DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 23     <-- 23 -->        PDF

PREGLHDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXX1I1 (1999), 201-210
UDK 630* 969


SIGURNOST I ZDRAVLJE ŠUMSKIH RADNIKA - POTICAJ ZA NJIHOVO
UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ


INCENTIVE FOR THE DEVELOPMENT OF SAFETY AND HEALTH OF FORESTRY
WORKERS IN CROATIA


Ivan MARTINIĆ*


SAŽETAK: U prvom dijelu rada prikazuje se stanje šumskoga rada u Hrvatskoj,
s naglašenim osvrtom na razinu sigurnosti i zdravlja šumskih radnika.
U drugom dijelu se prikazuju dosezi na tome području u zemljama uzorne
razine zaštite na radu. Posebice se iznosi ideja uključivanja sigurnosti u sustav
upravljanja i postizanje kulture sigurnosti. U trećem dijelu rada obrazlažu
se osnovne odrednice hrvatskog programa sigurnosti pri šumskom radu.


Kl ju č n e r ij eči: šumski rad, sigurnost, zdravlje, nesreće na radu


1. UVOD - Introduction
Sudeći prema interesu koji u Hrvatskoj veći dio
stručne javnosti, šumarskih praktičara pa i upravnih
struktura "Hrvatske šume" pokazuje prema problemima
sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u šumarstvu,
moglo bi se zaključiti kako je taj problem tako beznačajan,
da ga je moguće potpuno zanemariti. Nasuprot
tomu, u razvijenim se zemljama odvija značajna djelatnost
upravo na tom području.


Ovim se člankom želi upozoriti širu stručnu javnost
na aktivnosti, trendove i promjene koje su već nastupile
na području sigurnosti i zaštite na radu u razvijenim
zemljama, i koje se u svijetu smatraju civilizacijskim
dosegom. Istodobno, takvi se dosezi predlažu kao okvir
u osmišljavanju i provedbi programa unapređenja siSlika
1. Stručna osposobljenost i rad prema sigurnosnim piayfrnna
gurnosti i zdravlja šumarskih radnika u Hrvatskoj. ključni su za uspješan šumski rad


2.
NEKOLIKO STATISTIČKIH POKAZATELJA SIGURNOSTI PRI SUMSKOME RADU
Some statistical indicators of safety at forest work
Prema standardnim pokazateljima razine sigurnosti mjestu po broju povreda na radu, po brojnosti profei
zaštite radnika, Hrvatska je na nezavidnom visokom sionalnih oboljenja, broju invalida rada, po niskoj razini
nacionalnih normi i pravilnika kojima se ureduje za


* Ivan Martinić, doc. dr.
se, Šumarski fakultet Sveučilišta u
štita radnika u šumarstvu (tablice 1 i 2). Šumarstvo Re


Zagrebu, Svetošimunskae. 25, HR-10000 Zagreb


ivan.martinic@kr.tel.hr
publike Hrvatske je nažalost u mnogim ovim pokaza




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 24     <-- 24 -->        PDF

I. Martinić: SKiUKNOST I ZDRAVIJI: SUM. RADNIKA-P0T1CAJ ZA NJIHOVO UNAPRhUhN.lt-: U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1W9). 201-210
teljima značajno ispred ostalih privrednih grana: prema šumarstvo je na drugome mjestu među svim pribroju
profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, vrednim granama u Republici Hrvatskoj.


Tablica 1. Osnovni proizvodni podaci i pokazatelji u svezi sa zaštitom na radu u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb


Table 1 Trend of basic data and indicators regarding work safety in PE "Hrvatske šume", Inc. Zagreb


God. Broj Broj Smrtno Invalidi % invalida Pros, trajanje Izgubljeni
Year proizvodnih povreda
stradali rada
prema
proizv. bolovanja radni
radnika Number of Number of Number of radnicima-Average dani Number
of work dead work Share of duration Lost
production injuries, persons, invalids, invalids in the of sick-working
workers, No. No. No. number of prod. leaves, days,
No. workers, % days No.
1994 5600 625 4 700 12,5 29 17 883
1995 5480 613 1 702 12,8 32 19 898
1996 5505 736 1 786 14,3 28 20 649
1997 4683 631 2 746 15,9 28 17 559


Tablica 2. Osnovni pokazatelji proizvodnje i zaštite na radu u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb (za 1997.)*


Table 2 Basic indicators related to work production and protection in PE "Hrvatske šume ", Inc. Zagreb (1997)


Broj zaposlenih - Number of employees, No. 9718
Broj povreda - Number of injuries. No. 631
Izgubljeni dani zbog povreda - Lost working days due to injuries, No. 17 559
Ostvareni efektivni sati - Effective working hours, No. 14 331402
Etat, m3 - Annual cut, m´ 3 607 963
Indeks učestalosti, (IU) -Frequency index (FI) 44,03
Indeks težine, (IT) - Weight index (WI) 1,23
Broj povreda na tisuću zaposlenih - Number of injuries per 1000 employees 64,93
Broj povreda na milijun m3- Number of injuries per 1 million m3 161,49
Obujam etata po 1 povredi, m3- Volume of annual cut per 1 injury, m´ 6192,00


