DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 49     <-- 49 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list hi. 5 6, C´XXIII (1999), 227-239
UDK 630* 231 + 561 ((Quercus robur I..)


POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)
U POŽEŠKOJ KOTLINI


LOCAL POPULATION EXPERIMENT OF COMMON OAK (Quercus robur L.)
IN POŽEGA VALLEY


Juraj ZELIĆ*, Perica BENČIĆ**


SAŽETAK: Pokus lokalnih populacija hrasta lužnjka (´Quercus robur L.) u
Požeškoj kotlini osnovan je na lokalitetu šumskog rasadnika "Hajderovac",
Šumarija Kutjevo.


Sjeme je posijano ujesen 1994. godine u sjemeništu prema planiranom
rasporedu. Mjerenje promjera biljaka na mjestu korjenovog vrata i visine biljke
od korjenovog vrata do vršnog pupa, obavljeno je nakon prvog i drugog vegetacijskog
razdoblja u sjemeništu 1996. i 1997. godine, te nakon trećeg rasta
na biljkama poljskog pokusa 1998. godine.


Pokus je obuhvatio 5 lokalnih populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka.
Temelji se na uzorku (od 28 do 72 biljke po populaciji) i zamišljen je kao podpokus
provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Kao kontrolni uzorak korištene
su šumske sadnice iz redovne rasadničke proizvodnje (Koska).


Praćena su tri obilježja biljaka (visina, promjer i odnos visine i promjera).
Odnos visine i promjera iskazan je funkcijom parabole i koeficijentom regresije
(b).


Razlike u visinama, promjerima i odnos visine i promjera (h/d) tretirane su
posebno za uzorke biljaka u sjemeništu, a posebno za presađene biljke u planiranom
poljskom pokusu (rast biljaka 1997, mjerenje početak 1998). Omjer visine
i promjera po lokacijama populacija (subasocijacije) iskazan je
matematičkom funkcijom parabole, a veličina parametra (b) pokazuje jačinu
ovisnosti promjene jedinice visine za jedinicu promjera.


Nakon prvog rasta biljaka (1996) najviša prosječna visina je s lokacije 3 Eminovački
lug (22,i cm), a najniža je s lokacije 5 -Sesvetački lug (17,5 cm).
Najveći prosječan promjer imale su biljke s lokacije 4 - Kulski lug (6,4 mm), a
najmanji s lokacije 5 -Sesvetački lug (4,9 mm). Najveći omjer visine i promjera
(h/d) je na lokaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji na lokaciji 1 -Ugarci
(20,1).


Nakon drugog rasta biljaka (1997), najviša prosječna visina je s lokacije 3


-Eminovački lug (48,4 cm), a najniža s lokacije 5 -Sesvetački lug (33,9 cm).
Najveći prosječni promjer je na lokaciji 4 - Kulski lug (9,5 mm), a najmanji na
lokaciji 5 -Sesvetački lug (5,5 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je
na lokaciji Sesvetački lug (73,3), a najmanji na lokaciji Kulski lug (25,3).
Nakon presađuje biljaka na plohu poljskog pokusa i trećeg rasta biljaka
(1998) najviša prosječna visina je na lokaciji 1 - Ugarci (50, lem), a najniža s


* Mr sc. Juraj Zclić, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", Požega, M. Tmine 2
** Perica Benčić. dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", rasadnik "Hajderovac", Kutjevo


ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Zelie, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem robur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski lisl br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239


lokacije 5 - Sevetački lug (23,0 cm). Najveći prosječan pomjerje s lokacije 1 —
Ugarci (10, 1), a najmanji na lokaciji 5 -Sevetački lug (5,0 mm). Najveći omjer
visine i promjera (h/d) je na lokaciji 4 -Kulski lug (60,7), a na/manji na


lokaciji 1 - Ugarci (26,4).


K Ij u č n e r ij e č i: Lokalne populacije, Quercus robur L., subasocijacija,
sjeme, žir, poljski pokus, visina, promjer, odnos visine i promjera, parametar
regresije (b).


UVOD Introduction


Hrast lužnjak (Quercus robur L.), kao najvrijednija i
najvažnija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, ima prirodni
areal rasprostranjeni a i u Požeškoj kotlini. Uglavnom
se prostire na području gospodarske jedinice "Poljadijske
šume", dakle u nizinskom dijelu Požeške kotline.
U gospodaskoj jedinici "Južna Krndija kutjevačka"
nalazi se samo u odjelu 105 c, kao zanimljiva zajednica
hrasta lužnjaka s cerom i sladunom u kojoj je došlo
do spontane hibridizacije četiri vrste hrasta (lužnjak,
kitnjak, sladun i cer).


Od kraja prošlog stoljeća, zrele sastojinc hrasta lužnjaka
sječene su čistom sječom s ciljem prevođenja
šumske u poljoprivrednu proizvodnju. Danas je zastupljen
uređajni razred hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici
"Poljadijske šume" na površini 631,39 ha, s drvnom
zalihom 136.821 m3 i gospodarskoj jedinici "Južna
Krndija kutjevačka", odjel 105, s površinom 43,97
ha i 5714 m3 drvnom zalihom.


Zbog permanentnog pritiska antropogenih i ekoloških
čimbenika na sastojine hrasta lužnjaka, u Požeškom


polju postoji opasnost potpunog nestajanja ove vrijedne
šumske vrste drveća, osobito nakon dovršnih sječa i poremetnje
dobne strukture postojećih sastojina. Dosadašnjim
gospodarenjem mijenjala se zastupljenost pojedinih
vrsta drveća u omjeru smjese na štetu lužnjaka, paje
obnova prirodnim putem dugotrajna i neučinkovita. Nužna
je intervencija šumarskih stručnjaka u pripremi sastojina
za prirodnu obnovu, priprema staništa i popunjavane
sastojina sjemenom ili sadnicama lužnjaka.


