DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PREGLHDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXX1I1 (1999), 201-210 UDK 630* 969 SIGURNOST I ZDRAVLJE ŠUMSKIH RADNIKA - POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ INCENTIVE FOR THE DEVELOPMENT OF SAFETY AND HEALTH OF FORESTRY WORKERS IN CROATIA Ivan MARTINIĆ* SAŽETAK: U prvom dijelu rada prikazuje se stanje šumskoga rada u Hrvatskoj, s naglašenim osvrtom na razinu sigurnosti i zdravlja šumskih radnika. U drugom dijelu se prikazuju dosezi na tome području u zemljama uzorne razine zaštite na radu. Posebice se iznosi ideja uključivanja sigurnosti u sustav upravljanja i postizanje kulture sigurnosti. U trećem dijelu rada obrazlažu se osnovne odrednice hrvatskog programa sigurnosti pri šumskom radu. Kl ju č n e r ij eči: šumski rad, sigurnost, zdravlje, nesreće na radu 1. UVOD - Introduction Sudeći prema interesu koji u Hrvatskoj veći dio stručne javnosti, šumarskih praktičara pa i upravnih struktura "Hrvatske šume" pokazuje prema problemima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u šumarstvu, moglo bi se zaključiti kako je taj problem tako beznačajan, da ga je moguće potpuno zanemariti. Nasuprot tomu, u razvijenim se zemljama odvija značajna djelatnost upravo na tom području. Ovim se člankom želi upozoriti širu stručnu javnost na aktivnosti, trendove i promjene koje su već nastupile na području sigurnosti i zaštite na radu u razvijenim zemljama, i koje se u svijetu smatraju civilizacijskim dosegom. Istodobno, takvi se dosezi predlažu kao okvir u osmišljavanju i provedbi programa unapređenja siSlika 1. Stručna osposobljenost i rad prema sigurnosnim piayfrnna gurnosti i zdravlja šumarskih radnika u Hrvatskoj. ključni su za uspješan šumski rad 2. NEKOLIKO STATISTIČKIH POKAZATELJA SIGURNOSTI PRI SUMSKOME RADU Some statistical indicators of safety at forest work Prema standardnim pokazateljima razine sigurnosti mjestu po broju povreda na radu, po brojnosti profei zaštite radnika, Hrvatska je na nezavidnom visokom sionalnih oboljenja, broju invalida rada, po niskoj razini nacionalnih normi i pravilnika kojima se ureduje za * Ivan Martinić, doc. dr. se, Šumarski fakultet Sveučilišta u štita radnika u šumarstvu (tablice 1 i 2). Šumarstvo Re Zagrebu, Svetošimunskae. 25, HR-10000 Zagreb ivan.martinic@kr.tel.hr publike Hrvatske je nažalost u mnogim ovim pokaza |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I. Martinić: SKiUKNOST I ZDRAVIJI: SUM. RADNIKA-P0T1CAJ ZA NJIHOVO UNAPRhUhN.lt-: U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1W9). 201-210 teljima značajno ispred ostalih privrednih grana: prema šumarstvo je na drugome mjestu među svim pribroju profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, vrednim granama u Republici Hrvatskoj. Tablica 1. Osnovni proizvodni podaci i pokazatelji u svezi sa zaštitom na radu u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb Table 1 Trend of basic data and indicators regarding work safety in PE "Hrvatske šume", Inc. Zagreb God. Broj Broj Smrtno Invalidi % invalida Pros, trajanje Izgubljeni Year proizvodnih povreda stradali rada prema proizv. bolovanja radni radnika Number of Number of Number of radnicima-Average dani Number of work dead work Share of duration Lost production injuries, persons, invalids, invalids in the of sick-working workers, No. No. No. number of prod. leaves, days, No. workers, % days No. 1994 5600 625 4 700 12,5 29 17 883 1995 5480 613 1 702 12,8 32 19 898 1996 5505 736 1 786 14,3 28 20 649 1997 4683 631 2 746 15,9 28 17 559 Tablica 2. Osnovni pokazatelji proizvodnje i zaštite na radu u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb (za 1997.)