* Izvor: Izvješće Službe zaštite na radu HŠ za 1997;
Source: Report of the Department for HS Work Protection for 1997
IU - indeks učestalosti = broj povreda x 1 000 000/broj ostvarenih efektivnih radnih sati
FI -frequency index = number of injuries x 1,000,000/number of effective working hours
IT - indeks težine = broj izgubljenih radnih dani zbog nesreća x 1000/broj ostvarenih efektivnih radnih sati
WI - weight index = number of lost working days due to accidents x 1000/number of effective working hours
BO - broj povreda na 1000 zaposlenih = broj povredenih x 1000/broj zaposlenih
BO - number of injuries per 1000 employees = number of injured persons x 1000/number of employees
Broj povreda na 1 000 000 m3 etata = broj povreda x 1 000 000/etat (u m3)
Number of injuries per 1,000,000 m´ annual cut - number of injuries x 1,000,000/annual cut (in m3)


Jaz koji je i prije postojao u odnosu na zaposlenike u tenzivno radi na unapređenju osobne zaštite radnika,
šumarstvu razvijenih zemalja, i dalje se samo produb- kao i na podizanju ergonomskih čimbenika rada, kod
ljuje (tablice 3 i 4). Dok se u razvijenim zemljama in- nas su takve aktivnosti gotovo zamrle.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Martimć: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPRKĐKNJK U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXX1H (1999). 201-210


Tablica 3. Smrtne nesreće u šumarstvu nekih zemalja


Table 3 Fatalities in forestry sector of some countries


Razdoblje Smrtne nesreće na 1 milijun m3


Period Falalities per 1 mil ion m3


Švicarska (CH) 1987-91 1,87
Latvija (LT) 1995 1,56
Austrija (A) 1994 1,41
Njemačka (D) 1993-94 1,26
Norveška (N) 1991-95 0,95
Hrvatska (CRO)* 1994-97 0,70
SAD (USA) 1994-95 0,26
Švedska(S) 1990-94 0,16
Finska(FIN) 1990, 1993 0,11


1 Izvor (Source): ILO, World of Work, 21/1997, p. 9


* podaci sc odnose na etat i šumske radnike u "Hrvatskim šumama´
data refer to annual cut and forestry workers of "Hrvatske šume ".


Tablica 4. Pokazatelji povređivanja šumskih radnika u državnim šumama Austrije, Slovenije i Hrvatske


Table 4 Indicators of injuries suffered by forestry workers in state forests of Austria, Slovenia and Croatia


Austria, 1995* Slovenia, 1995 Croatia, 1997
Broj povreda - Number of injuries, N 1308 187 631
Obujam proizvodnje2, m3 - Annual cut, m3 6 675 000 862 000 1 868 519**
Povrede na 10000 m3 - Number of injuries per 10 000 m3 1,96 2,17 3,38
Indeks (prema Austriji) - Index (Austria = 1,00) 1 Lll 1,72


* Odnosi se na austrijske državne šume i privatne šume iznad 200 hektara; refers to Austrian state forests and
private forests over 200 ha
** Izračunato kao 55% od ukupnog sječivogetata HŠ u 1997 godini koji je iznosio 3 114 198 m3. Pritom se pretpostavilo
daje učinkovitost radnika u HŠ i onih iz usluge (d.o.o. i poduzetnici) jednaka; calculated as 55% of total
annual cut of HS in 1997, which amounted to 3,114,198 m3. The work efficiency of HS workers and of third party
contractors was assumed to be equal.


Uvažavajući prikazano u tablicama može se zakljuinteres.
Može li se na osnovi toga i zaključiti daje briga
čiti da hrvatsko šumarstvo u uvjetima razvoja tržišnoga prema zaposlenicima u šumarstvu manja ili je problem
gospodarstva, nije prepoznalo sigurnost i zdravlje šuu
nečemu drugom?
marskih radnika kao dugoročno značajan i prioritetan


3. NEKI POKAZATELJI STANJA ŠUMSKOG RADA U HRVATSKOJ
Some indicators of the state of forestry work in Croatia
3.1. Vondrino izvješće - Vondra´s report
Za prikaz aktualnoga stanja mnogih aspekata šumorganizaciju
i ekonomiku šumarstva Šumarskoga faskoga
rada u Hrvatskoj, najmjerodavnijim se drže nalakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Anketni uzorak obuhvazi
ankete o stavovima šumskih radnika o vlastitoj protio
je 324 ispitanika: 146 sjekača, 117 traktorista i 61
fesiji, koju je 1998. proveo prof. Vondra iz Zavoda za kopčaša koji su zaposleni u "Hrvatskim šumama", p.o.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 26     <-- 26 -->        PDF