Na vrlo malom prostoru Požeške kotline došlo je do
formiranja nekoliko biljnih zajednica (subasocijacija)
hrasta lužnjaka uvjetovanih mikroklimatskim i mikroedafskim
čimbenicima. Iako hrast lužnjak u optimalnom
prirodnom arealu zauzima područja do 100 m nadmorske
visine, utvrđeno je da se na području Požeške
kotline širi od 135 m nadmorske visine (Sesvetački lug)
do 223 m nadmorske visine (Ugarci).


Temeljni podaci o odabranim lokalnim populacijama
predstavljeni su u tablici 1., a areal rasprostranjeni a
u Požeškoj kotlini vidi se na karti 1.


SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Purpose and research aim


Svrha istraživanja je da se budućim gospodarenjem
osigura najoptimalnija metoda obnove sastojina prirodnim
ili umjetnim načinom.


Cilj istraživanja je da se među uočenim subasocijacijama
hrasta lužnjaka u Požeškom polju utvrdi fenotipska
i genotipska varijabilnost i produktivne sposobnosti
lokalnih populacija hrasta lužnjaka. Na temelju
dobivenih rezultata treba preporučiti optimalan slijed
obnove sastojina prirodnim putem ili putem unašanja
sjemena i sadnica na sastojinske površine (umjetna ob


nova)1. Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih
rezultata predloži populacija koja ima najpovoljnije karakteristike
za skupljanje sjemena i rasadničarsku proizvodnju,
ili da se sjeme skuplja samo na lokaciji odabrane
populacije, i isto unaša kao sjeme ili sadnica samo
na tu lokaciju.


Pored navedenog istraživanja u ovom radu obavlja
se paralelno projekat osnivanja klonske sjemenske
plantaže hrasta lužnjaka.1´1


1 Prema rajonizaciji šuma Hrvatske na šumske sjemenske rajone, hrast lužnjak (Quercus robur L.) na području Požeškog polja mogao bi pripadati:
I - oblasti nizinskih šuma, 1.2. sjemenskoj zoni nizinskih šuma Posavne i 1.1. sjemenskom rajonu hrasta lužnjaka srednje Posavine. U
projektu; šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj, što gaje izradila Komisija za rajonizaciju, Zagreb, ožujka 1995., na čelu s prof, dr Slavkom
Mat ićem i suradnicima, ne spominje se izrijekom Požeško polje kao jedan od rajona hrasta lužnjaka, ali na predočenoj karti oblasti, zona
i rajona obuhvat je vidljiv.


1 Projekat vodi akademik prof. dr. Mirko Vidako vie i znanstvenici Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebarsko te šumarski
stručnjaci "Hrvatskih šuma". Rezultati projekta prikazani su u Izvještaju o cijepljenju hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za klonske
sjemenske plantaže (proljeće 1998,Tomislav Benčić, Pcrica Benčić).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Gospodarska karta 1. Lokalne populacije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini
Menagement map 1. Local oak population (Quercus robur L.) in Požega Valley




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 52     <-- 52 -->        PDF

.1. Zelić, I´ Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA {Querem rotmr L.) U POŽEŠKOJ.. Šumarski list br. 5-6, CXX1II (1999). 227-239


MATERIJAL I METODA RADA - Material and research method


Pokus lokalnih populacija zamišljen je kao podpokus
koji je započet 1985. godine u okviru znanstvenoistraživačkog
rada i nastavljen do danas uz financiranje
šumarske operative, "Hrvatske šume" p.o. Zagreb2. Autori
istraživanje obavljaju samostalno, u okviru problematike
sjemenarstva i proizvodnje šumskih sadnica u
rasadniku "Hajderovac", šumarija Kutjevo.


Sabiranje i sjetva sjemena obavljena je ujesen 1994.
godine, a pokus je prilagođen veličinom i materijalnofinancijskim
mogućnostima šumskog rasadnika "Hajderovac".
Stoga se planirala sjetva oko 1 kg sjemena
(žira) po lokalitetu. Odabrano je 5 reprezentativnih lokacija
za koje je utvrđeno da čine lokalne populacije
hrasta lužnjaka u gospodarskim jedinicama "Poljadijske
šume" (4) i "Južna Krndija kutjevačka" (1). Kao
kontrolni uzorak korištene su sadnice hrasta lužnjaka iz
redovne (komercijalne) prozvodnje, za koje se zna samo
podatak da su porijeklom s područja šumarije Koska.


Lokalne populacije hrasta lužnjaka mogu se tretirati
kao biljne zajednice, subasocijacije:
Odjel 30 b, 1 - Ugarci (Carpino betuli - Quercetum roboris,
Anić 1959, Rauš 1969
Odjel 35 b, 2 - Babjak (Genisto elatae - Quercetum roboris
ulmetum carpinifolii)


Odjel 37 a, 3 - Eminovački lug (Genisto elatae -Quer
cetum roboris capinetosum betuli Ht.
1938)


Odjel 105 c, 4 - G.j. "Južna Krndija kutjevačka", 4 -
Kulski lug (Carpino betuuli -Quercetum
roboris quercetosum cerris Rauš
1969)


Odjel 50 g, 5 - G.j. "Poljadijske šume", 5 - Sesvetački
lug (Genisto elatae -Quercetum roboris
carpinetosum betuli Ht 1938)


Šumski predjel Koska, 6 - Koska (kontrola)


