DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Glavaš, .1. Margaletić, M. Baltic & M. Vuković: STETE OD PUHOVA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA Šumarski list hr. 5 6, CXXII1 (l´)´W). 211-216


U prirodnim šumama i u prirodnim prebivalištima
puhovi ne čine štetu, ili je ona zanemariva, jer su oštećenja
koja oni naprave pojedinačna i neznatna. Uvijek
treba imati na umu da se u prirodnim šumama nastoji
uspostaviti ravnoteža svega živoga, pa tako i puhova i
svega što ih okružuje. U prirodi postoje prirodni mehanizmi
regulacije brojnosti populacija puhova. To su njihovi
predatori (sove, kune, lasice, tvor, lisica, divlja
mačka i ris), bolesti, utjecaji okoliša (izvori hrane, poplave,
niske temperature i si.). U pušinama im prijeti
opasnost da se one napune vodom. Velika je opasnost i
ako u pušinu udu lasice ili tvorovi. Dok puh spava, ne
reagira na vanjske podražaje, pa su za tvorove i lasice u
pušini bez ikakve obrane. Postoji mogućnost da se u
duplje uvuče i zmija koja ih također uništava. Na ovaj
se način smanjuje populacija puhova, ali je unatoč tome
šteta na smrekama izražena.


Puh se tradicionalno lovi kao lovna divljač u razdoblju
od 15. rujna do 31. listopada (Narodne novine,
61/1994), a posebno u godinama s bogatim urodom bukvice.
Na području grada Čabra ujesen 1995. godine
ulov je procijenjen na 25000 - 30000 puhova (Frković
, 1996). U tzv. "pušjim" godinama sivom puhu ne
prijeti opasnost od izlovljavanja, jer je procijenjeno da
mu je brojnost vrlo velika. Prema još neobjavljenim rezultatima
istraživanja brojnost populacije sivog puha
na području Gerovau 1996. godini iznosila je preko 80
životinja po hektaru. Za lov se koriste razna sredstva


LITERATURA


Amori, G., Cantini, M., Rota, V., 1995: Distribution
and conservation of Italian dormice. In: Filippucci,
M.G. (ed.): Proc. II Conf. on Dormice.
Hystrix, (n.s.) 6(1-2) (1994):331 -336.


Anonymus : Izvještaji o štetama u šumama Republike
Hrvatske (1972-1995). Dijagnozno-prognozna
služba Šumarskog instituta Jastrebarsko.


Bako, B., Csorba, G., Berty, L., 1998: Distribution
and ecological requirements of dormouse
species occurring in Hungary. Nat. Croat. 7(1):
1-9.


Bertović , S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime
i vegetacije u Hrvatskoj (razdoblje 1948.-1960.
godine). Acta Biologica 7/2, str. 215.


Bieber , C , 1997: Sexual activity and reproduction in
three feral subpopulations of the fat dormouse
(Myoxus glis). Nat. Croat. 6(2): 205-216.


Draganović , E. (ed.), 1994: Crveni popis biljnih
svojti, životinjskih svojti (sisavci) Republike Hrvatske.
Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša,
Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 39.


kao što su puholovke, lovačke puške, mišolovke i slično.
Lov je zabranjen na području sjeverno od rijeke Save,
a kazna za kršenje tog zakona iznosi 2.000 kn (Narodne
novine, 31/1995; 84/1996). Dimljenje puhovih
duplji je zabranjeno zakonom.


Najvažniji i jedini siguran način zaštite šuma od štete
koju čine puhovi je ispravljanje ranijih pogrešaka, tj.
ponovno vraćanje prirodnih šuma, odnosno biljnih vrsta,
na njihova staništa. To je skup, dugotrajan i mukotrpan
proces, ali isplativ s biološkog, ekološkog, a dugoročno
i s ekonomskog stajališta. Činjenica je daje zadnjih
godina šteta od puhova sve veća i značajnija, što
upućuje na težinu problema jer smatramo da će šteta
postojati sve dok postoje ovakve smrckovc kulture.


Kako se iz navedenog vidi, naša znanja o puhovima
kao šumskim štetočinama su nedostatna, a kako oni čine
sve veću štetu, nameće se potreba za detaljnijim ekološkim
istraživanjem. Kao potkrepu tome ističemo da
nije utvrđen razlog zašto masovno glođu smrekovu koru
bez obzira koliko imaju na raspolaganju druge hrane.
Isto tako navedeno je da se pretpostavlja da to čine u
proljeće, ali to nije točno utvrđeno.


Pored svega navedeno je čime se sve puhovi hrane,
pa ih ne treba promatrati samo kao štetočine, već i kao
korisne predatore i članove šumskog ekosustava. Nadamo
se da će se budućim istraživanjima mnogo više saznati
o tim šumskim glodavcima.


- References:
Frković , A., 1996: Rekordni ulov puhova u Gorskom


Kotaru ujesen 1995. Šumarski list 120(l-2):79.
Jurczszyn, M., Wölk, K., 1998: The present status
of dormice (Myoxidae) in Poland. Nat. Croat.
7(1): 11-18.


Kry štufek, B., 1991: Sesalci Slovenije. Prirodoslovni
muzej Slovenije, Ljubljana, str. 171-173.
Matić , S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske - jučer,
danas i sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56.


Matić, S., Oršanić,M., Anić,L, 1996: Neke karakteristike
i problemi prebornih šuma obične jele
{Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Šumarski list,
120 (3-4): 91-99.


Morris , P.A., 1997: A review of the fat dormouse
(Glisglis) in Britain. Nat. Croat. 6(2), 163-176.
Narodne novine, 1994: Pravilniku lovostaji. 61/1110.
Narodne novine, 1995: Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta
sisavaca (Mammalia). 31/607.


Narodne novine, 1996: Pravilnik o visini naknade štete
prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim
životinjskim vrstama. 84/1504.