DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Glavaš, J. Margaletić, M. Baltic & M. Vuković: STETK 01) l´UHOVA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA Šumarski list hr. 5 6, CXXIII (1999), 211-216 oštećenja izražena u cm. Intenzitet štete izražava se postotkom oštećenih u ukupnom broju pregledanih stabala. U raduje šteta prikazana površinama šumskih sastojina (ha) na kojima su zabilježena oštećenja. ŠTETA U tzv. "pušjim godinama" puhovi mogu činiti štetu u šumama jer jedu sve na što naiđu. Šteta se sastoji u brštenju vršnih izbojaka mladih četinjača te dolazi do njihova sušenja. Na istim stablima ponekad glođe koru izbojaka ili stabla, što uzrokuje sušenje oštećenih izbojaka ili cijelih stabala. Prepostavljamo da puh smreku posađenu nakon sječe u bukovim šumama prepoznaje kao stranu vrstu, brsti je i glođe koru. Upravo je u takvim slučajevima puh najštetniji. Sto se tiče konzumacije bukvice, žira i drugih sjemenki u usporedbi s korom, šteta je manjeg značenja. U voćnjacima puhovi prave veliku štetu u proljeće kada brste cvjetne pupove i time smanjuju urod. U jesen štetu čine nagrizajući još nezrelo voće. Na voćkama također čine štetu kada glođu kom, nagrizaju deblo i prstenuju mlade grane (Prelac , 1996). Od navedenih vrsta puhova najveću štetu u šumama Gorskoga kotara čini sivi puh. Najveća šteta zabilježena je u kulturama obične smreke (tablica 1. i si. 1). Slika 1. Osušena kultura smreke (Picea abies), stara 20 godina. Sušenje je posljedica odgrizanja kore od strane puhova na gornjoj trećini debla. Fig. 1. Dried up culture of an ordinary spruce (Picea abies) - 20 years old. Drying has occurred as the consequence of biting off the bark by dormice at the upper third of a tree trunk. (Foto: J. Margaletić) Pretpostavlja se da do oštećenja na običnoj smreci uglavnom dolazi u proljeće na početku vegetacijskog perioda. Puhovi odgrizaju koru u obliku manjih ili većih krpa (15-120 cm2), praveći tako prstenove oko grana i stabala koji sežu sve do sloja kambija (si. 2). Korišteni su i podaci Dijagnozno-prognoznc službe Šumarskog instituta Jastrebarsko te podaci vlastitih istraživanja i zapažanja koji su prikazani u tablici 1. i u tekstu. Damage Slika 2. Izgled štete koju je na smrckovim granama načinio sivi puh. Fig. 2. Detailed picture of damage made by big dormouse to the spruce branches. (Foto: B. Hrašovec) U kasno proljeće budi se puh iz zimskoga sna i izlazi iz svojih skrovišta u zemlji, tzv. pušina. Nakon izlaska odlazi u bukove krošnje gdje čini štetu nagrizajući cvjetne pupove. Smatra se da on razlikuje cvjetne i lisne pupove i da ustvari ocjenjuje kakav će biti urod (Prelac , 1996). U nizinama isto čini na hrastu. Prema istraživanju Biebe r (1997), mehanizmi kojima puh predviđa jesenski urod bukvice dosad nisu točno utvrđeni. To je povezano i time što se puh od svoga prebivališta kreće u promjeru oko 250 m (Morris , 1997). Prema tomu, za njega je odlučujuće da li će na tom malom području biti hrane. Ukoliko hrane ima dovoljno, puh se normalno razvija. U suprotnom, pretpostavlja se da se vraća u svoju pušinu u kojoj nastavlja daljnje spa |