Osnovni podaci o lokalnim populacijama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Požeškoj kotlini
The general data about local oak provenances


Red. Lokalne
broj populacije
(odjel, odsjek)


1. Polj. šume,
Ugarci,
30 b


2. Polj. šume,
Babjak,
35 b


3. Polj. šume,
Eminovački
lug, 35 a


4. Južna Krndija,
Kulski lug,
105 c


5. Polj. šume,
Sesvetački
lug, 50 g


6. Kontrola,
šumarija
Koska


Tablica -Table 1.
Sjeverna
geog.
širina
Istočna
geog.
dužina
"Y " "X "
Nadmorska
visina
(m)
Vrsta
tla
Šumarija
45°20´00" 17°37´00" 6470 076.35 5025 878.26 223,00 Pseudogej Požega
Hipoglej,
45°25´00" 17°41´00" 6475 534.37 5027 999. 24 176,00 Amfiglej Požega
Hipoglej,
45°20´30" 17»44´00" 6479 007. 16 5022 512.97 146,00 eutrično Požega
smeđe
Eutrično
smeđe,
45°23´30" 17° 54´30" 6493 637.20 5027 851.46 175,00 oglejeno Kutjevo
Hipoglej,
močv.
45°14´00" 17°51´00" 6489 222. 32 5020 721. 16 132,00 oglejeno Pleternica


* Udaljenost između istočne lokacije (4 - Kulski lug), 105 c i zapadne lokacije (1 - Ugarci), 30 bje 23. 685 m
2 Joso Gračan.NikolaKomlenović, Petar Rastovsk i: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus roburL.), Šumarski list 6 - 9,
1991.iGračan,J., Pcrić Z., Radovi, Volumen 28, broj 1-2, 1993. Pokus je obuhvatio 16 provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, a
osnovan je na lokalitetu´Slavir" (šumarija Otok) i "Gajno" (šumarija Jastrebarsko).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 53     <-- 53 -->        PDF

J. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U P0ZBSK0J.. Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239
Za sjeme (žir) u pokusu uzeto za kontrolu i posijano
ujesen 1994. godine, nema detaljnih podataka o mjestu
sabiranja, osim usmene izjave prodavatelja da gaje sakupio
na području šumarije Koska, uprava šuma Našice.
Žirom je zasijana znatna površina sjemeništa-rastilišta
u šumskom rasadniku "Hajderovac", šumarija Kutjevo,
s ciljem uzgoja šumskih sadnica hrasta lužnjaka,
kojim se u starosti od 2 godine pošumljavaju ili popunjavaju
šumske površine.


Mjerenja na sadnicama obavljena su u 1997.godini,
a kao dvogodišnje sadnice presađene su na pokusnu površinu
s ostalim sadnicama u rasadniku "Hajderovac".


Sjetva uzoraka žira obavljena je ujesen 1994. godine
u sjemeništu s 5 lokacija, u 9 repeticija po 10 biljaka
u jednom redu. Gredice su širine 1 m, a sjetva žira obavljena
je na razmaku 10 cm. Sijanje po jedan žir u rupicu.
Posijano je ukupno 450 komada žira.


Prve i druge godine registrirano je preživljavanje
niknutih biljaka.


Presadnja dvogodišnjih biljaka izvršena je u proljeće
1997. godine na pokusnu plohu. Sadnja je izvršena u
3 bloka po repeticijama od 25 biljaka u jednom redu, po
redoslijedu lokacija. Razmak sadnje je 1 m, smjer sadnje
je istok-zapad, teren je blago nagnut, a redovi su
okomiti na izohipse. Presađeno je ukupno 275 biljaka s
5 lokacija i kontrolni uzorak iz rasadničke proizvodnje
(75 biljaka porijeklom s područja šumarije Koska)´.


Mjerenje promjera vršeno je promjerkom s finom
podjelom (šubler) u visini korijenovog vrata, a visina je
mjerena od korijenovog vrata do vršnog pupa.


Matematičko-statistička obrada mjerenih podataka
vršena je priručnim programom Excel na osobnom računalu,
po kojem su izrađene priložene tablice, grafikoni
i grafičke funkcije.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results


Rezultati izmjerenih obilježja, visina i promjera,
matematičko-statistička analiza relevantnih parametara
prikazani su tablicama 2 i 3, te grafikonima 1 i 2. Tablice
i grafikoni predočeni su za tri godine mjerenja
(1996., 1997. i 1998.).


Razlike u visinama, promjerima i odnos visine i promjera
(h/d) tretirane su posebno za uzorke biljaka u sjemeništu,
a posebno za presađene biljke u planiranom
poljskom pokusu (rast 1997., mjerenje početak 1998).


Nakon prvog rasta (1996) najviša prosječna visina
je s lokacije 3 - Eminovački lug (22,3 cm), a najniža je
s lokacije 5 - Sesvetački lug (17,5 cm). Najveći prosječan
promjer imale su biljke s lokacije 4 - Kulski lug
(6,4 mm), a najmanji s lokacije 5 - Sesvetački lug (4,9
mm). Najveći omjer visine i promjera, (h/d) je na lokaciji
4 - Kulski lug (40,1), a najmanji na lokaciji 1 Ugarci(
20,l).


Nakon drugog rasta (1997) najviša prosječna visina
je s lokacije 3 - Eminovački lug (48,4 cm), a najniža s
lokacije 5 - Sesvetački lug (33,9 cm). Najveći prosječni
promjer je na lokaciji 4 - Kulski lug (9,5 mm), a najmanji
na lokaciji 5 - Sesvetački lug (5,5 mm). Najveći omjer
visine i promjera (h/d) je na lokaciji Sesvetački lug
(73,3), a najmanji na lokaciji Kulski lug (25,3).


