DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Fmurić: PRILOG RASPRAVI O KONCEPCIJI RAZVOJA PRKRADL DRVA I PROIZVODNJI-; NAMJEŠTAJA vlastitih proizvoda i usluga i sustava poduzeća, odabi rajući odgovarajući sustav vertikalnih odnosa. Iz dosadašnjih istraživanja organizacijskih struktura proizlazi da je u mrežnim odnosima traženje rješenja problema. To proizlazi iz njene decentraliziranosti, koja u aktivnostima kroz mrežu dolazi maksimalno do izražaja. Kao što su dosadašnja istraživanja pokazala, danas F se nalazimo već duboko u stvaranju novog gospodarA stva i nove ekonomije. Unatoč tomu, tzv. Slonov model još uvijek je dominantan model. Tako se dolazi u situaZ ciju da se u novim uvjetima i kada vrijede drugi kriteriji A III ekonomskog djelovanja, poduzećima upravlja stilom starih industrijskih poduzeća. Iz tih razloga u ovome radu prvo se daje prikaz razvoja modela organizacije poduzeća u sektoru. Prikazani slijed dat je logički i nije ga potrebno poistovjetiti s vremenskom dimenzijom razIV voja, međutim potrebno gaje promatrati s aspekta povi Šumarski list br. 5 6. (XXIII (WW), 195-200 KONKURENTNOST PRIRODNIH RESURSA KONKURENTNOST PROIZVODA KONKURENTNOST PROCESA KONKURENTNOST STRUKTURA jesno-razvojnih oblika konkurentnosti (si. 1). Slika 1. Povijesno-razvojni oblici konkurentnosti Fifurc 1. Historical and developmental forms of competition 3.1. LOGIČKI SLUED RAZVOJA TIPOVA PODUZEĆA Logical order for a development of different types of companies /. Relativna nadmoć distributor a nad industrijom Ova faza razvojnog ciklusa je potpuna ovisnost proizvodnje od vanjskih narudžbi. Proizvođači se ne bave ozbiljnom komercijalizacijom. Tržište maloprodaje u rukama je trgovaca drvetom, drvnim proizvodima i namještajem i proizvođača grosista. 2. Poduzeće Leadership 1 generacije -veliko industrijsko poduzeće i obrtnici Za ovu fazu znakovita je podjela drvnog sektora na industrijsku proizvodnju uz prevlast malog broja velikih poduzeća i onaj obrtnički fragmentiran na veliki broj mikropoduzeća. Te dvije skupine nisu konkurentski odijeljene nego komuniciraju međusobno i teže komplementarnoj i tržišnoj funkcionalnosti. U ovom modelu preko važnih (značajnih) narudžbi vanjskog tržišta, leadcrship-veliko poduzeće prenosi dio svojih narudžbi manjim poduzećima ili obrtnicima. Mikropoduzeća obrtničkog tipa, na taj način povezana sa leadership poduzećem, u slučaju smanjene potražnje preusmjeravaju se relativno lako na lokalna tržišta, diferencirajući međusobno ponudu. Ovakav tip leadership poduzeća koncentriranje u malom broju poduzeća i obavlja fundamentalnu funkciju aktiviranja industrijskog spleta, razvijajući prve veze između obrtničkih djelatnosti prerade drva, industrijske prerade drva i trgovačkih tržišta. 3. Poduzeće-Leadership II generacije -jaka ekspanzija kroz tehničku podjelu rada između poduzeća U ovom modelu šire se tvornice s naglaskom na jaku ekspanziju tehničke podjele rada između poduzeća, po logikama specijalizacije faza i proizvoda putem nastan ka i širenja pozitivne eksternalizacije. Tako se stvara proširena industrijska jezgra. Ovaj model je difuzni model klasičnog tipa, marshalijanskog tipa, koji proizlazi iz vanjskih poticaja potražnje, koji mogu zadovoljiti progresivne procese tehnološke specijalizacije. Ovaj model očito je zamjenska funkcija koju je obavljao prvobitni leadership koncern u malom broju poduzeća u leadership, koji obavlja funkciju aktiviranja kompletnog industrijskog spleta. 4. Fordistička specijalizacija poduzeća i devertikalizacija proizvoda Ovaj model povezan je primjenom kompleksnih tehnologija. Pojedina poduzeća odlučuju se na uvođenje novih tehnologija i povećanje veličina, a cilj je postizanje kvalitativno i kvantitativno veće proizvodnje, razvijajući više razine automatizacije sljedeći "fordiste" u standardizaciji proizvoda i pojedinih komponenti. U ovome modelu ostala poduzeća (mala i obrtnička) specijaliziraju se u pojedinim fazama obrade ili izradi komponenti (elemenata) za proizvod. Tako se počinju uspostavljati sjedne strane djelatnost pod-nabave u fazama i kapacitetima, dok s druge strane pojedina poduzeća postaju sastavljači za realizaciju gotovih proizvoda, jačajući odnose s tržištem gotovih proizvoda. Na taj način pokreće se i konsolidira proces razgranate diverzifikacije i rađa se jedan lanac malih hipcrspecijaliziranih poduzeća. 5. Internacionalizacija poduzeća -delokalizacija poduzeća Tehnološki napredak i intenzivan ulaz na strana tržišta nameću daljnja napredovanja na razinama speci |