I. Martinić: SICiURNOST I ZDRAVLJE ŠUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPRHĐHNJH U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1999). 201-210
Zagreb i u nekom od 16 poduzeća (d.o.o.) u vlasništvu
"Hrvatskih šuma". Iz opširnoga Vondrina izvješća, za
ocjenu sigurnosti i zaštite zdravlja šumarskih radnika
važni su sljedeći nalazi:


zbog nove organizacije hrvatskoga šumarstva od
1990. godine te posljedica rata, u nekim dijelovima
proizvodnje i poslovanja nastupio je zastoj ili čak
nazadovanje. Vondra ocjenjuje daje razina organiziranosti
radilišta od 1990. dokraja 1996. smanjena
na 62% predratne djelotvornosti, dok je eksploatacijsko
stanje strojeva u istom razdoblju pogoršano
za 60% (Slika 2)


među četiri ponuđena navoda o prvenstvu interesa
radnika pri šumskome radu (1. sačuvati šumu od oštcćivanja,
2. postići najveći učinak, 3. briga za vlastito
zdravlje, 4. sačuvati alat i opremu) 38% sjekača,
10% traktorista i 16% kopčaša izjasnilo se da im je
briga za vlastito zdravlje najvažniji interes pri radu


preko 60% radnika odgovorilo je da tijekom rada ili
nakon rada, stalno ili povremeno ima tjelesne tegobe
c


TO


O


CD


| 0,4
o


o.
CD


c


mnogi su ispitanici naveli da standard zdravstvene
obrade opada, te da stječu dojam smanjenja broja i
temeljitosti stručnih obrada


poslodavac (HŠ ili d.o.o.) opskrbljuje radnike osobnim
zaštitnim sredstvima: pravodobno 14%, s malim
zakašnjenjem 39% te s velikim kašnjenjem 47%
radnika


potrebu za osnivanjem škole ili profesionalnoga
centra za osposobljavanje šumskih radnika iskazalo
je 67% ispitanika. Mišljenja su da bi stručno osposobljavanje
univerzalnoga šumskog radnika trebalo
trajati od jedne do dvije godine


mišljenje da bi u Hrvatskoj svakako trebalo osnovati
školu (centar) za osposobljavanje šumskih radnika
iskazalo je 67% ispitanika. Postojeći način osposobljavanja
radnika putem instruktažnih jednokratnih
tečajeva zadovoljavajućim ocjenjuje 23% ispitanika.
Za dostatnost samoosposobljavanja na šumskim
radilištima, bez prethodnoga stručnog osposobljavanja,
izjasnilo se 10% ispitanika.


1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996


Organiziranost radilišta


Level of working site organization


Eksploatacijsko stanje radnih strojeva


Exploitation condition of forest machines


Slika 2. Razina organiziranosti radilišta i eksploatacijskog stanja strojeva u "Hrvatskim
šumama" od 1990. do 1996. (Vondra 1998)


Figure 2 Level of working site organization and of exploitation eondition of forest
equipment in "Hrvatske šume", Inc. Zagreb




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6. CXXIII (1999), 201-210


3.2. Ocjena programa i učinkovitosti osposobljavanja
Assessment of training programme and its efficiency


U jednoj ocjeni programa i učinkovitosti osposojetki
slučajevi da su voditelji stekli uvjerenje o ospobljavanja
u "Hrvatskim šumama" koju je dala ovlaštena sobljenosti već nakon jednodnevnog seminara.
ustanova za poslove zaštite na radu navodi se:


c) praktični dio osposobljavanja ne provodi se cjeloa)
na osnovi velikog broja nesreća na radu zaključuje vito.


se daje stručnost ovlaštenika za osposobljavanje za d) pojedini rizični poslovi nisu bili obuhvaćeni ospopravilan
i siguran rad manjkavo i nedostatno, te da sobljavanjem; npr. rukovanje opasnim materijalima
oni nedovoljno poznaju opasne situacije koje nalažu u rasadnicima i u zaštiti šuma.
primjenu određenih pravila zaštite.


e) kako u evidencijama nema podataka o ponovljenim


b) obrazovanje i osposobljavanje voditelja praktičnoprovjerama
znanja za one radnike koji su se više puga
osposobljavanja ne provodi se prema programu ta povrijedili na radu, može se zaključiti da se ono
koji uključuje provjeru znanja testiranjem. Nisu rivjerojatno
i ne provodi.