* Table 2 Basic indicators related to work production and protection in PE "Hrvatske šume ", Inc. Zagreb (1997) Broj zaposlenih - Number of employees, No. 9718 Broj povreda - Number of injuries. No. 631 Izgubljeni dani zbog povreda - Lost working days due to injuries, No. 17 559 Ostvareni efektivni sati - Effective working hours, No. 14 331402 Etat, m3 - Annual cut, m´ 3 607 963 Indeks učestalosti, (IU) -Frequency index (FI) 44,03 Indeks težine, (IT) - Weight index (WI) 1,23 Broj povreda na tisuću zaposlenih - Number of injuries per 1000 employees 64,93 Broj povreda na milijun m3- Number of injuries per 1 million m3 161,49 Obujam etata po 1 povredi, m3- Volume of annual cut per 1 injury, m´ 6192,00 * Izvor: Izvješće Službe zaštite na radu HŠ za 1997; Source: Report of the Department for HS Work Protection for 1997 IU - indeks učestalosti = broj povreda x 1 000 000/broj ostvarenih efektivnih radnih sati FI -frequency index = number of injuries x 1,000,000/number of effective working hours IT - indeks težine = broj izgubljenih radnih dani zbog nesreća x 1000/broj ostvarenih efektivnih radnih sati WI - weight index = number of lost working days due to accidents x 1000/number of effective working hours BO - broj povreda na 1000 zaposlenih = broj povredenih x 1000/broj zaposlenih BO - number of injuries per 1000 employees = number of injured persons x 1000/number of employees Broj povreda na 1 000 000 m3 etata = broj povreda x 1 000 000/etat (u m3) Number of injuries per 1,000,000 m´ annual cut - number of injuries x 1,000,000/annual cut (in m3) Jaz koji je i prije postojao u odnosu na zaposlenike u tenzivno radi na unapređenju osobne zaštite radnika, šumarstvu razvijenih zemalja, i dalje se samo produb- kao i na podizanju ergonomskih čimbenika rada, kod ljuje (tablice 3 i 4). Dok se u razvijenim zemljama in- nas su takve aktivnosti gotovo zamrle. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Martimć: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPRKĐKNJK U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXX1H (1999). 201-210 Tablica 3. Smrtne nesreće u šumarstvu nekih zemalja Table 3 Fatalities in forestry sector of some countries Razdoblje Smrtne nesreće na 1 milijun m3 Period Falalities per 1 mil ion m3 Švicarska (CH) 1987-91 1,87 Latvija (LT) 1995 1,56 Austrija (A) 1994 1,41 Njemačka (D) 1993-94 1,26 Norveška (N) 1991-95 0,95 Hrvatska (CRO)* 1994-97 0,70 SAD (USA) 1994-95 0,26 Švedska(S) 1990-94 0,16 Finska(FIN) 1990, 1993 0,11 1 Izvor (Source): ILO, World of Work, 21/1997, p. 9 * podaci sc odnose na etat i šumske radnike u "Hrvatskim šumama´ data refer to annual cut and forestry workers of "Hrvatske šume ". Tablica 4. Pokazatelji povređivanja šumskih radnika u državnim šumama Austrije, Slovenije i Hrvatske Table 4 Indicators of injuries suffered by forestry workers in state forests of Austria, Slovenia and Croatia Austria, 1995* Slovenia, 1995 Croatia, 1997 Broj povreda - Number of injuries, N 1308 187 631 Obujam proizvodnje2, m3 - Annual cut, m3 6 675 000 862 000 1 868 519** Povrede na 10000 m3 - Number of injuries per 10 000 m3 1,96 2,17 3,38 Indeks (prema Austriji) - Index (Austria = 1,00) 1 Lll 1,72 * Odnosi se na austrijske državne šume i privatne šume iznad 200 hektara; refers to Austrian state forests and private forests over 200 ha ** Izračunato kao 55% od ukupnog sječivogetata HŠ u 1997 godini koji je iznosio 3 114 198 m3. Pritom se pretpostavilo daje učinkovitost radnika u HŠ i onih iz usluge (d.o.o. i poduzetnici) jednaka; calculated as 55% of total annual cut of HS in 1997, which amounted to 3,114,198 m3. The work efficiency of HS workers and of third party contractors was assumed to be equal. Uvažavajući prikazano u tablicama može se zakljuinteres. Može li se na osnovi toga i zaključiti daje briga čiti da hrvatsko šumarstvo u uvjetima razvoja tržišnoga prema zaposlenicima u šumarstvu manja ili je problem gospodarstva, nije prepoznalo sigurnost i zdravlje šuu nečemu drugom? marskih radnika kao dugoročno značajan i prioritetan 3. NEKI POKAZATELJI STANJA ŠUMSKOG RADA U HRVATSKOJ Some indicators of the state of forestry work in Croatia 3.1. Vondrino izvješće - Vondra´s report Za prikaz aktualnoga stanja mnogih aspekata šumorganizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskoga faskoga rada u Hrvatskoj, najmjerodavnijim se drže nalakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Anketni uzorak obuhvazi ankete o stavovima šumskih radnika o vlastitoj protio je 324 ispitanika: 146 sjekača, 117 traktorista i 61 fesiji, koju je 1998. proveo prof. Vondra iz Zavoda za kopčaša koji su zaposleni u "Hrvatskim šumama", p.o. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 26 <-- 26 --> PDF |