Nakon presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa i
trećeg rasta najviša prosječna visina je na lokaciji 1 -
Ugarci (50,lem), a najniža s lokacije 5 - Sevctački lug
(23,0 cm). Najveći prosječan promjer je s lokacije 1 -


Ugarci (10,1), a najmanji na lokaciji 5 Sevetački lug
(5,0 mm). Najveći omjer visine i promjera (h/d) je na
lokaciji 4-Kulski lug (60,7), a najmanji na lokaciji 1 -
Ugarci (26,4).


Važno je istaknuti da zbog navedenog razloga odstupanja
mjerenih obilježja u odnosu na prethodne godine,
mjerenje u 1998. godini potrebno je promatrati posebno
i bit će komparativno u idućem razdoblju. Uočava se da
su mjerena obilježja za populaciju Sesvetački lug manje
vjerodostojna, jer je preživjelo svega 9 biljaka.


Analizom varijance (F - test) utvrđeno je da za razinu
vjerojatnosti 95% postoji sinifikantna razlika između
grupa i unutar grupa za promjere i visine, a na razini vjerojatnosti
99% postoji signifikantna razlika za visine.


Testom homogenosti (Barlettov test) za prvo mjerenje
(1996) utvrđeno je za ispitivana obilježja, promjer i
visina, da ne postoje signifikantne razlike ( Fo m i F0(l5)
između grupa i unutar grupa (lokacija). To bi značilo da
sve biljke pripadaju istoj, homogenoj populaciji.


Analiza varijance pokazuje nakon drugog rasta za
ispitivana obilježja (promjer, visina) signifikantne razlike
i po testu homogenosti i F - distribuciji unutar grupa
i između grupa. Signifikantnost u tablicama T -4
(1997) i T - 4a (1997) istaknuta je s dvije, odnosno tri
zvjezdice (**, ***). Moglo bi se zaključiti da su se nakon
drugog rasta ispitivana obilježja izdiferencirala, pa
upućuju da pripadaju skupu populacije (lokaciji) koja
se razlikuje od drugih.


3 Prilikom presadnje biljaka na plohu poljskog pokusa dolšo je do pogreške koja će se kao sistematska pokazati na mjernim veličinama promjera
i visine u 1998. godini, nakon prvog rasta. Biljke su posađene na prethodno dubokim oranjem obrađeno zemljište, dublje nego su bile
u sjemeništu, pa su visine i promjeri izmjereni manji nego prethodne godine. Na biljke je utjecao i stres presadnje, a prilikom njege biljaka
košnjom dio biljaka je bio presječen na određenoj visini. Komparativne mjerne veličine bit će pouzdanije u idućem razdoblju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 54     <-- 54 -->        PDF

koeficijent varijabilnosti
0,29202157
7,54983443
0,24021718


koeficijent varijabilnosti
0,32273962
7,14142842
0,40256652


koeficijent varijabilnosti
0,39660627
6,92820323
0,57722036


Statističke vrijednosti mjerenih obilježja
T-2 (1996)
Porijeklo
1 - Ugarci 2 - Babjak 3 - Eminovački lug 4 - Kulski lug 5 - Sesvetački lug 6 -Kontrol
promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/m
6,2105 20,7018 6,3134 21,7910 6,2143 22,3286 6,4058 21,1594 4,8571 17,4643
1,8136 7,0337 1,8383 7,0638 1,7800 7,2560 1,6358 6,7343 1,6629 6,5926
3,2890 49,4725 3,3794 49,8966 3,1684 52,6492 2,6759 45,3514 2,7653 43,4630
57 57 67 67 70 70 69 69 28 28 0
0,33976272 0,29117432 0,324161 0,286436 0,324964 0,255362 0,318265 0,342364 0,377490 #DIV/0
7,54983443 8,18535277 8,185352 8,366600 8,366600 8,306623 8,306623 5,291502 5,291502 0
0,93163632 0,22458409 0,862980 0,212750 0,867257 0,196927 0,810714 0,314258 1,245884 #DIV/0
(1997
8,9078 49,2941 8,9147 50,6176 9,2333 48,3889 9,5304 45,9855 5,4600 33,9000 8,3083
2,8749 15,8427 3,1776 17,5885 2,8299 12,7001 3,0272 14,4638 1,4568 9,3268 2,9089
8,2650 250,9910 10,0968 309,3530 8,0083 161,2930 9,1639 209,2020 2,1224 86,9900 8,4616
51 51 68 68 72 72 69 69 20 20 72
0,32139140 0,35644497 0,347477 0,306488 0,262458 0,317636 0,314529 0,266813 0,275126 0,350119
7,14142842 8,24621125 8,246211 8,485281 8,485281 8,306623 8,306623 4,472135 4,472135 8,485281
2,21842172 0,38534060 2,132918 0,333506 1,496721 0,364432 1,741236 0,325750 2,085535 0,342817
(1998
10,0833 50,1458 8,5410 45,2131 8,7846 42,4615 8,3692 41,7077 5,0000 23,0000 6,0139
3,9991 21,3376 2,7555 19,8627 3,0959 16,7369 2,4842 15,2897 1,8856 13,3666 1,8671
15,9931 455,2910 7,5926 394,5284 9,5844 280,1250 6,1714 233,7760 3,5556 178,6660 3,4859
48 48 61 61 65 65 65 65 9 9 72
0,42551120 0,32262030 0,439312 0,352423 0,394166 0,296826 0,366591 0,37712 0,581156 0,310464
6,92820323 7,81024967 7,810249 8,062257 8,062257 8,062257 8,062257 3 3 8,485281
3,07981727 0,35280562 2,543158 0,383999 2,075956 0,308127 1,896453 0,628533 4,455533 0,220039