3.3. Statistika o povređivanju radnika "Hrvatskih šuma´
Statistics of injuries suffered by HS workers


Pregledom uzroka povređivanja iz godišnjeg izvješnedosljedna
primjena osobnih zaštitnih sredstava
ća Središnje službe zaštite na radu "Hrvatskih šuma" zbog nepravovremene opskrbe ili nedostatnih zaliha
(tablica 5), vidi se daje u 1997. godini više od polovice


nedostatan nadzor primjene osobnih zaštitinih sred


svih povreda nastalo zbog nepravilnoga rada i nepridr


stava i opreme od neposrednih rukovoditelja


žavanja pravila sigurnoga rada.
nepoduzimanje mjera u odnosu na zaposlenike koji


Kao glavni prigovori nezadovoljavajućem stanju
ne koriste osobna zaštitna sredstva.


sigurnosti navode se:


Tablica 5. Uzroci povreda u "Hrvatskim šumama" za 1997. godinu
Table 5 Causes of injuries in "Hrvatske šume ", Inc. Zagreb (1997)
Opis uzroka povrede -Description of injury cause Broj Relativni udio
No. Relative share, %
Obavljanje radne operacije protivno pravilu zaštite na radu
Working operation carried out against safety rules (ZNR) 177 28,1
Nepravilan način rada - Irregular work performance 153 24,2
Propuštene mjere sigurnosti i neopreznost
lack of safety measures and precaution 83 13,2
Nekorištenje osobnih zaštitinih sredstava
Non-use of personal protection kit 62 9,8
Zakrčenost radne površine -Obstructed working area 56 8,8
Nepravilano rukovanje radnim sredstvima
Irregular handling of working equipment 40 6,3
Nepravilno korištenje osobnih zaštitnih sredstava
Irregular use of personal protection kit 25 4,0
Nedovoljna kontrola neposrednog rukovoditelja
Insufficient control of person in charge 20 3,2
Loša organizacija rada - Bad work organisation 15 2,4
UKUPNO -TOTAL 631 100,0




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 28     <-- 28 -->        PDF

I. Martin«: SIGURNOST I ZDRAVIJI-: SUM. RADNIKA-I´OTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJU U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5-6. C XXIII (1999). 201-210
3.4. Ocjena kvalificiranosti neovisnih izvođača radova
Qualification assessment of third party contractors


Prema ocjeni profila i kvalificiranosti neovisnih iznjene
radne kapacitete "Hrvatskih šuma". Naprotiv, u
vođača šumskih radova u Hrvatskoj (Martin ić 1997) uvjetima nepostojanja obvezujućih kriterija kvalificiraod
94 ocjenjivana izvođača manje od 1/5 svrstani su u nog izvođača šumski se radovi većinom ustupaju najkvalificirane
izvođače koji posjeduju najmanje dva tipovoljnijim
(uglavnom najjeftinijim) izvođačima. Pripična
sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor, tom je rad s neprijavljenim radnicima, radnicima bez
ekipaža i si.) i imaju najmanje tri stalno zaposlena radugovora
o radu, a često i bez ikakve stručne osposonika.
Nisu se ispunila očekivanja da će neovisni bljenosti za šumski rad više pravilo nego iznimka u
izvođači radova - poduzeća ili obrtnici pokriti smaradu
mnogih samostalnih izvođača.


4. DOSEZI ZEMALJA UZORNE RAZINE SIGURNOSTI NA RADU
Achievements of countries with high level standards of work protection
4.1. Novi kodeks za zaštitu šumskih radnika
New code for protection of forestry workers


Početkom 1998. godine Međunarodna organizacija sigurnosti na najvišu razinu odlučivanja, posebice u
rada (ILO) objavila je kodeks "Sigurnost i zdravlje pri poduzećima i na radnim mjestima.
šumskome radu" kao rezultat rada 30 eksperata - vode



u glavnim crtama Kodeks izlaže sustav upravljanja
ćih svjetskih stručnjaka iz područja ergonomije i zaštite


u poduzeću koji uključuje sigurnost u sveukupno


na radu. Te su stručnjake izabrale vlade, poslodavci i


upravljanje poduzećem.


zaposlenici - šumarski radnici.


Kodeks zahtijeva uvođenje uvježbavanja i obvezatNovi
kodeks šumske prakse oblikovanje da bi pružio
nog potvrđivanja vještina kao ključnog uvjeta za si


praktične smjernice za zaštitu šumskih radnika. Kodeks
gurnost u šumarstvu.


skicira zakonski i ustanovni okvir sigurnosti u šumarstvu,
u kojemu vlade, poslodavci, radnici, šumovlasnici, Prema kodeksu ključ sigurnosti je u poduzeću, njeinspektori,
proizvođači strojeva i ostali imaju zasebne govoj upravi i suradnji među zaposlenicima. Strategija
uloge.


koju preporučuje Kodeks je prepoznati sigurnost kao
Važni detalji Kodeksa su: zadatak uprave na istoj razini s ostalim ciljevima podu



Kodeks pokriva sve skupine šumskih radnika: zapozeća.
Poslovi sigurnosti i zaštite ne smiju biti vođeni
slene u šumarskim poduzećima, poduzetnike, samo-odvojeno ni posebnom skupinom pravila, nego potpuzaposlenike
i farmere. no uključeni u sve sastavnice upravljanja poduzećem.