I. Martinić: SICiURNOST I ZDRAVLJE ŠUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPRHĐHNJH U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6, CXXIII (1999). 201-210 Zagreb i u nekom od 16 poduzeća (d.o.o.) u vlasništvu "Hrvatskih šuma". Iz opširnoga Vondrina izvješća, za ocjenu sigurnosti i zaštite zdravlja šumarskih radnika važni su sljedeći nalazi: zbog nove organizacije hrvatskoga šumarstva od 1990. godine te posljedica rata, u nekim dijelovima proizvodnje i poslovanja nastupio je zastoj ili čak nazadovanje. Vondra ocjenjuje daje razina organiziranosti radilišta od 1990. dokraja 1996. smanjena na 62% predratne djelotvornosti, dok je eksploatacijsko stanje strojeva u istom razdoblju pogoršano za 60% (Slika 2) među četiri ponuđena navoda o prvenstvu interesa radnika pri šumskome radu (1. sačuvati šumu od oštcćivanja, 2. postići najveći učinak, 3. briga za vlastito zdravlje, 4. sačuvati alat i opremu) 38% sjekača, 10% traktorista i 16% kopčaša izjasnilo se da im je briga za vlastito zdravlje najvažniji interes pri radu preko 60% radnika odgovorilo je da tijekom rada ili nakon rada, stalno ili povremeno ima tjelesne tegobe c TO O CD | 0,4 o o. CD c mnogi su ispitanici naveli da standard zdravstvene obrade opada, te da stječu dojam smanjenja broja i temeljitosti stručnih obrada poslodavac (HŠ ili d.o.o.) opskrbljuje radnike osobnim zaštitnim sredstvima: pravodobno 14%, s malim zakašnjenjem 39% te s velikim kašnjenjem 47% radnika potrebu za osnivanjem škole ili profesionalnoga centra za osposobljavanje šumskih radnika iskazalo je 67% ispitanika. Mišljenja su da bi stručno osposobljavanje univerzalnoga šumskog radnika trebalo trajati od jedne do dvije godine mišljenje da bi u Hrvatskoj svakako trebalo osnovati školu (centar) za osposobljavanje šumskih radnika iskazalo je 67% ispitanika. Postojeći način osposobljavanja radnika putem instruktažnih jednokratnih tečajeva zadovoljavajućim ocjenjuje 23% ispitanika. Za dostatnost samoosposobljavanja na šumskim radilištima, bez prethodnoga stručnog osposobljavanja, izjasnilo se 10% ispitanika. 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 Organiziranost radilišta Level of working site organization Eksploatacijsko stanje radnih strojeva Exploitation condition of forest machines Slika 2. Razina organiziranosti radilišta i eksploatacijskog stanja strojeva u "Hrvatskim šumama" od 1990. do 1996. (Vondra 1998) Figure 2 Level of working site organization and of exploitation eondition of forest equipment in "Hrvatske šume", Inc. Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5 6. CXXIII (1999), 201-210 3.2. Ocjena programa i učinkovitosti osposobljavanja Assessment of training programme and its efficiency U jednoj ocjeni programa i učinkovitosti osposojetki slučajevi da su voditelji stekli uvjerenje o ospobljavanja u "Hrvatskim šumama" koju je dala ovlaštena sobljenosti već nakon jednodnevnog seminara. ustanova za poslove zaštite na radu navodi se: c) praktični dio osposobljavanja ne provodi se cjeloa) na osnovi velikog broja nesreća na radu zaključuje vito. se daje stručnost ovlaštenika za osposobljavanje za d) pojedini rizični poslovi nisu bili obuhvaćeni ospopravilan i siguran rad manjkavo i nedostatno, te da sobljavanjem; npr. rukovanje opasnim materijalima oni nedovoljno poznaju opasne situacije koje nalažu u rasadnicima i u zaštiti šuma. primjenu određenih pravila zaštite. e) kako u evidencijama nema podataka o ponovljenim b) obrazovanje i osposobljavanje voditelja praktičnoprovjerama znanja za one radnike koji su se više puga osposobljavanja ne provodi se prema programu ta povrijedili na radu, može se zaključiti da se ono koji uključuje provjeru znanja testiranjem. Nisu rivjerojatno i ne provodi. 