DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Nodilo: VRTOVI SAKRALNIH OBJKKA´l´A DUBROVAČKOG PODRUČJA Šumarski list br. 5-6. CXXIII (1999), 217-226
U ovom samostanu bilo je sjedište Mljetske kongregacije,
koja je osnovana 1527. godine s ciljem da se ožive
samostani u njezinu sastavu. To su bila četiri muška
benediktinska samostana: Sv. Jakov kod Dubrovnika,
Sv. Mihovil na Sipanu, Sv. Andrija na morskoj pučini i
Sv. Marija na Mljetu. Prvi dužnosnik bio je opat i pjesnik
Mavro Vetranović Cavčić. Ovdje je bila i velika biblioteka
s arhivom Kongregacije, koja je raznesena ili
spaljena nakon ukinuća Kongregacije 1809. godine.


Iz današnjeg stanja vegetacije teško je zaključiti kako
je vrt bio uređen u prošlosti. Pregledom zatečenog
stanja utvrđeno je da u vrtu raste 12 vrsta drveća i 2 penjačice.


Prijedlog uređenja vrta u klaustru samostana Sv.
Marije


Uz stupove klaustra obnavlja se staza, kako vidimo
na staroj razglednici, a prostor tako nastalog polja,
omeđenog s tri strane stupovima za odrinu, dijeli se na
dva približno jednaka i kvadratična dijela, koja se onda
dijele na četiri polja.


Prijedlog vrsta za obnovu rađen je na osnovi podataka
starog katastra za Istru i Dalmaciju iz 1837. godine
koji govori da se tu nalazio vrt s voćem.


Predloženo je 12 vrsta voćaka, vinova loza za odrinu,
šimšir za živice, te 13 vrsta ukrasnog bilja za popu


njavanje ploha.


9. NEKOLIKO RIJECI
Otočić Sv. Marije poseban je prostor izdvojen iz prirodne
okoline i kultiviran, a ipak s njom srastao u jedinstvenu
cjelinu. U osnovi to je maslinik s oko 86 stabala
maslina razasutih po cijelom otočiću. Otočić je površine
15000 m2, najveće visine 15 m.


Usporedbe radi, Sv. Mihovil na Sipanu također je
okružen maslinikom, a znamo kako su se benediktinci
bavili gospodarstvom. Pješačka staza vodi po cijelom
otočiću kružno, ali i na vrh otočića. Uz stazu je prije 50tak
godina posađeno oko 70 čempresa uglavnom piramidalnog
habitusa, većinom u neposrednoj blizini samostana.
Imamo također i nekoliko primjeraka čempresa
horizontalnog habitusa.


Dendroflora za uređenje vrta


1. Amygdalus communis L. - bajam, badem,
2. Ceratonia siliqua L.- rogač,
3. Citrus aurantium L. - naranča,
4. Citrus bigaradia Lois - ljuta naranča,
5. Citrus limonum Hook. - pravi limun,
6. Citrus medica L. — limun,
7. Ficus carica L. - smokva,
8. Malus sylvestris Mill, -jabuka,
9. Phoenix dactylijera L. - datula,
10. Prunus persica (L.) Batsch. breskva,
11. Prunus armeniaca L. - kajsija, kaiš,
12. Punica granatum L. - nar, šipak,
13. Vitis vinij´era L. - vinova loza za sjenicu,
14. Buxus sempervirens L. - šimšir za živicu.
Moguće daje u dijelu vrta uz obrambeni zid uzgajano
ljekovito bilje, jer je ovdje na Mljetu u benediktinskom
samostanu Sv. Marije povremeno bio
lazaret. No ne vjerujem osobno u veliki uzgoj, jer u
samoj neposrednoj prirodi ima dovoljno ljekovitog
bilja.


O UREĐENJU OTOČIĆA


Maslinik bi trebalo obnoviti, tj. dati stablima prostora,
zraka i sunca kako bi masline donosile plod, jer je
maslina ipak i korisna gospodarska biljka. Ona ima i
hortikulturnu vrijednost. Svojim živopisnim stablom,
prozračnom krošnjom sa srebrnasto zelenim listovima i
propuštanjem svjetla na tlo omogućuje uspijevanje i
drugim biljkama. Osim toga, treba ograničiti unošenje
novih vrsta, a unesene neprimjerene vrste s vremenom
ukloniti.


Valjalo bi što prije napraviti detaljan prikaz sadašnjeg
stanja, te nakon vrednovanja izraditi prijedlog uređenja
otočića Sv. Marije.


10. ZAKLJUČAK
Od 12 objekata koje sam istraživala, zaključuje se 3. Nerium oleander L., na 7 lokaliteta,
kako su franjevački i dominikanski vrtovi uređeni i


4. Phoenix dactylijera L., na 7 lokaliteta,
održavani, a benediktinski potpuno zapušteni. U objek


5. Pittosporum tobira Thunbg., na 6 lokaliteta,
tima je zabilježena 71 različita vrsta drveća, grmlja i
penjačica. Najčešće su prisutne ove vrste: 6. Citrus aurantium L., na 5 lokaliteta,


1. Citrus limonum Hook., na 8 lokaliteta, 7. Citrus bigaradia Lois., na 5 lokaliteta,
2. Laurus nobilis L., na 7 lokaliteta,
8. Cycas revoluta Thunbg., na 5 lokaliteta,