (10,1), a najmanji na lokaciji 5 Sevetački lug (5,0 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4-Kulski lug (60,7), a najmanji na lokaciji 1 - Ugarci (26,4). Važno je istaknuti da zbog navedenog razloga odstupanja mjerenih obilježja u odnosu na prethodne godine, mjerenje u 1998. godini potrebno je promatrati posebno i bit će komparativno u idućem razdoblju. Uočava se da su mjerena obilježja za populaciju Sesvetački lug manje vjerodostojna, jer je preživjelo svega 9 biljaka. Analizom varijance (F - test) utvrđeno je da za razinu vjerojatnosti 95% postoji sinifikantna razlika između grupa i unutar grupa za promjere i visine, a na razini vjerojatnosti 99% postoji signifikantna razlika za visine. Testom homogenosti (Barlettov test) za prvo mjerenje (1996) utvrđeno je za ispitivana obilježja, promjer i visina, da ne postoje signifikantne razlike ( Fo m i F0(l5) između grupa i unutar grupa (lokacija). To bi značilo da sve biljke pripadaju istoj, homogenoj populaciji. Analiza varijance pokazuje nakon drugog rasta za ispitivana obilježja (promjer, visina) signifikantne razlike i po testu homogenosti i F - distribuciji unutar grupa i između grupa. Signifikantnost u tablicama T -4 (1997) i T - 4a (1997) istaknuta je s dvije, odnosno tri zvjezdice (**, ***). Moglo bi se zaključiti da su se nakon drugog rasta ispitivana obilježja izdiferencirala, pa upućuju da pripadaju skupu populacije (lokaciji) koja se razlikuje od drugih. 3 Prilikom presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa dolšo je do pogreške koja će se kao sistematska pokazati na mjernim veličinama promjera i visine u 1998. godini, nakon prvog rasta. Biljke su posađene na prethodno dubokim oranjem obrađeno zemljište, dublje nego su bile u sjemeništu, pa su visine i promjeri izmjereni manji nego prethodne godine. Na biljke je utjecao i stres presadnje, a prilikom njege biljaka košnjom dio biljaka je bio presječen na određenoj visini. Komparativne mjerne veličine bit će pouzdanije u idućem razdoblju. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
koeficijent varijabilnosti 0,29202157 7,54983443 0,24021718 koeficijent varijabilnosti 0,32273962 7,14142842 0,40256652 koeficijent varijabilnosti 0,39660627 6,92820323 0,57722036 Statističke vrijednosti mjerenih obilježja T-2 (1996) Porijeklo 1 - Ugarci 2 - Babjak 3 - Eminovački lug 4 - Kulski lug 5 - Sesvetački lug 6 -Kontrol promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/m 6,2105 20,7018 6,3134 21,7910 6,2143 22,3286 6,4058 21,1594 4,8571 17,4643 1,8136 7,0337 1,8383 7,0638 1,7800 7,2560 1,6358 6,7343 1,6629 6,5926 3,2890 49,4725 3,3794 49,8966 3,1684 52,6492 2,6759 45,3514 2,7653 43,4630 57 57 67 67 70 70 69 69 28 28 0 0,33976272 0,29117432 0,324161 0,286436 0,324964 0,255362 0,318265 0,342364 0,377490 #DIV/0 7,54983443 8,18535277 8,185352 8,366600 8,366600 8,306623 8,306623 5,291502 5,291502 0 0,93163632 0,22458409 0,862980 0,212750 0,867257 0,196927 0,810714 0,314258 1,245884 #DIV/0 (1997 8,9078 49,2941 8,9147 50,6176 9,2333 48,3889 9,5304 45,9855 5,4600 33,9000 8,3083 2,8749 15,8427 3,1776 17,5885 2,8299 12,7001 3,0272 14,4638 1,4568 9,3268 2,9089 8,2650 250,9910 10,0968 309,3530 8,0083 161,2930 9,1639 209,2020 2,1224 86,9900 8,4616 51 51 68 68 72 72 69 69 20 20 72 0,32139140 0,35644497 0,347477 0,306488 0,262458 0,317636 0,314529 0,266813 0,275126 0,350119 7,14142842 8,24621125 8,246211 8,485281 8,485281 8,306623 8,306623 4,472135 4,472135 8,485281 2,21842172 0,38534060 2,132918 0,333506 1,496721 0,364432 1,741236 0,325750 2,085535 0,342817 (1998 10,0833 50,1458 8,5410 45,2131 8,7846 42,4615 8,3692 41,7077 5,0000 23,0000 6,0139 3,9991 21,3376 2,7555 19,8627 3,0959 16,7369 2,4842 15,2897 1,8856 13,3666 1,8671 15,9931 455,2910 7,5926 394,5284 9,5844 280,1250 6,1714 233,7760 3,5556 178,6660 3,4859 48 48 61 61 65 65 65 65 9 9 72 0,42551120 0,32262030 0,439312 0,352423 0,394166 0,296826 0,366591 0,37712 0,581156 0,310464 6,92820323 7,81024967 7,810249 8,062257 8,062257 8,062257 8,062257 3 3 8,485281 3,07981727 0,35280562 2,543158 0,383999 2,075956 0,308127 1,896453 0,628533 4,455533 0,220039 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 55 <-- 55 --> PDF |