3.3. Statistika o povređivanju radnika "Hrvatskih šuma´ Statistics of injuries suffered by HS workers Pregledom uzroka povređivanja iz godišnjeg izvješnedosljedna primjena osobnih zaštitnih sredstava ća Središnje službe zaštite na radu "Hrvatskih šuma" zbog nepravovremene opskrbe ili nedostatnih zaliha (tablica 5), vidi se daje u 1997. godini više od polovice nedostatan nadzor primjene osobnih zaštitinih sred svih povreda nastalo zbog nepravilnoga rada i nepridr stava i opreme od neposrednih rukovoditelja žavanja pravila sigurnoga rada. nepoduzimanje mjera u odnosu na zaposlenike koji Kao glavni prigovori nezadovoljavajućem stanju ne koriste osobna zaštitna sredstva. sigurnosti navode se: Tablica 5. Uzroci povreda u "Hrvatskim šumama" za 1997. godinu Table 5 Causes of injuries in "Hrvatske šume ", Inc. Zagreb (1997) Opis uzroka povrede -Description of injury cause Broj Relativni udio No. Relative share, % Obavljanje radne operacije protivno pravilu zaštite na radu Working operation carried out against safety rules (ZNR) 177 28,1 Nepravilan način rada - Irregular work performance 153 24,2 Propuštene mjere sigurnosti i neopreznost lack of safety measures and precaution 83 13,2 Nekorištenje osobnih zaštitinih sredstava Non-use of personal protection kit 62 9,8 Zakrčenost radne površine -Obstructed working area 56 8,8 Nepravilano rukovanje radnim sredstvima Irregular handling of working equipment 40 6,3 Nepravilno korištenje osobnih zaštitnih sredstava Irregular use of personal protection kit 25 4,0 Nedovoljna kontrola neposrednog rukovoditelja Insufficient control of person in charge 20 3,2 Loša organizacija rada - Bad work organisation 15 2,4 UKUPNO -TOTAL 631 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
I. Martin«: SIGURNOST I ZDRAVIJI-: SUM. RADNIKA-I´OTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJU U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5-6. C XXIII (1999). 201-210 3.4. Ocjena kvalificiranosti neovisnih izvođača radova Qualification assessment of third party contractors Prema ocjeni profila i kvalificiranosti neovisnih iznjene radne kapacitete "Hrvatskih šuma". Naprotiv, u vođača šumskih radova u Hrvatskoj (Martin ić 1997) uvjetima nepostojanja obvezujućih kriterija kvalificiraod 94 ocjenjivana izvođača manje od 1/5 svrstani su u nog izvođača šumski se radovi većinom ustupaju najkvalificirane izvođače koji posjeduju najmanje dva tipovoljnijim (uglavnom najjeftinijim) izvođačima. Pripična sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor, tom je rad s neprijavljenim radnicima, radnicima bez ekipaža i si.) i imaju najmanje tri stalno zaposlena radugovora o radu, a često i bez ikakve stručne osposonika. Nisu se ispunila očekivanja da će neovisni bljenosti za šumski rad više pravilo nego iznimka u izvođači radova - poduzeća ili obrtnici pokriti smaradu mnogih samostalnih izvođača. 4. DOSEZI ZEMALJA UZORNE RAZINE SIGURNOSTI NA RADU Achievements of countries with high level standards of work protection 4.1. Novi kodeks za zaštitu šumskih radnika New code for protection of forestry workers Početkom 1998. godine Međunarodna organizacija sigurnosti na najvišu razinu odlučivanja, posebice u rada (ILO) objavila je kodeks "Sigurnost i zdravlje pri poduzećima i na radnim mjestima. šumskome radu" kao rezultat rada 30 eksperata - vode u glavnim crtama Kodeks izlaže sustav upravljanja ćih svjetskih stručnjaka iz područja ergonomije i zaštite u poduzeću koji uključuje sigurnost u sveukupno na radu. Te su stručnjake izabrale vlade, poslodavci i upravljanje poduzećem. zaposlenici - šumarski radnici. Kodeks zahtijeva uvođenje uvježbavanja i obvezatNovi kodeks šumske prakse oblikovanje da bi pružio nog potvrđivanja vještina kao ključnog uvjeta za si praktične smjernice za zaštitu šumskih radnika. Kodeks gurnost u šumarstvu. skicira zakonski i ustanovni okvir sigurnosti u šumarstvu, u kojemu vlade, poslodavci, radnici, šumovlasnici, Prema kodeksu ključ sigurnosti je u poduzeću, njeinspektori, proizvođači strojeva i ostali imaju zasebne govoj upravi i suradnji među zaposlenicima. Strategija uloge. koju preporučuje Kodeks je prepoznati sigurnost kao Važni detalji Kodeksa su: zadatak uprave na istoj razini s ostalim ciljevima podu Kodeks pokriva sve skupine šumskih radnika: zapozeća. Poslovi sigurnosti i zaštite ne smiju biti vođeni slene u šumarskim poduzećima, poduzetnike, samo-odvojeno ni posebnom skupinom pravila, nego potpuzaposlenike i farmere. no uključeni u sve sastavnice upravljanja poduzećem. Kodeks se ne usredotočuje toliko na tehničke mjere Kodeks posebno ističe da je jedino u sustavu upravi sigurnu izvedbu koliko ističe važnost postavljanja ljanja sigurnošću moguće razviti kulturu sigurnosti. 