Kodeks se ne usredotočuje toliko na tehničke mjere Kodeks posebno ističe da je jedino u sustavu upravi
sigurnu izvedbu koliko ističe važnost postavljanja ljanja sigurnošću moguće razviti kulturu sigurnosti.
4.2. Integrirani pristup i uključivanje sigurnosti u sustav upravljanja
Integrated approach and introducing safety in the system of management


Mnoga prijašnja nastojanja da se poboljša sigurnost venstvo daju integriranim sigurnosnim i zdravstvenim
rada u šumarstvu imala su ograničeni utjecaj, jer su bila programima. Najvažnijim se za njihov uspjeh drži
usmjerena samo na tehničko-organizacijskc mjere. Dauključivanje
upravnih struktura u programe. Pri tomu
nas se mnogo uspješnijim pokazuju cjeloviti pristupi je, za sve sudionike, odgovornost podržana pravom do(
integrirani pristupi), koji smatraju sigurnost i zdravnošenja
odluka koje utječu na sigurnost.
lje sastavnim elementima cilja poduzeća i opće kvalite


Nastavni planovi novih generacija upravitelja


te poslovanja.


sadržavaju i upravljački sustav sigurnosti i zaštite
Pokazalo se da je sigurnost u šumarstvu provediva zdravlja.
tamo gdje šumarska poduzeća, vlade i osiguravatelji pr




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 29     <-- 29 -->        PDF

I. Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICA.I ZA NJIHOVO UNAPRKĐKN.IH U HRVATSKOJ Šumarski list bi. 5 6, CXXI11 (I1)1)1»), 201-210
4.3. Obrazovanje, uvježbavanje i potvrđivanje kao novi pristup sprječavanju nesreća
Education, training and certification as the new approach to preventing accidents


Obučavanje i potvrđivanje sposobnosti ključni su
element strategije za poboljšanje sigurnosti i zdravlja u
šumarstvu. Gotovo u svim zemljama naglasak je na
kontinuiranom učenju i uvježbavanju.


Vježbanje se posebno učinkovitim pokazalo u poboljšanju
stanja u skupinama s visokim sigurnosnim
rizicima i s vrlo često skromnom razinom stručnoga
znanja i šumarskih vještina. Takvi su npr. mali šumovlasnici,
samozaposlenici, sezonski radnici i poduzetnici.
Tečajeve koji se provode s takvim skupinama često
djelomično ili potpuno subvencioniraju vlade i osiguravajuća
društva.


Obećavajući način poboljšanja sigurnosti je potvrđivanje
šumskih radnika. Stečena licenca je dokaz o usvajanju
minimalnih potrebnih vještina za siguran šumski
rad. Takvi su programi sastavni dijelovi nove strate


gije sigurnosti pri šumskome radu, i s uspjehom se provode
u više europskih zemljama (Norveška, Danska,
Njemačka).


Dosad je u većini zemalja s razvijenim šumarstvom
opće usvojeno potvrđivanje i testiranje vještina za ručno-
motorne operatere te rukovatelje mehaniziranim
sustavima.


Poduzetnicima je ponuđena izobrazba u vođenju
poslova. Naime, pokazalo se da oni često nisu upoznati
s administrativnom i upravnom stranom svojih poslova.
Stav je da poduzetnike ne treba učiti kako raditi
više, nego kako raditi pametnije, tj. kako uvećati ekonomski
učinak za svoj trud.


Pokazalo se da potvrđivanje poduzetnika nije uzrokovalo
povećanje njihovih proizvodnih troškova.


4.4. Statistika, izvješćivanje, istraživanje - Statistics, reports, research
Podaci o nesrećama i profesionalnim oboljenjima koji
su se dosad prikupljali na različite načine često nisu
uključivali sve referentne činjenice, nužne za smisleno
tumačenje uzroka povreda i bolesti. Štoviše, razlike u
definicijama te pravila i navike pri izvješćivanju onemogućavala
su usporedbu podataka iz različitih zemalja.


Uočena potreba za povećanjem razmjene podataka i
suradnjom među državama na sigurnosnom i zdravstvenom
planu ostvarena je pokretanjem posebnoga
FORWORK.NET informacijskog kanala. Istodobno se
istražuje mogućnost stvaranja on-line banke podataka o


sigurnosnim i zdravstvenim publikacijama, projektima
i ponudama za suradnju.


