DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Glavaš, .1. Margaletić, M. Baltic & M. Vuković: STETE OD PUHOVA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA Šumarski list hr. 5 6, CXXII1 (l´)´W). 211-216 U prirodnim šumama i u prirodnim prebivalištima puhovi ne čine štetu, ili je ona zanemariva, jer su oštećenja koja oni naprave pojedinačna i neznatna. Uvijek treba imati na umu da se u prirodnim šumama nastoji uspostaviti ravnoteža svega živoga, pa tako i puhova i svega što ih okružuje. U prirodi postoje prirodni mehanizmi regulacije brojnosti populacija puhova. To su njihovi predatori (sove, kune, lasice, tvor, lisica, divlja mačka i ris), bolesti, utjecaji okoliša (izvori hrane, poplave, niske temperature i si.). U pušinama im prijeti opasnost da se one napune vodom. Velika je opasnost i ako u pušinu udu lasice ili tvorovi. Dok puh spava, ne reagira na vanjske podražaje, pa su za tvorove i lasice u pušini bez ikakve obrane. Postoji mogućnost da se u duplje uvuče i zmija koja ih također uništava. Na ovaj se način smanjuje populacija puhova, ali je unatoč tome šteta na smrekama izražena. Puh se tradicionalno lovi kao lovna divljač u razdoblju od 15. rujna do 31. listopada (Narodne novine, 61/1994), a posebno u godinama s bogatim urodom bukvice. Na području grada Čabra ujesen 1995. godine ulov je procijenjen na 25000 - 30000 puhova (Frković , 1996). U tzv. "pušjim" godinama sivom puhu ne prijeti opasnost od izlovljavanja, jer je procijenjeno da mu je brojnost vrlo velika. Prema još neobjavljenim rezultatima istraživanja brojnost populacije sivog puha na području Gerovau 1996. godini iznosila je preko 80 životinja po hektaru. Za lov se koriste razna sredstva LITERATURA Amori, G., Cantini, M., Rota, V., 1995: Distribution and conservation of Italian dormice. In: Filippucci, M.G. (ed.): Proc. II Conf. on Dormice. Hystrix, (n.s.) 6(1-2) (1994):331 -336. Anonymus : Izvještaji o štetama u šumama Republike Hrvatske (1972-1995). Dijagnozno-prognozna služba Šumarskog instituta Jastrebarsko. Bako, B., Csorba, G., Berty, L., 1998: Distribution and ecological requirements of dormouse species occurring in Hungary. Nat. Croat. 7(1): 1-9. Bertović , S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (razdoblje 1948.-1960. godine). Acta Biologica 7/2, str. 215. Bieber , C , 1997: Sexual activity and reproduction in three feral subpopulations of the fat dormouse (Myoxus glis). Nat. Croat. 6(2): 205-216. Draganović , E. (ed.), 1994: Crveni popis biljnih svojti, životinjskih svojti (sisavci) Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 39. kao što su puholovke, lovačke puške, mišolovke i slično. Lov je zabranjen na području sjeverno od rijeke Save, a kazna za kršenje tog zakona iznosi 2.000 kn (Narodne novine, 31/1995; 84/1996). Dimljenje puhovih duplji je zabranjeno zakonom. Najvažniji i jedini siguran način zaštite šuma od štete koju čine puhovi je ispravljanje ranijih pogrešaka, tj. ponovno vraćanje prirodnih šuma, odnosno biljnih vrsta, na njihova staništa. To je skup, dugotrajan i mukotrpan proces, ali isplativ s biološkog, ekološkog, a dugoročno i s ekonomskog stajališta. Činjenica je daje zadnjih godina šteta od puhova sve veća i značajnija, što upućuje na težinu problema jer smatramo da će šteta postojati sve dok postoje ovakve smrckovc kulture. Kako se iz navedenog vidi, naša znanja o puhovima kao šumskim štetočinama su nedostatna, a kako oni čine sve veću štetu, nameće se potreba za detaljnijim ekološkim istraživanjem. Kao potkrepu tome ističemo da nije utvrđen razlog zašto masovno glođu smrekovu koru bez obzira koliko imaju na raspolaganju druge hrane. Isto tako navedeno je da se pretpostavlja da to čine u proljeće, ali to nije točno utvrđeno. Pored svega navedeno je čime se sve puhovi hrane, pa ih ne treba promatrati samo kao štetočine, već i kao korisne predatore i članove šumskog ekosustava. Nadamo se da će se budućim istraživanjima mnogo više saznati o tim šumskim glodavcima. - References: Frković , A., 1996: Rekordni ulov puhova u Gorskom Kotaru ujesen 1995. Šumarski list 120(l-2):79. Jurczszyn, M., Wölk, K., 1998: The present status of dormice (Myoxidae) in Poland. Nat. Croat. 7(1): 11-18. Kry štufek, B., 1991: Sesalci Slovenije. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana, str. 171-173. Matić , S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske - jučer, danas i sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56. Matić, S., Oršanić,M., Anić,L, 1996: Neke karakteristike i problemi prebornih šuma obične jele {Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Šumarski list, 120 (3-4): 91-99. Morris , P.A., 1997: A review of the fat dormouse (Glisglis) in Britain. Nat. Croat. 6(2), 163-176. Narodne novine, 1994: Pravilniku lovostaji. 61/1110. Narodne novine, 1995: Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia). 31/607. Narodne novine, 1996: Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama. 84/1504. |