4.2. Integrirani pristup i uključivanje sigurnosti u sustav upravljanja Integrated approach and introducing safety in the system of management Mnoga prijašnja nastojanja da se poboljša sigurnost venstvo daju integriranim sigurnosnim i zdravstvenim rada u šumarstvu imala su ograničeni utjecaj, jer su bila programima. Najvažnijim se za njihov uspjeh drži usmjerena samo na tehničko-organizacijskc mjere. Dauključivanje upravnih struktura u programe. Pri tomu nas se mnogo uspješnijim pokazuju cjeloviti pristupi je, za sve sudionike, odgovornost podržana pravom do( integrirani pristupi), koji smatraju sigurnost i zdravnošenja odluka koje utječu na sigurnost. lje sastavnim elementima cilja poduzeća i opće kvalite Nastavni planovi novih generacija upravitelja te poslovanja. sadržavaju i upravljački sustav sigurnosti i zaštite Pokazalo se da je sigurnost u šumarstvu provediva zdravlja. tamo gdje šumarska poduzeća, vlade i osiguravatelji pr |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
I. Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE SUM. RADNIKA-POTICA.I ZA NJIHOVO UNAPRKĐKN.IH U HRVATSKOJ Šumarski list bi. 5 6, CXXI11 (I1)1)1»), 201-210 4.3. Obrazovanje, uvježbavanje i potvrđivanje kao novi pristup sprječavanju nesreća Education, training and certification as the new approach to preventing accidents Obučavanje i potvrđivanje sposobnosti ključni su element strategije za poboljšanje sigurnosti i zdravlja u šumarstvu. Gotovo u svim zemljama naglasak je na kontinuiranom učenju i uvježbavanju. Vježbanje se posebno učinkovitim pokazalo u poboljšanju stanja u skupinama s visokim sigurnosnim rizicima i s vrlo često skromnom razinom stručnoga znanja i šumarskih vještina. Takvi su npr. mali šumovlasnici, samozaposlenici, sezonski radnici i poduzetnici. Tečajeve koji se provode s takvim skupinama često djelomično ili potpuno subvencioniraju vlade i osiguravajuća društva. Obećavajući način poboljšanja sigurnosti je potvrđivanje šumskih radnika. Stečena licenca je dokaz o usvajanju minimalnih potrebnih vještina za siguran šumski rad. Takvi su programi sastavni dijelovi nove strate gije sigurnosti pri šumskome radu, i s uspjehom se provode u više europskih zemljama (Norveška, Danska, Njemačka). Dosad je u većini zemalja s razvijenim šumarstvom opće usvojeno potvrđivanje i testiranje vještina za ručno- motorne operatere te rukovatelje mehaniziranim sustavima. Poduzetnicima je ponuđena izobrazba u vođenju poslova. Naime, pokazalo se da oni često nisu upoznati s administrativnom i upravnom stranom svojih poslova. Stav je da poduzetnike ne treba učiti kako raditi više, nego kako raditi pametnije, tj. kako uvećati ekonomski učinak za svoj trud. Pokazalo se da potvrđivanje poduzetnika nije uzrokovalo povećanje njihovih proizvodnih troškova. 4.4. Statistika, izvješćivanje, istraživanje - Statistics, reports, research Podaci o nesrećama i profesionalnim oboljenjima koji su se dosad prikupljali na različite načine često nisu uključivali sve referentne činjenice, nužne za smisleno tumačenje uzroka povreda i bolesti. Štoviše, razlike u definicijama te pravila i navike pri izvješćivanju onemogućavala su usporedbu podataka iz različitih zemalja. Uočena potreba za povećanjem razmjene podataka i suradnjom među državama na sigurnosnom i zdravstvenom planu ostvarena je pokretanjem posebnoga FORWORK.NET informacijskog kanala. Istodobno se istražuje mogućnost stvaranja on-line banke podataka o sigurnosnim i zdravstvenim publikacijama, projektima i ponudama za suradnju. Još su uvijek znatne teškoće pri skupljanju i razmjeni podataka. Mnoge od njih proizlaze iz činjenice što i u nekim razvijenim zemljama poslodavac nije obvezan izvješćivati o manjim povredama i lakšim nesrećama na radu. To se povezuje s osjećajem sukrivnje poslodavca za nesreću. Cesto se pokazalo daje osnovni uzrok takvih neprijavljenih nesreća pomanjkanje izobrazbe i uvježbavanja te neprikladan alat, za što se poslodavci osjećaju odgovornima. 