DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Glavaš, J. Margaletić, M. Baltic & M. Vuković: ŠTETE OD PUHOVA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA Šumarski lisl br. 5 6, CXXIII (1999), 211-216 vanje do sljedeće rodne godine ili migrira na područja s većim urodom. Detaljnija šteta koju su prouzročili puhovi prati se Gorskom kotaru od 1972. godine, kada se osušilo 520 stabala u kultiviranoj smrckovoj šumi staroj 50 godina na području šuma Javornik i Gerovska Rebarkraj Delnica. Prema evidenciji tadašnje Referade za zaštitu šuma šumskog gospodarstva Delnice, u razdoblju od 1972. do 1976. godine u nekoliko smrekovih kultura gospodarske jedinice "Delnice" na površini od 50 ha osušilo se više od 8000 smrekovih stabala zbog "prstenovanja" koja su učinili puhovi. U razdoblju od 1980. do 1983. godine u Šumariji Ogulin, u mješovitoj listopadno-crnogoričnoj šumi, šteta od puha zabilježena je na oko 200 ha. Istovrsna šteta zabilježena je i na drugim lokalitetima u Gorskom kotaru (tablica 1.). Tijekom 1998. godine na području Uprave šuma Delnice zabilježena je šteta u smrekovim kulturama na površini od 37.32 ha, te na smrekovim stablima prirodnih sastojina na 16.20 ha. U prirodnim šumama i u prirodnim prebivalištimapuhovi ne čine štetu ili je ona zanemariva, jer su oštećenja koja on napravi pojedinačna i neznatna. Tablica 1. Površine oštećenih područja (ha) po pojedinim šumarijama, godinama i vrstama oštećenog drveća u šumama Gorskog kotara. Table 1 Damaged areas (ha), sorted by forestry units, years and species of damaged trees in the forests of Gorski Kotar. Šumarija Forestry unit Delnice Mrkopalj Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Fužine Lokve Delnice Delnice Ravna Gora Lokve Crni Lug Mrkopalj Fužine Ukupno (total) Godina u kojoj je šteta zabilježena Year of damage occurennce 1972-1976 1976 1980 1981 1982 1983 1989 1995 1995 1998 1998 1998 1998 1998 1998 Kako je navedeno, ovo je najvažnija šteta koju čine puhovi, a na ostale (nagrizanje cvjetnih pupova, konzumiranje bukvice i drugih plodova) u usporedbi s timeje bez većeg značenja. Pored navedenog, šteta od puhova utvrđena je i u drugim područjima. Tako je istovrsna MJERE ZAŠTITE - Mišljenja smo da se šteta od puhova u šumama mogu smanjiti na više načina. U tome smislu vrlo je važno daje njihovo brojno stanje na optimalnoj razini. S druge strane, izuzetno je značajno u kakvim šumama oni žive, odnosno koliko šume sa svojim prirodnim, eko Vrste oštećenog drveća Species of damaged trees Picea abies Picea abies Mixed conifers associations Mixed conifers associations Mixed conifers associations Mixed conifers associations Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Picea abies Oštećeno područje (ha) Damaged area (ha) 50.00 13.00 25.00 25.00 50.00 100.00 2.00 0.40 4.20 5.30 2.70 2.00 12.52 20.00 11.00 323.12 šteta (prstenovanje kore) utvrđena i na području Uprave šuma Senj. I s drugih terena dobivali smo izvješća i uzorke s oštećenjima kore na arišu i jeli. Međutim, u tim slučajevima radilo se o šteti na pojedinačnim stablima bez većeg značenja. Protection measures loškim i gospodarskim uvjetima utječu na optimalnu brojnost, a time i na štetu koju učini puh. Glede toga, zaštitne mjere mogu se podijeliti na prirodne mehanizme regulacije brojnosti, lov puhova i šumsko-gospodarske mjere. |