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 55     <-- 55 -->        PDF

signifikantnosti 95 %, 0" 1,96 se (x,-x2)
Porijeklo
1 Ugarci
2 - Babjak 3 Eminovački
lug 4 - Kulski lug 5 Sesvetački
lug 6-Kontrol
promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm visina/cm promjer/mm
8,9078 49,2941 8,9147 50,6176 9,2333 48,3889 9.5304 45,9855 5,46 33,9 8,3083
2,8749 15,8427 3,1776 17,5885 2,8299 12,7001 3,0272 14,4638 1,4568 9,3268 2,9089
8,265 250,9919 10,0968 309,3538 8,0083 161,2932 9,1639 209,2027 2,1224 86,99 8,4616
51 51 68 68 72 72 69 69 20 20 72
0 0 1,0922 6,0318 1,0246 5,2452 1,0643 5,5275 1,015 5,9678 1,0364
1,0922 6,0318 0 0 0,9988 5,1071 1,0395 5,3967 0,989 5,8469 1,0109
1,0246 5,2452 0,9988 5,1071 0 0 0,9682 4,5004 0,9138 5,0314 0,9374
g 1,0643 5,5275 1,0395 5,3967 0,9682 4,5004 0 0 0,9581 5,3251 0,9806
g 1,015 5,9678 0,989 5,8469 0,9138 5,0314 0,9581 5,3251 0 0 0,9269
) 1,0364 5,5711 1,0109 5,4413 0,9374 4,5538 0,9806 4,8763 0,9269 5,3703 0
razlike aritmetičkih sredina pojedinih grupa (T - test)
-0,0063 -0,2194 -0,3177 0,1726 -0,5850 0,5986 3,3969 2,5795 0,5785
0,0063 0,2194 -0,3190 0,4364 -0,5923 0,8583 3,4932 2,8593 0,5998
0,3177 -0,1726 0,3190 -0,4364 -0,3068 0,5340 4,1295 2,8797 0,9867
0,5850 -0,5986 0,5923 -0,8583 0,3068 -0,534 4,2486 2,2695 1,2462
-3,3969 -2,5795 -3,4932 -2,8593 -4,1295 -2,8797 -4,2486 -2,2695 -3,0730
-0,5785 0,0444 -0,5998 -0,1977 -0,9867 0,2531 -1,2462 0,7293 3,0730 2,9126
-1,0000 do 1,0000 ) nema
signifikantne razlike
1,0001 do -3,0000 i od 1,0001 do 3,0000) - signifikantna razlika
-3,0000 i iznad 3,0000) - značajno signifikantna razlika




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 56     <-- 56 -->        PDF

J. Zclić, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA {Querem rohur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6, CXXIII (199´)). 227-239
60
graf 1


Prosječne visine lokalnih populacija


50


40


Ü Series 1
1996


30


Series 2
1997
D Series 3


20


1998


10


UGARCI BABJAK EM IN. LUG KUL. LUG SESV. LUG KOSKA


L2
Prosječni promjeri lokalnih populacija graf 2


0,8


0,6


0,4


0,2


UGARCI BABJAK EMIN. LUG KUL. LUG SESV. LUG KOSKA


Različite i signifikantne vrijednosti obilježja poka- je testiranje T - testom. Testiranje je potvrdilo prethodzuje
analiza varijance i nakon trećeg rasta ispitivanih ne statističke veličine i signifikantne razlike, a tablica
obilježja (promjer, visina). T-3 (1997) pokazuje signifikantne i značajno signifi-


Da bi potvrdili rezultate utvrđene analizom vari- kantne razlike za 1997. godinu,
jance (F - test) i Barlettov test homogenosti, provedeno U 1997. godini, nakon drugog rasta utvrđene su


234




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 57     <-- 57 -->        PDF

.1. /die. P. Bcnčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Ouercus robur L.) U POZLSKOJ... Šumarski liši br. 5 6, CXXIII (1999), 227-239


T-4(1997)
Analiza varijabilnosti, F - distribucija, Test homogenosti promjer)


Izvor varijacija Zbroj kvadrata odstupanja Stupnjevi slobode Srednji kvadrat 1/2
0 1 2 3
između grupa 292,187364 558,43747283
unutar grupa 2968,69124 346 8,580032497
Ukupno 3260,87860 351 9,290252444


27422,7387388 -27130,55 292,187364 Test homogen.= najv. varij. grupe/najm. var. g.


30391,43 -27422,74 2968,69124 F= 10,0968/2,1224
F= 4,757255 ***
f 0.05 = ´´55


U88


F o.o i =


F - test ( F distribucija )
F-test= a22/cj|2
F= 6,810868 ***
r 0.05 = 2,21
F„.„,= 3,02


T-4a(1997)
Analiza varijabilnosti, F - distribucija, Test homogenosti (visina)


Izvor varijacija Zbroj kvadrata odstupanja Stupnjevi slobode Srednji kvadrat 1/2
0 1 2 3
između grupa 4985,47905 5 997,09581
unutar grupa 77994,41868 346 225,417395
Ukupno 82979,89773 351 236,409965


Test homogen.= najv. varij. grupe/najm. var. g.
F= 309,3538/86,9900
F = 3,556199 **


r 0.05 = ´´55


U88


F0.oi=
F - test ( F distribucija)
F-test= a22/af


F= 4,423331 ***
r 0.05 = 2,21
F0.o,= 3,02


značajne signifikantne razlike (Bold pismo) između bd + cd2. U navedenoj formuli hc predstavlja izravnatu
svih grupa (lokacija), uključujući i kontrolni uzorak visinu za određene promjere biljaka. Izračunati para(
Koska) i lokacije 5 - Sesvetački lug. metri a,b,c za svaku populaciju (lokaciju) i godinu