5. OKVIR ZA HRVATSKI PROGRAM SIGURNOSTI PRI ŠUMSKOME RADU Framework for the Croatian programme of forestry work protection Sigurnost u šumarstvu je provediva. Dok je šumarstvo u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj, i dalje djelatnost s najvišim rizikom od nesreća, mnogi primjeri pokazuju da se razina sigurnosti i zdravlja radnika u šumarstvu mogu osjetno povećati. Putokaz tome mogu biti naprijed prikazani dosezi. Hrvatskoj treba nacionalni program sigurnosti i zaštite na radu. Nesumljivo, takav program posebno treba hrvatskom šumarstvu. Legislativne, kadrovske i organizacijske osnove njegova osmišljavanja i provedbe postoje. Izvjesno je da bi i rezultati programa ubrzo pridonijeli smanjenju troškova i naknada za nesreće i osiguranja, te stvorili dodatne koristi kroz poboljšanja u proizvodnosti i kvaliteti rada. 5.1. Osnovni ciljevi programa - Basic objectives of the programme 5.1.1. Dosljedno oživotvorenje Zakona o zaštiti na radu Consistent implementation of the Act for Work Protection Novi Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96) po prvi puta ravne strukture poučiti o podizanju svjesnosti i razvijaizričito uključuje sigurnost i zdravlje u sustav upravljanja njezinih sposobnosti integriranja sigurnosti zdravlja nja. Za oživotvorenje ove ideje potrebno je poglavito upradnika u sustav upravljanja i strateške ciljeve poduzeća. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 30 <-- 30 --> PDF |
I, Martinić: SIGURNOST I ZDRAVLJE ŠUM. RADNIKA-POTICAJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5-6, CXXIII (1999), 201-210 5.1.2. Unapređenje i potvrđivanje radne tehnike šumskih radnika Development and certification of forest workers´ operational techniques Najkritičniji čimbenik unapređenja ekonomičnosti šumskoga rada je razina osposobljenosti šumskih radnika. Brojne povrede, a posebice velik broj invalida rada, upozoravaju na potrebu izmijenjenog pristupa obučavanju i uvježbavanju šumskih radnika. Novi pristup unapređenja radne tehnike šumskih radnika, kojega smo predložili u okviru znanstvenoistraživačkog programa "Hrvatskih šuma" i Zavoda za istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predviđa etapno unapređenje ekonomičnosti šumskoga rada putem cikličnog modela ´ocjenjivanje -korigiranje i uvježbavanje -provjera i potvrđivanje´. Probna su istraživanja uspješno završena krajem ožujka 1999. Model predviđa stjecanje indeksa kvalitetne grupe, koji svrstava radnika u odgovarajući platni raz red, kojega zadržava do ponovljenog ocjenjivanja. Za svaku kvalitetnu grupu predviđeni su ciljani programi uvježbavanja, koji pak obuhvaćaju analizu najčešćih nepravilnosti i propusta, edukaciju putem pisanih i video materijala, terenske demonstracije ispravnoga rada ili višednevno vježbanja uz mentora. Isti model predviđa posebno osposobljavanje i potvrđivanje voditelja osposobljavanja šumskih radnika. Osim što bi ovakav pristup značajno poboljšao kvalitetu rada te smanjio učestalost povređivanja i profesionalnog oboljevanja, pridonio bi i pozitivnoj selekciji medu šumskim radnicima. Očekivanja su da bi u razdoblju od 2 do 3 godine preko 80% radnika unaprijedilo svoj rad i svrstalo se u najvišu kvalitetnu grupu. 5.1.3. Licenciranje poduzetnika Licensing of contractors Posebnim odredbama treba odrediti kriterije po kojima se nekome priznaje status kvalificiranog davatelja usluga - poduzetnika u šumarstvu. Minimalni ´ulazni uvjeti´ moraju obuhvatiti registraciju tvrtke, potvrdu (licencu) o stručnoj osposobljenosti za izvođenje šumskih radova, primjereno prijašnje iskustvo, te financijsku i tehničku neovisnost. Aspekti i elementi licenciranja detaljno su raspravljeni u studijama o razvijenosti privatnog poduzetništva u Hrvatskoj (Vondra, M artin ić, Zdj elar, 1997; Martinić 1998). Molbe za potvrđivanje statusa kvalificiranog poduzetnika razmatrala bi povjerenstva koja bi se ustanovila u 3-4 regionalna središta. S gledišta sigurnosti i zaštite zaposlenika, potrebno je poduzetnika obvezati da, pri natjecanju za izvođenje radova poslodavcu predoči svu propisanu dokumentaciju vezanu uz zaštitu na radu. Pri samoj izvedbi radova nužno je kao npr. u graditeljstvu osigurati stručni nadzor. 5.1.4. Izvješćivanje, statistika i međunarodna suradnja Reporting, statistics and international co-operation Vladine institucije (Državna statistika, Zavod za javno zdravstvo, Državni inspektorat) i službe zaštite na radu u šumarskim poduzećima trebaju uložiti nove napore u cilju prikupljanja svih relevantnih podataka o povredama i bolestima u šumarstvu. Posebno se treba zalagati za usklađenost statistike i razmjenu podataka kao osnovu usporedive statistike u različitim područjima poslovanja (radna snaga, povrede, bolesti, norme, katalozi zaštitne opreme i si.) te poticati međunarodnu i međustrukovnu suradnju. Od osobite je važnosti sve skupine izvođača šumskih radova (zaposlenici HŠ i d.o.o., zaposleni kod poduzetnika ili obrtnika, samozaposlenici, šumovlasnici), bez obzira rade li u državnim ili privatnim šumama, obvezati na prijavu svake nesreće na radu te na cjelovito godišnje izvješćivanje o nesrećama i bolestima. 5.1.5. Podizanje razine normiranosti i intenziviranje istraživanja Raising the level of standardisation and intensifying research Glede zastarjelosti važećih pravilnika i kriterija iz sigurnosti i zaštite zdravlja pri šumskome radu u Hrvatskoj, te sadašnju nisku razinu normiranosti većine čimbenika u tome području, najpreča zadaća postaje izradba i donošenje odgovarajućih normi. Istraživački zadaci vezani za unapređenje zaštite radnika i podizanje ergonomskih čimbenika rada moraju naći više mjesta u znanstvenoistraživačkim projekti ma "Hrvatskih šuma" i Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. U Službi za razvoj "Hrvatskih šuma" sigurnosni bi programi morali imati prioritet. Da bi osiguralo svoj značaj, istraživanje mora biti više usmjereno primjeni i imati jasne ciljeve određene u suradnji sa sigurnosnim praktičarima. U pravilu najbolji se rezultati postižu kroz interdisciplinarni timski rad. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I. Martinić: SIGURNOST I ZDRAVIJI- SUM. RADNIKA-I´OTICA.I ZA NJIHOVO UNAPRKDKN.IK U HRVATSKOJ Šumarski list hr. 5 6, CX.X1II (1999), 201-210 6. ZAKLJUČCI Conclusion 1. Šumarstvo je u Hrvatskoj na nezavidnom mjestu po broju povreda na radu, po brojnosti profesionalnih oboljenja i invalida rada, ali i po niskoj razini nacionalnih normi i pravilnika kojima se ureduju zaštita i zdravlje radnika u šumarstvu. 2. Obveznim osposobljavanjem za pravilan i siguran rad obuhvaćeni su zaposlenici "Hrvatskih šuma" i šumarskih poduzeća u vlasništvu HŠ (16 d.o.o.) ali ne i ostale skupine izvođača šumskih radova - zaposlenici kod privatnih poduzetnika, obrtnici, samozaposlenici, privatni šumovlasnici. 3. Najčešći uzroci povređivanja su nepravilan rad i nepridržavanje pravila sigurnoga rada. Brojne povrede, a posebno velik broj invalida rada, upozoravaju na potrebu izmijenjenog pristupa obučavanju i uvježbavanju šumskih radnika. 4. Osobna zaštitna sredstva primjenjuju se nedosljedno, bez učinkovitog nadzora i sankcija za njihovo nekorištenje. 5. Novi kodeks šumske prakse (ILO, 1998) promovira uklapanje sigurnosti u cjelokupni sustav upravljanja poduzećem, uz naglašen značaj uvježbavanja i obvezatnog potvrđivanja vještina kao ključnog uvjeta za sigurnost u šumarstvu. 6. Kao poticaj nacionalnom programu sigurnosti i zaštite na radu u šumarstvu , utvrđuju se sljedeći osnovni ciljevi: a) oživotvorenje Zakona o zaštiti na radu b) unapređenje radne tehnike šumskih radnika c) licenciranje poduzetnika d) redovitost izvješćivanja i trajna razmjena podataka e) podizanje razine normiranosti i intenziviranje istraživanja. 7. LITERATURA - References Goglia, V., D. Gnjilac, 1997: Neke ergonomske značajke prototipa traktora ECOTRAC V-1033 F. Meh. šumar., 22 (4): 199-207. Goglia , V., 1997: Ergonomske značajke šumarske mehanizacije - problemi njihova mjerenja i vrednovanja. Meh. šumar., 22 (4): 209-217. Kum er, P. (1998): Varnost dela v državnih gozdovih Slovenije. Gozd V, 56(9): 416-420. Lipoglavšek , M. (1998): Možnosti za boljše zagotavljanje varnosti pri delu v gozdarstvu (v obdobju spreminjanja gospodarskega sistema). GozdV, 56(9): 413-415. Martinić , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Meh. šumar., 23 (1): 7-13. Martinić , I. (1997): Na pragu novog tisućljeća - sigurniji rad u šumarstvu. Meh. šumar., 22 (3): 149154" M e d v e d, M. (1998): Nezgode in tveganje pri poklicnem in nepoklienem delu v gozdu. Gozd V, 56(9): 379-389. Stadlmann , H. (1998): Varnost pri delu v avstrijskem gozdarstvu. Gozd V, 56(9): 390-395. Vondra , V., (1995): Radne norme i opterećenje šumskog radnika. Meh. šumar. 