signifikantnosti 95 %, 0" 1,96 se (x,-x2) Porijeklo 1 Ugarci 2 - Babjak 3 Eminovački lug 4 - Kulski lug 5 Sesvetački lug 6-Kontrol promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm 8,9078 49,2941 8,9147 50,6176 9,2333 48,3889 9.5304 45,9855 5,46 33,9 8,3083 2,8749 15,8427 3,1776 17,5885 2,8299 12,7001 3,0272 14,4638 1,4568 9,3268 2,9089 8,265 250,9919 10,0968 309,3538 8,0083 161,2932 9,1639 209,2027 2,1224 86,99 8,4616 51 51 68 68 72 72 69 69 20 20 72 0 0 1,0922 6,0318 1,0246 5,2452 1,0643 5,5275 1,015 5,9678 1,0364 1,0922 6,0318 0 0 0,9988 5,1071 1,0395 5,3967 0,989 5,8469 1,0109 1,0246 5,2452 0,9988 5,1071 0 0 0,9682 4,5004 0,9138 5,0314 0,9374 g 1,0643 5,5275 1,0395 5,3967 0,9682 4,5004 0 0 0,9581 5,3251 0,9806 g 1,015 5,9678 0,989 5,8469 0,9138 5,0314 0,9581 5,3251 0 0 0,9269 ) 1,0364 5,5711 1,0109 5,4413 0,9374 4,5538 0,9806 4,8763 0,9269 5,3703 0 razlike aritmetičkih sredina pojedinih grupa (T - test) -0,0063 -0,2194 -0,3177 0,1726 -0,5850 0,5986 3,3969 2,5795 0,5785 0,0063 0,2194 -0,3190 0,4364 -0,5923 0,8583 3,4932 2,8593 0,5998 0,3177 -0,1726 0,3190 -0,4364 -0,3068 0,5340 4,1295 2,8797 0,9867 0,5850 -0,5986 0,5923 -0,8583 0,3068 -0,534 4,2486 2,2695 1,2462 -3,3969 -2,5795 -3,4932 -2,8593 -4,1295 -2,8797 -4,2486 -2,2695 -3,0730 -0,5785 0,0444 -0,5998 -0,1977 -0,9867 0,2531 -1,2462 0,7293 3,0730 2,9126 -1,0000 do 1,0000 ) nema signifikantne razlike 1,0001 do -3,0000 i od 1,0001 do 3,0000) - signifikantna razlika -3,0000 i iznad 3,0000) - značajno signifikantna razlika |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. Zclić, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA {Querem rohur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6, CXXIII (199´)). 227-239 60 graf 1 Prosječne visine lokalnih populacija 50 40 Ü Series 1 1996 30 Series 2 1997 D Series 3 20 1998 10 UGARCI BABJAK EM IN. LUG KUL. LUG SESV. LUG KOSKA L2 Prosječni promjeri lokalnih populacija graf 2 0,8 0,6 0,4 0,2 UGARCI BABJAK EMIN. LUG KUL. LUG SESV. LUG KOSKA Različite i signifikantne vrijednosti obilježja poka- je testiranje T - testom. Testiranje je potvrdilo prethodzuje analiza varijance i nakon trećeg rasta ispitivanih ne statističke veličine i signifikantne razlike, a tablica obilježja (promjer, visina). T-3 (1997) pokazuje signifikantne i značajno signifi- Da bi potvrdili rezultate utvrđene analizom vari- kantne razlike za 1997. godinu, jance (F - test) i Barlettov test homogenosti, provedeno U 1997. godini, nakon drugog rasta utvrđene su 234 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 57 <-- 57 --> PDF |
.1. /die. P. Bcnčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Ouercus robur L.) U POZLSKOJ... Šumarski liši br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239 T-4(1997) Analiza varijabilnosti, F - distribucija, Test homogenosti promjer) Izvor varijacija Zbroj kvadrata odstupanja Stupnjevi slobode Srednji kvadrat 1/2 0 1 2 3 između grupa 292,187364 558,43747283 unutar grupa 2968,69124 346 8,580032497 Ukupno 3260,87860 351 9,290252444 27422,7387388 -27130,55 292,187364 Test homogen.= najv. varij. grupe/najm. var. g. 30391,43 -27422,74 2968,69124 F= 10,0968/2,1224 F= 4,757255 *** f 0.05 = ´´55 U88 F o.o i = F - test ( F distribucija ) F-test= a22/cj|2 F= 6,810868 *** r 0.05 = 2,21 F„.