Još su uvijek znatne teškoće pri skupljanju i razmjeni
podataka. Mnoge od njih proizlaze iz činjenice
što i u nekim razvijenim zemljama poslodavac nije obvezan
izvješćivati o manjim povredama i lakšim nesrećama
na radu. To se povezuje s osjećajem sukrivnje
poslodavca za nesreću. Cesto se pokazalo daje osnovni
uzrok takvih neprijavljenih nesreća pomanjkanje izobrazbe
i uvježbavanja te neprikladan alat, za što se
poslodavci osjećaju odgovornima.


5. OKVIR ZA HRVATSKI PROGRAM SIGURNOSTI PRI ŠUMSKOME RADU
Framework for the Croatian programme of forestry work protection
Sigurnost u šumarstvu je provediva. Dok je šumarstvo
u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj, i dalje djelatnost
s najvišim rizikom od nesreća, mnogi primjeri pokazuju
da se razina sigurnosti i zdravlja radnika u šumarstvu
mogu osjetno povećati. Putokaz tome mogu biti naprijed
prikazani dosezi.


Hrvatskoj treba nacionalni program sigurnosti i zaštite
na radu. Nesumljivo, takav program posebno treba


hrvatskom šumarstvu. Legislativne, kadrovske i organizacijske
osnove njegova osmišljavanja i provedbe
postoje. Izvjesno je da bi i rezultati programa ubrzo pridonijeli
smanjenju troškova i naknada za nesreće i osiguranja,
te stvorili dodatne koristi kroz poboljšanja u
proizvodnosti i kvaliteti rada.


5.1. Osnovni ciljevi programa - Basic objectives of the programme
5.1.1. Dosljedno oživotvorenje Zakona o zaštiti na radu
Consistent implementation of the Act for Work Protection


Novi Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96) po prvi puta ravne strukture poučiti o podizanju svjesnosti i razvijaizričito
uključuje sigurnost i zdravlje u sustav upravljanja
njezinih sposobnosti integriranja sigurnosti zdravlja
nja. Za oživotvorenje ove ideje potrebno je poglavito upradnika
u sustav upravljanja i strateške ciljeve poduzeća.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 30     <-- 30 -->        PDF

I, Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE ŠUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5-6, CXXIII (1999), 201-210


5.1.2. Unapređenje i potvrđivanje radne tehnike šumskih radnika
Development and certification of forest workers´ operational techniques


Najkritičniji čimbenik unapređenja ekonomičnosti
šumskoga rada je razina osposobljenosti šumskih radnika.
Brojne povrede, a posebice velik broj invalida rada,
upozoravaju na potrebu izmijenjenog pristupa obučavanju
i uvježbavanju šumskih radnika.


Novi pristup unapređenja radne tehnike šumskih
radnika, kojega smo predložili u okviru znanstvenoistraživačkog
programa "Hrvatskih šuma" i Zavoda za
istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
predviđa etapno unapređenje ekonomičnosti šumskoga
rada putem cikličnog modela ´ocjenjivanje -korigiranje
i uvježbavanje -provjera i potvrđivanje´. Probna
su istraživanja uspješno završena krajem ožujka
1999. Model predviđa stjecanje indeksa kvalitetne
grupe, koji svrstava radnika u odgovarajući platni raz


red, kojega zadržava do ponovljenog ocjenjivanja. Za
svaku kvalitetnu grupu predviđeni su ciljani programi
uvježbavanja, koji pak obuhvaćaju analizu najčešćih
nepravilnosti i propusta, edukaciju putem pisanih i video
materijala, terenske demonstracije ispravnoga rada
ili višednevno vježbanja uz mentora. Isti model predviđa
posebno osposobljavanje i potvrđivanje voditelja
osposobljavanja šumskih radnika.


Osim što bi ovakav pristup značajno poboljšao
kvalitetu rada te smanjio učestalost povređivanja i profesionalnog
oboljevanja, pridonio bi i pozitivnoj selekciji
medu šumskim radnicima.


Očekivanja su da bi u razdoblju od 2 do 3 godine
preko 80% radnika unaprijedilo svoj rad i svrstalo se u
najvišu kvalitetnu grupu.


5.1.3. Licenciranje poduzetnika Licensing of contractors
Posebnim odredbama treba odrediti kriterije po kojima
se nekome priznaje status kvalificiranog davatelja
usluga - poduzetnika u šumarstvu. Minimalni ´ulazni
uvjeti´ moraju obuhvatiti registraciju tvrtke, potvrdu
(licencu) o stručnoj osposobljenosti za izvođenje šumskih
radova, primjereno prijašnje iskustvo, te financijsku
i tehničku neovisnost. Aspekti i elementi licenciranja
detaljno su raspravljeni u studijama o razvijenosti
privatnog poduzetništva u Hrvatskoj (Vondra, M artin
ić, Zdj elar, 1997; Martinić 1998).


Molbe za potvrđivanje statusa kvalificiranog poduzetnika
razmatrala bi povjerenstva koja bi se ustanovila
u 3-4 regionalna središta.


