DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Fmurić: PRILOG RASPRAVI O KONCEPCIJI RAZVOJA PRKRADL DRVA I PROIZVODNJI-; NAMJEŠTAJA
vlastitih proizvoda i usluga i sustava poduzeća, odabi


rajući odgovarajući sustav vertikalnih odnosa.
Iz dosadašnjih istraživanja organizacijskih struktura
proizlazi da je u mrežnim odnosima traženje rješenja
problema. To proizlazi iz njene decentraliziranosti, koja
u aktivnostima kroz mrežu dolazi maksimalno do izražaja.
Kao što su dosadašnja istraživanja pokazala, danas F
se nalazimo već duboko u stvaranju novog gospodarA
stva i nove ekonomije. Unatoč tomu, tzv. Slonov model
još uvijek je dominantan model. Tako se dolazi u situaZ
ciju da se u novim uvjetima i kada vrijede drugi kriteriji A III
ekonomskog djelovanja, poduzećima upravlja stilom
starih industrijskih poduzeća. Iz tih razloga u ovome radu
prvo se daje prikaz razvoja modela organizacije poduzeća
u sektoru. Prikazani slijed dat je logički i nije ga
potrebno poistovjetiti s vremenskom dimenzijom razIV
voja, međutim potrebno gaje promatrati s aspekta povi


Šumarski list br. 5 6. (XXIII (WW), 195-200


KONKURENTNOST
PRIRODNIH RESURSA


KONKURENTNOST
PROIZVODA


KONKURENTNOST
PROCESA


KONKURENTNOST
STRUKTURA


jesno-razvojnih oblika konkurentnosti (si. 1). Slika 1. Povijesno-razvojni oblici konkurentnosti
Fifurc 1. Historical and developmental forms of competition


3.1. LOGIČKI SLUED RAZVOJA TIPOVA PODUZEĆA
Logical order for a development of different types of companies
/. Relativna nadmoć distributor a nad industrijom


Ova faza razvojnog ciklusa je potpuna ovisnost proizvodnje
od vanjskih narudžbi. Proizvođači se ne bave
ozbiljnom komercijalizacijom. Tržište maloprodaje u
rukama je trgovaca drvetom, drvnim proizvodima i namještajem
i proizvođača grosista.


2. Poduzeće Leadership 1 generacije -veliko industrijsko
poduzeće i obrtnici
Za ovu fazu znakovita je podjela drvnog sektora na
industrijsku proizvodnju uz prevlast malog broja velikih
poduzeća i onaj obrtnički fragmentiran na veliki
broj mikropoduzeća. Te dvije skupine nisu konkurentski
odijeljene nego komuniciraju međusobno i teže
komplementarnoj i tržišnoj funkcionalnosti. U ovom
modelu preko važnih (značajnih) narudžbi vanjskog tržišta,
leadcrship-veliko poduzeće prenosi dio svojih narudžbi
manjim poduzećima ili obrtnicima. Mikropoduzeća
obrtničkog tipa, na taj način povezana sa leadership
poduzećem, u slučaju smanjene potražnje preusmjeravaju
se relativno lako na lokalna tržišta, diferencirajući
međusobno ponudu. Ovakav tip leadership poduzeća
koncentriranje u malom broju poduzeća i obavlja
fundamentalnu funkciju aktiviranja industrijskog
spleta, razvijajući prve veze između obrtničkih djelatnosti
prerade drva, industrijske prerade drva i trgovačkih
tržišta.


3. Poduzeće-Leadership II generacije -jaka ekspanzija
kroz tehničku podjelu rada između poduzeća
U ovom modelu šire se tvornice s naglaskom na jaku
ekspanziju tehničke podjele rada između poduzeća, po
logikama specijalizacije faza i proizvoda putem nastan


ka i širenja pozitivne eksternalizacije. Tako se stvara
proširena industrijska jezgra. Ovaj model je difuzni
model klasičnog tipa, marshalijanskog tipa, koji proizlazi
iz vanjskih poticaja potražnje, koji mogu zadovoljiti
progresivne procese tehnološke specijalizacije. Ovaj
model očito je zamjenska funkcija koju je obavljao prvobitni
leadership koncern u malom broju poduzeća u
leadership, koji obavlja funkciju aktiviranja kompletnog
industrijskog spleta.


4. Fordistička specijalizacija poduzeća i devertikalizacija
proizvoda
Ovaj model povezan je primjenom kompleksnih
tehnologija. Pojedina poduzeća odlučuju se na uvođenje
novih tehnologija i povećanje veličina, a cilj je postizanje
kvalitativno i kvantitativno veće proizvodnje,
razvijajući više razine automatizacije sljedeći "fordiste"
u standardizaciji proizvoda i pojedinih komponenti.
U ovome modelu ostala poduzeća (mala i obrtnička)
specijaliziraju se u pojedinim fazama obrade ili izradi
komponenti (elemenata) za proizvod. Tako se počinju
uspostavljati sjedne strane djelatnost pod-nabave u fazama
i kapacitetima, dok s druge strane pojedina poduzeća
postaju sastavljači za realizaciju gotovih proizvoda,
jačajući odnose s tržištem gotovih proizvoda. Na taj
način pokreće se i konsolidira proces razgranate diverzifikacije
i rađa se jedan lanac malih hipcrspecijaliziranih
poduzeća.


5. Internacionalizacija poduzeća -delokalizacija
poduzeća
Tehnološki napredak i intenzivan ulaz na strana tržišta
nameću daljnja napredovanja na razinama speci