„,= 3,02 T-4a(1997) Analiza varijabilnosti, F - distribucija, Test homogenosti (visina) Izvor varijacija Zbroj kvadrata odstupanja Stupnjevi slobode Srednji kvadrat 1/2 0 1 2 3 između grupa 4985,47905 5 997,09581 unutar grupa 77994,41868 346 225,417395 Ukupno 82979,89773 351 236,409965 Test homogen.= najv. varij. grupe/najm. var. g. F= 309,3538/86,9900 F = 3,556199 ** r 0.05 = ´´55 U88 F0.oi= F - test ( F distribucija) F-test= a22/af F= 4,423331 *** r 0.05 = 2,21 F0.o,= 3,02 značajne signifikantne razlike (Bold pismo) između bd + cd2. U navedenoj formuli hc predstavlja izravnatu svih grupa (lokacija), uključujući i kontrolni uzorak visinu za određene promjere biljaka. Izračunati para( Koska) i lokacije 5 - Sesvetački lug. metri a,b,c za svaku populaciju (lokaciju) i godinu Praćenje preživljavanja nakon prvog vegetacijskog mjerenja te krivulja funkcije, prikazani su na grafikonirazdoblja pokazuje da je prosječno preživljavanje ma 4 (1996), 4 (1997) i 4 (1998). 64,6%. Najmanje su preživjele biljke s lokacije 5 - SeU izračunatim jednadžbama za svaku populaciju svetački lug (31,1%), najviše s lokacije 3 -Eminovački (lokaciju) i godinu mjerenja uzima se parametar (b) kao lug (77,8%). S lokacije 1 Ugarci preživljavanje je bilo mjerna veličina koja ukazuje na razlike među pojedi 63,3%, s lokacije 2 - Babjak 73,3% i s lokacije 4 nim populacijama, a njegova dinamička vrijednost ti Kulski lug 76,7%. jekom idućeg razdoblja treba se testiranjem utvrditi kao Ispitivano treće obilježje, kao odnos visine i proviše ili manje vjerodostojan pokazatelj različitosti. Pamjera (h/d), iskazano je jednadžbom funkcije 1\. = a + rametar (b) je odnos ordinate i apscise na predočenim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Zelić, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus rubur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6. C XXIII (1999). 227-239 45 40 35 30 25 u 20 xa 15 10 Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1996. godinu graf 3 y hc = 20,7772 + 20,1482d ( 7,8323d: hc = 20.X379 + 39,0:21 d + (-2,021 5)dhc= 21,2239 + 39,6l!55d 1 6.3352d; hc= 18,5740 1-40,0«>86d + 21,3216dhc- 2 1.3797 1 39.6. !55d+ I2,3810d! UGARCI BABJAK EMIN. LUG KUL. LUG SESV. LUG 0,2 0,4 0,6 d (cm) 0,8 1,2 Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1997. godinu graf4 UGARCI BABJAK EMIN. LUG KUL. LUG SESV. LUG KON. KOSKA 0,2 0,4 0,6 0,8 1d(cm) 1,2 1,4 1,6 1,8 grafikonima. U matematičkom smislu to je vrijednost že očitati kao nagnutost pravca (tangente) na krivulju (broj) tangensa kuta što ga tangenta na predočene (parabolu). krivulje zatvara s koordinatnom osi x. Vizualno se mo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem mhur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski liši hr. 5 6, CX.XI11 (1999). 227-239 Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1998. godinu graf 5 120 100 80 UGARCI BABJAK E u 60 EMIN. LUG KUL. LUG SESV. LUG 40 KON. K.OŠK.A 20 0,5 1,5 2,5 d (cm) Na grafikonu 3 (1996) najveći parametar (b) pripalaciju 4 - Kulski lug (60,7) a najmanjiji za populaciju da populaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji populaUgarci (26,4). ciji 1 - Ugarci (20,8). Grafikon 4 (1997) pokazuje najPodaci pokazju da je parametar regresije (b), kao veći parametar (b) za populaciju Sesvetački lug (73,3), odnos porasta jedinice visine u odnosu na porast jedinia najmanji za populaciju 1- Ugarci. Na grafikonu 5 ce promjera najmanji na lokaciji 1 - Ugarci, a najveći (1998) vidljivo je daje najveći parametar (b) za popuna lokaciji 4 - Kulski lug. DISKUSIJA - Discussion Istraživanje obilježja visine i promjera te odnosa vijekcije krošnje i visine stabla, a dob sastojine malo utjesine i promjera treba nastaviti u idućim godinama u če na