S gledišta sigurnosti i zaštite zaposlenika, potrebno
je poduzetnika obvezati da, pri natjecanju za izvođenje
radova poslodavcu predoči svu propisanu dokumentaciju
vezanu uz zaštitu na radu. Pri samoj izvedbi radova
nužno je kao npr. u graditeljstvu osigurati stručni
nadzor.


5.1.4. Izvješćivanje, statistika i međunarodna suradnja
Reporting, statistics and international co-operation


Vladine institucije (Državna statistika, Zavod za
javno zdravstvo, Državni inspektorat) i službe zaštite
na radu u šumarskim poduzećima trebaju uložiti nove
napore u cilju prikupljanja svih relevantnih podataka o
povredama i bolestima u šumarstvu. Posebno se treba
zalagati za usklađenost statistike i razmjenu podataka
kao osnovu usporedive statistike u različitim područjima
poslovanja (radna snaga, povrede, bolesti, norme,


katalozi zaštitne opreme i si.) te poticati međunarodnu i
međustrukovnu suradnju.


Od osobite je važnosti sve skupine izvođača šumskih
radova (zaposlenici HŠ i d.o.o., zaposleni kod poduzetnika
ili obrtnika, samozaposlenici, šumovlasnici),
bez obzira rade li u državnim ili privatnim šumama, obvezati
na prijavu svake nesreće na radu te na cjelovito
godišnje izvješćivanje o nesrećama i bolestima.


5.1.5. Podizanje razine normiranosti i intenziviranje istraživanja
Raising the level of standardisation and intensifying research


Glede zastarjelosti važećih pravilnika i kriterija iz
sigurnosti i zaštite zdravlja pri šumskome radu u Hrvatskoj,
te sadašnju nisku razinu normiranosti većine čimbenika
u tome području, najpreča zadaća postaje izradba
i donošenje odgovarajućih normi.


Istraživački zadaci vezani za unapređenje zaštite
radnika i podizanje ergonomskih čimbenika rada moraju
naći više mjesta u znanstvenoistraživačkim projekti


ma "Hrvatskih šuma" i Ministarstva znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske. U Službi za razvoj "Hrvatskih
šuma" sigurnosni bi programi morali imati prioritet.


Da bi osiguralo svoj značaj, istraživanje mora biti više
usmjereno primjeni i imati jasne ciljeve određene u
suradnji sa sigurnosnim praktičarima. U pravilu najbolji
se rezultati postižu kroz interdisciplinarni timski rad.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 31     <-- 31 -->        PDF

I. Martinić: SIGURNOST I ZDRAVIJI- SUM. RADNIKA-I´OTICA.I ZA NJIHOVO UNAPRKDKN.IK U HRVATSKOJ Šumarski list hr. 5 6, CX.X1II (1999), 201-210
6. ZAKLJUČCI Conclusion
1.
Šumarstvo je u Hrvatskoj na nezavidnom mjestu po
broju povreda na radu, po brojnosti profesionalnih
oboljenja i invalida rada, ali i po niskoj razini nacionalnih
normi i pravilnika kojima se ureduju zaštita
i zdravlje radnika u šumarstvu.
2.
Obveznim osposobljavanjem za pravilan i siguran
rad obuhvaćeni su zaposlenici "Hrvatskih šuma" i
šumarskih poduzeća u vlasništvu HŠ (16 d.o.o.) ali
ne i ostale skupine izvođača šumskih radova - zaposlenici
kod privatnih poduzetnika, obrtnici,
samozaposlenici, privatni šumovlasnici.
3.
Najčešći uzroci povređivanja su nepravilan rad i
nepridržavanje pravila sigurnoga rada. Brojne povrede,
a posebno velik broj invalida rada, upozoravaju
na potrebu izmijenjenog pristupa obučavanju
i uvježbavanju šumskih radnika.
4.
Osobna zaštitna sredstva primjenjuju se nedosljedno,
bez učinkovitog nadzora i sankcija za njihovo
nekorištenje.
5.
Novi kodeks šumske prakse (ILO, 1998) promovira
uklapanje sigurnosti u cjelokupni sustav upravljanja
poduzećem, uz naglašen značaj uvježbavanja i obvezatnog
potvrđivanja vještina kao ključnog uvjeta
za sigurnost u šumarstvu.
6.
Kao poticaj nacionalnom programu sigurnosti i zaštite
na radu u šumarstvu , utvrđuju se sljedeći osnovni
ciljevi:
a) oživotvorenje Zakona o zaštiti na radu


b) unapređenje radne tehnike šumskih radnika


c) licenciranje poduzetnika


d) redovitost izvješćivanja i trajna razmjena podataka


e) podizanje razine normiranosti i intenziviranje
istraživanja.