Praćenje preživljavanja nakon prvog vegetacijskog mjerenja te krivulja funkcije, prikazani su na grafikonirazdoblja
pokazuje da je prosječno preživljavanje ma 4 (1996), 4 (1997) i 4 (1998).
64,6%. Najmanje su preživjele biljke s lokacije 5 - SeU
izračunatim jednadžbama za svaku populaciju
svetački lug (31,1%), najviše s lokacije 3 -Eminovački


(lokaciju) i godinu mjerenja uzima se parametar (b) kao


lug (77,8%). S lokacije 1 Ugarci preživljavanje je bilo


mjerna veličina koja ukazuje na razlike među pojedi


63,3%, s lokacije 2 - Babjak 73,3% i s lokacije 4


nim populacijama, a njegova dinamička vrijednost ti


Kulski lug 76,7%.


jekom idućeg razdoblja treba se testiranjem utvrditi kao
Ispitivano treće obilježje, kao odnos visine i proviše
ili manje vjerodostojan pokazatelj različitosti. Pamjera
(h/d), iskazano je jednadžbom funkcije 1\. = a + rametar (b) je odnos ordinate i apscise na predočenim




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 58     <-- 58 -->        PDF

J. Zelić, P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus rubur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6. C XXIII (1999). 227-239
45
40
35
30
25
u 20
xa
15
10


Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1996. godinu


graf 3


y
hc = 20,7772 + 20,1482d ( 7,8323d:
hc = 20.X379 + 39,0:21 d + (-2,021 5)dhc=
21,2239 + 39,6l!55d 1 6.3352d;
hc= 18,5740 1-40,0«>86d + 21,3216dhc-
2 1.3797 1 39.6. !55d+ I2,3810d!
UGARCI
BABJAK
EMIN. LUG
KUL. LUG
SESV. LUG
0,2 0,4 0,6
d (cm)
0,8 1,2
Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1997. godinu
graf4
UGARCI
BABJAK
EMIN. LUG
KUL. LUG
SESV. LUG
KON. KOSKA
0,2 0,4 0,6 0,8 1d(cm)
1,2 1,4 1,6 1,8


grafikonima. U matematičkom smislu to je vrijednost že očitati kao nagnutost pravca (tangente) na krivulju
(broj) tangensa kuta što ga tangenta na predočene (parabolu).
krivulje zatvara s koordinatnom osi x. Vizualno se mo




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem mhur L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski liši hr. 5 6, CX.XI11 (1999). 227-239


Krivulje ovisnosti visine o promjeru za 1998. godinu


graf 5


120


100


80 UGARCI
BABJAK
E u
60
EMIN. LUG
KUL. LUG
SESV. LUG
40 KON. K.OŠK.A


20


0,5 1,5 2,5


d (cm)


Na grafikonu 3 (1996) najveći parametar (b) pripalaciju
4 - Kulski lug (60,7) a najmanjiji za populaciju
da populaciji 4 - Kulski lug (40,1), a najmanji populaUgarci
(26,4).
ciji 1 - Ugarci (20,8). Grafikon 4 (1997) pokazuje najPodaci
pokazju da je parametar regresije (b), kao
veći parametar (b) za populaciju Sesvetački lug (73,3), odnos porasta jedinice visine u odnosu na porast jedinia
najmanji za populaciju 1- Ugarci. Na grafikonu 5 ce promjera najmanji na lokaciji 1 - Ugarci, a najveći
(1998) vidljivo je daje najveći parametar (b) za popuna
lokaciji 4 - Kulski lug.


DISKUSIJA - Discussion


Istraživanje obilježja visine i promjera te odnosa vijekcije
krošnje i visine stabla, a dob sastojine malo utjesine
i promjera treba nastaviti u idućim godinama u če na ovisnost horizontalne projekcije krošnje i visine
poljskom pokusu kako bi se utvrdilo gube li se ili se postabla.
kazuju razlike između populacija (lokacija) i u idućem


Za hrast lužnjak istraživana je ovisnost horizontalne
razdoblju. projekcije krošnje i prsnog promjera stabla (D/d)5. Za


U sljedećem razdoblju pratit će se fenološka i morključeno
je daje širina krošnje u jakoj linearnoj vezi s
fološka svojstva (vrijeme listanja, morfologija lista, prsnim promjerom i starošću. Autor koristi koeficijent
broj pući). regresije (b) kao mjeru promjene širine krošnje s pove


ćanjem starosti sastojine. Nagib smjera mjeren koefici


Za druge svrhe istraživana su obilježja ekološkojentom
regresije (b) veći je u mlađim, a manji u starijim


gospodarskog tipa II - G - 10 (Carpino betuli -Quercesastojinama.


tum roboris (Anić ) emened. Rau š 1969). Ispitivana
je ovisnost promjera horizontalne krošnje i totalnih viKrižanc
e (1987) naziva odnos promjera horizonsina
po pojedinim dobnim razredima4. Utvrđeno je da talne projekcije krošnje i visine stabla (D/h) "stupanj
postoji linearna korelacija između promjera stabla, proslojanja
krošnje po širini ili etažiranost".