ovisnost horizontalne projekcije krošnje i visine poljskom pokusu kako bi se utvrdilo gube li se ili se postabla. kazuju razlike između populacija (lokacija) i u idućem Za hrast lužnjak istraživana je ovisnost horizontalne razdoblju. projekcije krošnje i prsnog promjera stabla (D/d)5. Za U sljedećem razdoblju pratit će se fenološka i morključeno je daje širina krošnje u jakoj linearnoj vezi s fološka svojstva (vrijeme listanja, morfologija lista, prsnim promjerom i starošću. Autor koristi koeficijent broj pući). regresije (b) kao mjeru promjene širine krošnje s pove ćanjem starosti sastojine. Nagib smjera mjeren koefici Za druge svrhe istraživana su obilježja ekološkojentom regresije (b) veći je u mlađim, a manji u starijim gospodarskog tipa II - G - 10 (Carpino betuli -Quercesastojinama. tum roboris (Anić ) emened. Rau š 1969). Ispitivana je ovisnost promjera horizontalne krošnje i totalnih viKrižanc e (1987) naziva odnos promjera horizonsina po pojedinim dobnim razredima4. Utvrđeno je da talne projekcije krošnje i visine stabla (D/h) "stupanj postoji linearna korelacija između promjera stabla, proslojanja krošnje po širini ili etažiranost". ´ Dubravec, T., Krejči, V.,: Ovisnost promjera horizontalne projekcije krošnje hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinih dobnih razreda ekološko-gospodarskog tipa II G- 10 {Carpino betuli -Quercetum roboris (Anić ) emend. Rauš 1969), Radovi, Vol. 28, br. 1-2, str. 79-89, Jasrtrcbarsko, 1993. U radu se zaključuje da projekcija krošnje (D/h) ovisi (jaka linearna korelacija) o debljini stabla, a tek neznatno o dobi sastojine. ´ Krejči, V.: Prirast širine krošnje u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae- Quercetum roboris H or vat, 1938) na području Hrvatske, Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, br. 20, Zagreb, 1988. 237 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
.1. /die. I´. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem mhiir L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6, CXXII1 (1999), 227-239 P ra nj i ć (1980) koristi razvoj koeficijenta regresije "b" za izučavanje tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta hrasta lužnjaka u odnosu na tečajni godišnji visinski prirast. Koeficijent regresije (b) kao odnos visine i promjera (h/d) mogao bi nakon daljeg testiranja i dinamičkih promjena tijekom vremena poslužiti kao pokazatelj različitosti između populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka u Požeškoj kotlini. Značajne razlike u koeficijentu regresije (b) između populacije 1 - Ugarci i populacije 4 - Kulski lug moglo bi se tumačiti kao razliku podvrste ili rase hrasta lužnjaka, nastale prirodnom hibridizacijom hrasta lužnjaka, sladuna, kitnjaka i cera na lokaciji Kulski lug. Za dvije navedene populacije (subasocijacijc) utvrđene su i najznačajnije razlike u edafskim uvjetima, nadmorskoj visini, udaljenosti (23.685 m), Ugarci je najzapadnija, a Kulski lug najistočnija lokacija istraživanih populacija. ZAKLJUCCI Na temelju dobivenih rezultata mjerenja obilježja visina, promjera i odnosa visine i promjera hrasta lužnjaka može se zaključiti: 1. U Požeškom polju utvrđeno je 5 populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uvjetovanih razlikama u geološkoj podlozi, hidrografskim, edafskim i mikroklimatskim uvjetima. 2. Nakon ispitivanja obilježja (promjer, visina) među potomstvom domicilnih populacija (subasocijacija) i pored utvrđene signifikantne razlike ispitivanih obilježja (mjerenje nakon drugog rasta, 1997. godine) još se ne mogu se donijeti relevantni zaključci o značajnoj genetskoj varijabilnosti među populacijama. 