7. LITERATURA - References
Goglia, V., D. Gnjilac, 1997: Neke ergonomske
značajke prototipa traktora ECOTRAC V-1033


F. Meh. šumar., 22 (4): 199-207.
Goglia , V., 1997: Ergonomske značajke šumarske
mehanizacije - problemi njihova mjerenja i vrednovanja.
Meh. šumar., 22 (4): 209-217.


Kum er, P. (1998): Varnost dela v državnih gozdovih
Slovenije. Gozd V, 56(9): 416-420.


Lipoglavšek , M. (1998): Možnosti za boljše zagotavljanje
varnosti pri delu v gozdarstvu (v obdobju
spreminjanja gospodarskega sistema).
GozdV, 56(9): 413-415.


Martinić , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja radova u
Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Meh.
šumar., 23 (1): 7-13.


Martinić , I. (1997): Na pragu novog tisućljeća - sigurniji
rad u šumarstvu. Meh. šumar., 22 (3): 149154"


M e d v e d, M. (1998): Nezgode in tveganje pri poklicnem
in nepoklienem delu v gozdu. Gozd V,
56(9): 379-389.


Stadlmann , H. (1998): Varnost pri delu v avstrijskem
gozdarstvu. Gozd V, 56(9): 390-395.


Vondra , V., (1995): Radne norme i opterećenje šumskog
radnika. Meh. šumar. 20 (4): 189-196.


Vondra, V, I. Martinić, M. Zdjelar, 1997: Procjena
uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetništva u
šumskom gospodarstvu Hrvatske. Dijagnostička
studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, str. 1-*14.


*** Preventing workplace injuries and illnesses
through ergonomics. World of Work, No.
21/1997, p. 5-8


*** New forest code aims to protect loggers and the environment.
World of Work, No. 21/1997, p. 8-11


*** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovno izvješće
1996, Zagreb 1997, str. 1-64.


*** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovno izvješće
1997 (Rukopis), Zagreb 1998, str. 1-56.


*** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih
propisa, Bilteni 1 do 7, Zagreb 1995-1998.


*** Zakon o zaštiti na radu (N. N. 59/1996)


*** Zakon o inspekciji rada (N. N. 59/1996)
** * Statut "Hrvatske šume", p. o. Zagreb 1990.


*** Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu Hrvatske.


(N.N. 10/1986)
*** Pravilnik o zaštiti na radu u " Hrvatske šume ", p. o.
Zagreb 1992.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 32     <-- 32 -->        PDF

I. Martinic: SIGURNOST I ZDRAVIJI: ŠUM. KADNIKA-POTIC´AJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE li IIRVAISKOJ
SUMMARY: The first part of this paper shows the state of forestry work in


Croatia focusing on the level of safety and health of forestry workers. The se


cond part shows the results achieved in this area in the countries with high le


vel standards of work protection. It also sets out the idea of including safety in


the management system and achieving safety culture. The third part of this paper
explains the basic guidelines of the Croatian safety programme at forestry
work.
According to standard indicators of safety and workers´ protection, the


forestry of the Republic of Croatia is unfortunately very highly ranked in view
of the number of work injuries, volume of professional diseases, number of
work invalids and low level of national standards and codes regulating protection
of forestry workers.


The gap, known to have existed even before in comparison with forestry
employees of developed countries, is only becoming deeper. While great efforts
are being made to develop personal protection of workers and up-grade
the ergonomic work factors in developed countries, In Croatia such activities
have almost died away.


Comprehensive Vondra s questionnaire of J 998, conducted among cutters,
tractor drivers and chokerers showed many deficiencies in taking care of workers
´safety and health. They include the problem of work invalidity, appropriate
supply of workers with personal protection kit, adequate training, etc.


The assessment of the programme and of efficiency of safety training
showed that its implementation in "Hrvatske šume " has been incomplete and
of low professional level.


More than half of all work injuries in 1997 were caused by irregular work
operations and non observance of work safety rules. Additional objections to
unsatisfying safety precautions are insufficient supply of personal protection
kits as well as poor surveillance and lack of measures against employees who
do not use them regularly.


The assessment of the competence of third party contractors in performing
forestry work showed that forest work is carried out without obligatory licensing
by contractors whose employees as a rule have poor if any professional
knowledge and skill required for performing safe forestry work.


Croatian forestry is suggested to acquire the national programme for the
development of safety and protection at work. Legislative, personnel and organisational
bases for its development and implementation have already been
provided. The basic segments of the programme refer to: (I) complete implementation
of the Act for Work Protection of 1997, (2) improvement of work
techniques of forest workers, (3) licensing of contractors, (4) collecting data
and reporting, (5) research and international co-operation, (6) preparation of
regulations and standards.


Key w o rds: forestry work, safety, health, accidents at work


Šumarski list br. 5 6, CXX1II (l<-)9<-)), 201-210