´ Dubravec, T., Krejči, V.,: Ovisnost promjera horizontalne projekcije krošnje hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinih
dobnih razreda ekološko-gospodarskog tipa II G- 10 {Carpino betuli -Quercetum roboris (Anić ) emend. Rauš 1969), Radovi, Vol. 28,
br. 1-2, str. 79-89, Jasrtrcbarsko, 1993. U radu se zaključuje da projekcija krošnje (D/h) ovisi (jaka linearna korelacija) o debljini stabla, a tek
neznatno o dobi sastojine.
´ Krejči, V.: Prirast širine krošnje u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae- Quercetum roboris H or vat, 1938)
na području Hrvatske, Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, br. 20, Zagreb, 1988.


237




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 60     <-- 60 -->        PDF

.1. /die. I´. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Querem mhiir L.) U POŽEŠKOJ... Šumarski list br. 5 6, CXXII1 (1999), 227-239


P ra nj i ć (1980) koristi razvoj koeficijenta regresije
"b" za izučavanje tečajnog godišnjeg debljinskog
prirasta hrasta lužnjaka u odnosu na tečajni godišnji visinski
prirast.


Koeficijent regresije (b) kao odnos visine i promjera
(h/d) mogao bi nakon daljeg testiranja i dinamičkih promjena
tijekom vremena poslužiti kao pokazatelj različitosti
između populacija (subasocijacija) hrasta lužnjaka
u Požeškoj kotlini. Značajne razlike u koeficijentu regresije
(b) između populacije 1 - Ugarci i populacije 4 -
Kulski lug moglo bi se tumačiti kao razliku podvrste ili
rase hrasta lužnjaka, nastale prirodnom hibridizacijom
hrasta lužnjaka, sladuna, kitnjaka i cera na lokaciji Kulski
lug. Za dvije navedene populacije (subasocijacijc)
utvrđene su i najznačajnije razlike u edafskim uvjetima,
nadmorskoj visini, udaljenosti (23.685 m), Ugarci je
najzapadnija, a Kulski lug najistočnija lokacija istraživanih
populacija.


ZAKLJUCCI


Na temelju dobivenih rezultata mjerenja obilježja
visina, promjera i odnosa visine i promjera hrasta lužnjaka
može se zaključiti:


1. U Požeškom polju utvrđeno je 5 populacija (subasocijacija)
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uvjetovanih
razlikama u geološkoj podlozi, hidrografskim,
edafskim i mikroklimatskim uvjetima.
2. Nakon ispitivanja obilježja (promjer, visina) među
potomstvom domicilnih populacija (subasocijacija)
i pored utvrđene signifikantne razlike ispitivanih obilježja
(mjerenje nakon drugog rasta, 1997. godine) još
se ne mogu se donijeti relevantni zaključci o značajnoj
genetskoj varijabilnosti među populacijama.
3. Koeficijent regresije (b) iz funkcije: hc = a + bd +
cd2, nakon daljeg testiranja moguće je primijeniti kao
dinamički pokazatelj genetske varijabilnosti među populacijama.
Osobito je uočljiv i značajno različit koeficijent
regresije (b) između populucije 1- Ugarci, zajednice
hrasta lužnjaka i graba, i populacije 4 - Kulski lug,
zajednice hrasta lužnjaka sa cerom i sladunom. Pretpostavlja
se da je u potonjoj zajednici došlo do genetski
LITERATURA


1.
Benčić, P., Benčić, T.: Izvještaju o cjepljenju
hrasta lužnjaka u rasadniku "Hajderovac" za
klonskc sjemenske plantaže (proljeće 1998.)
2.
Borzan, Ž., Gradečki, M, Poštenjak, K.:
Procjena klijavosti lužnjakova žira rendgenografskom
metodom, Radovi, Vol. 25. Br. 2.
239-260, Zagreb, 1990.
Testiranje pretpostavljene genetske izdiferenciranosti
po subasocijacijama, odnosno lokalnim populacijama
hrasta lužnjaka, vršeno je u jednakim uvjetima poljskog
pokusa.


Egzaktnije testiranje pretpostavljene značajne genetske
izdiferenciranosti, odnosno varijabilnosti, bilo
bi nužno provesti u svakoj od 5 odabranih lokacija.
Pretpostavlja se da bi domicilna populacija bila dominantna
po svim svojstvima kvalitete i kvantitete. Cilj je
upravo taj da se uporabom sjemena i sadnica za obnovu
domicilne populacije osigurava frekvencija gena i genotipa
i u sljedećoj generaciji, koja će se optimalno
adaptirati na istom staništu. I zbog težine sjemena hrasta
lužnjaka (žira), koje je slabo mobilno, može se zaključiti
da je prirodno vezano za dato stanište. Kod
određivanja šumskih sjemenskih rajona vodilo se računa
upravo o značenju da se rajon veže uz područnu provenijenciju
vrste šumskog drveća i genetsku izdiferenciranost.


Conclusions


značajnog obilježja populacije, nastalog zbog međuvrsne
hibridizacije lužnjaka, cera, sladuna i kitnjaka.
Potvrdu ove pretpostavke valjalo bi ispitati biokemijskim
metodama, na temelju DNA fragmenata.