3. Koeficijent regresije (b) iz funkcije: hc = a + bd + cd2, nakon daljeg testiranja moguće je primijeniti kao dinamički pokazatelj genetske varijabilnosti među populacijama. Osobito je uočljiv i značajno različit koeficijent regresije (b) između populucije 1- Ugarci, zajednice hrasta lužnjaka i graba, i populacije 4 - Kulski lug, zajednice hrasta lužnjaka sa cerom i sladunom. Pretpostavlja se da je u potonjoj zajednici došlo do genetski LITERATURA 1. Benčić, P., Benčić, T.: Izvještaju o cjepljenju hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za klonskc sjemenske plantaže (proljeće 1998.) 2. Borzan, Ž., Gradečki, M, Poštenjak, K.: Procjena klijavosti lužnjakova žira rendgenografskom metodom, Radovi, Vol. 25. Br. 2. 239-260, Zagreb, 1990. Testiranje pretpostavljene genetske izdiferenciranosti po subasocijacijama, odnosno lokalnim populacijama hrasta lužnjaka, vršeno je u jednakim uvjetima poljskog pokusa. Egzaktnije testiranje pretpostavljene značajne genetske izdiferenciranosti, odnosno varijabilnosti, bilo bi nužno provesti u svakoj od 5 odabranih lokacija. Pretpostavlja se da bi domicilna populacija bila dominantna po svim svojstvima kvalitete i kvantitete. Cilj je upravo taj da se uporabom sjemena i sadnica za obnovu domicilne populacije osigurava frekvencija gena i genotipa i u sljedećoj generaciji, koja će se optimalno adaptirati na istom staništu. I zbog težine sjemena hrasta lužnjaka (žira), koje je slabo mobilno, može se zaključiti da je prirodno vezano za dato stanište. Kod određivanja šumskih sjemenskih rajona vodilo se računa upravo o značenju da se rajon veže uz područnu provenijenciju vrste šumskog drveća i genetsku izdiferenciranost. Conclusions značajnog obilježja populacije, nastalog zbog međuvrsne hibridizacije lužnjaka, cera, sladuna i kitnjaka. Potvrdu ove pretpostavke valjalo bi ispitati biokemijskim metodama, na temelju DNA fragmenata. 4. Poljski pokus lokalnih populacija (subasocijacija) u Požeškoj kotlini može poslužiti kao komparativni prilikom proizvodnje klonova hrasta lužnjaka, s plus stabala iz istih populacija, za sjemenske plantaže. Iako po obimu skroman, poljski pokus može služiti kao živi arhiv populacija hrsta lužnjaka u Požeškoj kotlini. 5. Daljnim praćenjem pokusa lokalnih populacija pored navedenih obilježja (visina, promjer, omjer visine i promjera), moguće je pretpostavljenu genetsku varijabilnost potkrijepiti fenološkim, morfolškim i biokemijskim metodama (vrijeme listanja, broj puci i morfologija lista, DNA fragmenti). 6. Već prva ispitivanja potvrđuju da se populacije (subasocijacije) hrasta lužnjaka u Požeškoj kotlini mogu tretirati kao domicilne populacije u svrhu korištenja sjemena za popunjavanje sastojina prilikom prirodne obnove ili u rasadničarskoj proizvodnji sadnica. References 3. Cestar, D., Hren,V, Kovačević,Z., IVI art i nović, J.,Pelcer,Z. (1978): Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja "Slavonske šume" (studija), Zagreb. 4. Dubravec, T., Krej či, V: Ovisnost promjera horizontalne projekcije krošnje hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinih dobnih raz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 61 <-- 61 --> PDF |
.1. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus mhur I.) U 1´0/KŠKOJ... Šumarski liši br. 5 ft, C XXIII (1999), 227-239 reda ekološko-gospodarskog tipa II -G - 10 10. Osnova gospodarenja: "Poljadijske šume", Uprava (Carpino betuli -Quercetum roboris (Anić) šuma Požega, 1998. emend. Rauš 1969), Radovi, Vol. 28, br. 1-2, str. ll.Pran j ić, A.: Odnos visinskog i debljinskogpriras 79-89, Jasrtrebarsko, 1993. ta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik za šum 5. Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P.: ske pokuse, broj 20, Zagreb, 1980. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus 12. Rauš , Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zarobur L.), Šumarski list 6-9, 1991. greb, 1986. 6. Gračan, J., Perić,Z.: Pokus provenijencija hrasta 13. Serdar , V.: Udžbenik statistike, Školska knjiga lužnjaka (Quercus robur L.), Radovi, Volumen Zagreb 1966. 28, broj 1-2, 1993.). 14. Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, J., 7. Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Pedunculate oak in CroaSamardžić , I.: Fitocenološke začajke šuma tia), Monografija, Vinkovci - Zagreb, HAZU - i, sladuna i cera (As. Quercetum Frainetto -cerrs 1996. Rudski 1949) u Slavoniji, Šumarski list, br. 7-8, 8. Krej č i, V.: Prirast širine krošnje u zajednici hrasta 1996. lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae 15.Vidaković,M., Krstinić,A.: Genetika i ople Quercetum roboris Horvat, 1938) na području menjivanje šumskog drveća, Šumarski fakultet Hrvatske, Radovi, Šumarski institut Jastrebar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1985. sko, br. 20, Zagreb, 1988. 16. Vukelić, J., Rauš,Đ.: Šumarska fitocenologija i 9. Matić , S. i suradnici: Šumski sjemenski rajoni u šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Hrvatskoj, Komisija za rajonizaciju, Zagreb, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1998. ožujka 1995. SUMMARY: Local population (5) experiment of common oak (Quercus robur LJ i Požega Valley planted on locality forest nursery "Hajderovac", Forest Office Kutjevo. The results ofmeasurments of plants heights and diameters has been determined diferences and significant betveen local population. After first growing (1996), the highets average heights had local population 3 -Eminovački lug (22,3 cm), the lowest average heghts had local population 5 -Sesvetački lug (17,5 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local population 4 - Kulski lug (6,4 mm ) , the lowest average diameter had local population 5 -Sesvetački lug (4,9 mm). The highest proportion betveen height and diameter (h/d) had local population 4 - Kulski lug (40,1) ond the lowest had local population /- Ugarci (20,1). After second growing (1997), the highets average heights had local population 3 -Eminovački lug (48,4 cm), the lowest average heights had local population 5 -Sesvetački lug (33,9 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local population 4 - Kulski lug (9,5 mm), the lowest average diameter had local population 5 -Sesvetački lug (5,5 mm). The highest proportion between height and diameter (h/d) had local population 5 -Sesvetački lug (73,3) ond the lowest had local population 4 - Kulski lug (25,3). After established the experimental field plot and after third growing (1998), the highets average heights had localpopulaton 1 - Ugarci (50,1 cm), the lowest average heghts had local population 5 -Sesvetački lug (23,0 cm). The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local popuulation /- Ugarci (10,1 mm), the lowest average diameter had local population 5 Sesvetački lug (5,0 mm). The highest proportion betveen height and diameter (h/d) had local ppulation 4- Kulski lug (60,7) ond the lowest had local population 1 - Ugarci (26,4). Key words: Local population, Quercus robur L., subassotiation, seed, acorn, field plot, height, diameter, proportion between height and diameter (h/d), parameter of regression (b). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 62 <-- 62 --> PDF |
f :* *7 ´ ´´!» ´v ´ 1 1 ´. * * fJmr;. ti* . ´*-_ ri´Ä-wV-´w-- -."S´-v"* - *´ \?A*-*r ´..-UJ. * . ***^r ´:*%*-. ´ .*! v~v´*´-. * iva ´"IV ; ^ *** \;M c "´nit*, ,;a| i. ,,v» .; «rt*, ».:, ,*> * ili. )7 ..--.i*J\" V »\ -»*»´<\,5 ´ -:-"%»-´» *%´ . .v vM : ^4» AST ;«?« unikomerc-uvoz Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |