DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Figurier l´KILOG RASPRAVI O KONCEPCIJI RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJI-. NAMJKS JAJA Šumarski list br. 5-6, CXXIII (1999), 195-200 jalizacije, zbog povećanja ekonomije količine i po mogućnosti proširenja raznovrsnosti ponude. Takav utjecaj npr. u razvijenim zemljama donosi delokalizaciju pojedinih faza obrade u zemlje u tranziciji. Povećava se iskorištenje i kvaliteta poluproizvoda (niske cijene rada i sirovine). Prenošenjem djelatnosti nabave komponenti (elemenata, sklopova) u tzv. zemlje u tranziciji i azijske zemlje povećava se mogućnost internacionalizacije poduzeća. 6. Tercijarizacija djelatnostipoduzeća-usluge U ovom modelu najznačajnija poduzeća investiraju najviše u dizajn i kvalitetu, promociju i komercijalizaciju vlastitih proizvoda. Razvijaju se neke djelatnosti usluga unutar poduzeća, kao početka procesa strukturiranja tercijarizacije djelatnosti. S druge strane rađaju se pojedina mala poduzeća koja nude usluge podrške industrijskim poduzećima, dok se s treće strane tamo razvijaju konzorcijske aktivnosti za podršku tržištima na bave i internacionalizaciju. Dakle, radi se o procesu unutarnje i vanjske tercijarizacije koja se međutim pokazuje nedovoljna, što je više usredotočena samo na jedno područje. 7. Radikalno destrukturiranje i nove specijalizacije poduzeća Ovaj model nastaje u vremenu redimenzioniranja zaposlenosti i pokreće proces destrukturiranja proizvodnog ciklusa. Taj proces je ustvari proces koji polazi iz devertikalizacije elemenata prethodnih faza u razvoju i razvija se devertikalizacija operacija, ujedinjenih često u faze obrade koje još jače naglašavaju međuovisnost mikropoduzeća. Ujedno se u ovom modelu javlja proizvodna fleksibilnost i elastičnost u proizvodnji, te praznina institucionalne ponude, stoje zadržalo slabim sveukupni proces unutarnje i vanjske tercijarizacije poduzeća, jačajući više odnose ovisnosti nego odnose autonomije. 3.2. PREDLOŽENA TIPOLOGIJA PODUZEĆA - Suggested typology of a company Prikazana predložena tipologija poduzeća proizlazi iz procesa vanjske tercijarizacije poduzeća. Rastuća globalizacija tržišta obavljat će sve više prirodnu selekciju poduzeća, koja će preživjeti poduzeća koja su investirala u odnose i sustave partnership-a i koja su konsolidirala odgovarajuće odnose suradnje ne samo sa partnerima smještenim u nacionalnom okruženju, nego se posebno ističe internacionalizacija okruženja kao pretpostavka opstanka. To se može postići samo otvarajući koncepciju sustava globalnih mreža kroz: 1. poduzeća proizvođači stolica, namještaja, opreme i srodnog (fotelje, stolovi, kreveti) koji imaju kompletan proizvodni ciklus (od obrade sirovine ili poluproizvoda, do realizacije gotovog proizvoda) jako su izložena na krajnjim tržištima i vanjskoj konkurenciji; 2. poduzeća proizvođači pojedinih elemenata komponenti ili pod-komponenti; 3. poduzeća koja vrše jednu ili više specifičnih obrada. Ta poduzeća razlikuju se u ovisnosti od njihove funkcije specijalizacije: proizvodnja piljenih ili zakrivljenih elemenata i drugih elemenata, brušenje, tokarenje, lakiranje, sušenje, montaža i 4. ZAKLJUČAK Sve veći stupanj integriranosti gospodarstva ne smanjuje, nego naprotiv povećava značaj pojedinih elemenata u sustavu mreža integracije. Stoga se u svjetskim razmjerima neprekidno odvijaju procesi institucionalne i funkcionalne integracije. Iz tih razloga rad je teorijsko metodološki okvir unutar kojega bi trebalo promišljati sadašnji i budući razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja u Republici Hrvatskoj. On ne daje naputke i konkretne odgo sastavljanje namještaja, opletanje slamom, pakiranje; poduzeća specijalizirana za dodatne obrade vezana uz proizvodnju stolica i srodnih proizvoda u užem smislu (tapiciranje, proizvodnja ojastučenih elemenata za stolice i transformacija piljevine); poduzeća koja pripadaju proizvodnom lancu prerade drva, ali koja obavljaju sporedne radnje u odnosu na one stolica i namještaja, ali koje su se ipak razvile nastavno na širenje obrade drva (proizvođači okova, montažeri okova i okvira za prozore i vrata, postavljanje i održavanje podova od drva, proizvođači strojeva za obradu drva itd); uslužna poduzeća koja čine kompleks tercijarne infrastrukture, koja su se razvila kao podrška gore navedenih proizvoda aktivnosti (projektiranje opreme i prototipova, održavanje strojeva i alata, distribucija na malo i/ili na veliko, na domaće tržište i/ili inozemstvo); infrastrukturne ustanove (sveučilišta, fakulteti, instituti, udruge, komore i si.), koja također čine kompleks tercijarne infrastrukture. - Conclusion vore. Otvorenje za nova pitanja, promišljanja, rasprave i istraživanja. Budući da se u njemu prikazuju institucije i mehanizmi na svjetskoj (europskoj) sceni koje bi trebalo spomenuti, uvažiti i implementirati u promišljanje o koncepciji, on može biti predložak ili poticaj svakome tko razmišlja ili sudjeluje u donošenju razvojnih odluka o preradi drva i proizvodnji namještaja. |