4. Poljski pokus lokalnih populacija (subasocijacija)
u Požeškoj kotlini može poslužiti kao komparativni prilikom
proizvodnje klonova hrasta lužnjaka, s plus stabala
iz istih populacija, za sjemenske plantaže. Iako po
obimu skroman, poljski pokus može služiti kao živi arhiv
populacija hrsta lužnjaka u Požeškoj kotlini.
5. Daljnim praćenjem pokusa lokalnih populacija
pored navedenih obilježja (visina, promjer, omjer visine
i promjera), moguće je pretpostavljenu genetsku varijabilnost
potkrijepiti fenološkim, morfolškim i biokemijskim
metodama (vrijeme listanja, broj puci i morfologija
lista, DNA fragmenti).
6. Već prva ispitivanja potvrđuju da se populacije
(subasocijacije) hrasta lužnjaka u Požeškoj kotlini mogu
tretirati kao domicilne populacije u svrhu korištenja
sjemena za popunjavanje sastojina prilikom prirodne
obnove ili u rasadničarskoj proizvodnji sadnica.
References


3. Cestar, D., Hren,V, Kovačević,Z., IVI art i nović,
J.,Pelcer,Z. (1978): Ekološko-gospodarski
tipovi šuma područja "Slavonske šume"
(studija), Zagreb.
4. Dubravec, T., Krej či, V: Ovisnost promjera horizontalne
projekcije krošnje hrasta lužnjaka o
totalnim visinama stabala pojedinih dobnih raz


ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 61     <-- 61 -->        PDF

.1. Zelić. P. Benčić: POKUS LOKALNIH POPULACIJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus mhur I.) U 1´0/KŠKOJ... Šumarski liši br. 5 ft, C XXIII (1999), 227-239


reda ekološko-gospodarskog tipa II -G - 10 10. Osnova gospodarenja: "Poljadijske šume", Uprava
(Carpino betuli -Quercetum roboris (Anić) šuma Požega, 1998.
emend. Rauš 1969), Radovi, Vol. 28, br. 1-2, str.


ll.Pran j ić, A.: Odnos visinskog i debljinskogpriras


79-89, Jasrtrebarsko, 1993.


ta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik za šum


5. Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P.: ske pokuse, broj 20, Zagreb, 1980.
Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus
12. Rauš , Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zarobur
L.), Šumarski list 6-9, 1991.


greb, 1986.


6. Gračan, J., Perić,Z.: Pokus provenijencija hrasta
13. Serdar , V.: Udžbenik statistike, Školska knjiga lužnjaka
(Quercus robur L.), Radovi, Volumen


Zagreb 1966.


28, broj 1-2, 1993.).


14. Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, J.,
7. Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Pedunculate oak in CroaSamardžić
, I.: Fitocenološke začajke šuma


tia), Monografija, Vinkovci - Zagreb, HAZU - i,


sladuna i cera (As. Quercetum Frainetto -cerrs


1996.


Rudski 1949) u Slavoniji, Šumarski list, br. 7-8,


8. Krej č i, V.: Prirast širine krošnje u zajednici hrasta
1996.


lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae


15.Vidaković,M., Krstinić,A.: Genetika i ople


Quercetum roboris Horvat, 1938) na području


menjivanje šumskog drveća, Šumarski fakultet


Hrvatske, Radovi, Šumarski institut Jastrebar


Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1985.


sko, br. 20, Zagreb, 1988.


16. Vukelić, J., Rauš,Đ.: Šumarska fitocenologija i
9. Matić , S. i suradnici: Šumski sjemenski rajoni u
šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet


Hrvatskoj, Komisija za rajonizaciju, Zagreb,


Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1998.


ožujka 1995.


SUMMARY: Local population (5) experiment of common oak (Quercus
robur LJ i Požega Valley planted on locality forest nursery "Hajderovac", Forest
Office Kutjevo.


The results ofmeasurments of plants heights and diameters has been determined
diferences and significant betveen local population.


After first growing (1996), the highets average heights had local population
3 -Eminovački lug (22,3 cm), the lowest average heghts had local population
5 -Sesvetački lug (17,5 cm). The highets (biggest) average diameter (at
root neck) had local population 4 - Kulski lug (6,4 mm ) , the lowest average
diameter had local population 5 -Sesvetački lug (4,9 mm). The highest proportion
betveen height and diameter (h/d) had local population 4 - Kulski lug
(40,1) ond the lowest had local population /- Ugarci (20,1).


After second growing (1997), the highets average heights had local population
3 -Eminovački lug (48,4 cm), the lowest average heights had local population
5 -Sesvetački lug (33,9 cm). The highets (biggest) average diameter
(at root neck) had local population 4 - Kulski lug (9,5 mm), the lowest average
diameter had local population 5 -Sesvetački lug (5,5 mm). The highest proportion
between height and diameter (h/d) had local population 5 -Sesvetački
lug (73,3) ond the lowest had local population 4 - Kulski lug (25,3).


After established the experimental field plot and after third growing
(1998), the highets average heights had localpopulaton 1 - Ugarci (50,1 cm),
the lowest average heghts had local population 5 -Sesvetački lug (23,0 cm).
The highets (biggest) average diameter (at root neck) had local popuulation
/- Ugarci (10,1 mm), the lowest average diameter had local population 5 Sesvetački
lug (5,0 mm). The highest proportion betveen height and diameter
(h/d) had local ppulation 4- Kulski lug (60,7) ond the lowest had local population
1 - Ugarci (26,4).


Key words: Local population, Quercus robur L., subassotiation, seed,
acorn, field plot, height, diameter, proportion between height and diameter
(h/d), parameter of regression (b).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 62     <-- 62 -->        PDF

f :* *7 ´ ´´!»
´v


´ 1


1 ´. * *


fJmr;. ti* . ´*-_
ri´Ä-wV-´w-- -."S´-v"* - *´
\?A*-*r ´..-UJ. * . ***^r ´:*%*-.
´ .*! v~v´*´-. * iva


´"IV


; ^ ***


\;M


c


"´nit*,


,;a|


i. ,,v» .; «rt*, ».:, ,*> * ili. )7
..--.i*J\" V »\ -»*»´<\,5 ´
-:-"%»-´» *%´ . .v


vM :


^4»


AST


;«?«


unikomerc-uvoz


Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569