20 (4): 189-196. Vondra, V, I. Martinić, M. Zdjelar, 1997: Procjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Dijagnostička studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-*14. *** Preventing workplace injuries and illnesses through ergonomics. World of Work, No. 21/1997, p. 5-8 *** New forest code aims to protect loggers and the environment. World of Work, No. 21/1997, p. 8-11 *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovno izvješće 1996, Zagreb 1997, str. 1-64. *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovno izvješće 1997 (Rukopis), Zagreb 1998, str. 1-56. *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih propisa, Bilteni 1 do 7, Zagreb 1995-1998. *** Zakon o zaštiti na radu (N. N. 59/1996) *** Zakon o inspekciji rada (N. N. 59/1996) ** * Statut "Hrvatske šume", p. o. Zagreb 1990. *** Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu Hrvatske. (N.N. 10/1986) *** Pravilnik o zaštiti na radu u " Hrvatske šume ", p. o. Zagreb 1992. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I. Martinic: SIGURNOST I ZDRAVIJI: ŠUM. KADNIKA-POTIC´AJ ZA NJIHOVO UNAPREĐENJE li IIRVAISKOJ SUMMARY: The first part of this paper shows the state of forestry work in Croatia focusing on the level of safety and health of forestry workers. The se cond part shows the results achieved in this area in the countries with high le vel standards of work protection. It also sets out the idea of including safety in the management system and achieving safety culture. The third part of this paper explains the basic guidelines of the Croatian safety programme at forestry work. According to standard indicators of safety and workers´ protection, the forestry of the Republic of Croatia is unfortunately very highly ranked in view of the number of work injuries, volume of professional diseases, number of work invalids and low level of national standards and codes regulating protection of forestry workers. The gap, known to have existed even before in comparison with forestry employees of developed countries, is only becoming deeper. While great efforts are being made to develop personal protection of workers and up-grade the ergonomic work factors in developed countries, In Croatia such activities have almost died away. Comprehensive Vondra s questionnaire of J 998, conducted among cutters, tractor drivers and chokerers showed many deficiencies in taking care of workers ´safety and health. They include the problem of work invalidity, appropriate supply of workers with personal protection kit, adequate training, etc. The assessment of the programme and of efficiency of safety training showed that its implementation in "Hrvatske šume " has been incomplete and of low professional level. More than half of all work injuries in 1997 were caused by irregular work operations and non observance of work safety rules. Additional objections to unsatisfying safety precautions are insufficient supply of personal protection kits as well as poor surveillance and lack of measures against employees who do not use them regularly. The assessment of the competence of third party contractors in performing forestry work showed that forest work is carried out without obligatory licensing by contractors whose employees as a rule have poor if any professional knowledge and skill required for performing safe forestry work. Croatian forestry is suggested to acquire the national programme for the development of safety and protection at work. Legislative, personnel and organisational bases for its development and implementation have already been provided. The basic segments of the programme refer to: (I) complete implementation of the Act for Work Protection of 1997, (2) improvement of work techniques of forest workers, (3) licensing of contractors, (4) collecting data and reporting, (5) research and international co-operation, (6) preparation of regulations and standards. Key w o rds: forestry work, safety, health, accidents at work Šumarski list br. 5 6, CXX1II (l<-)9<-)), 201-210 |