DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 103     <-- 103 -->        PDF

sinčićem, bez supruga i oca djeteta,
u teškim materijalnim prilikama.
Da tragedija Vlatkinog života bude
još veća njezin sin, tada već odrastao
i zreo čovjek, završio je svoj
mladi život na isti način kao i njegov
otac. Bilo je to više nego što se
psihički i fizički može izdržati. To
je zasigurno potpuno promijenilo
život i stručno djelovanje Vlatke.


Nakon smrti i drugog supruga,
ostala je potpuno sama, razočarana
tragedijom vlastitog života.


To je kraj jedne neostvarene želje
osobe, koja je po mogućem intelektu
i aktivnosti trebala biti daleko
iznad onoga što je u datim nesretnim
okolnostima dala.


Zahvaljujemo joj na doprinosu
šumarstvu Hrvatske kroz rad u tak


saciji, u Institutu za šumarska i lovna
istraživanja, u Institutu za četinjače
u Zagrebu i Jastrebarskom, a
posebice na njezinom dugogodišnjem
radu kao blagajnika Šumarskog
društva Zagreb.


Za Hrvatsko šumarsko


društvo ogranak Zagreb


V Živković


JURAJ LIPOVŠĆAK, dipl. inž. šum. (1916-1999)


Svoj životni put završio je još jedan
kolega iz starije generacije šumara,
koji su veći dio svoga radnog
vijeka posvetili radu na Šumarskoj
školi u Karlovcu, koja je tada radila
u staroj zgradi na Rakovcu, podignutoj
još za vrijeme Vojne Krajine.


Teško je prihvatiti činjenicu da
je riječ o našem dragom kolegi
Jurju Lipovšćaku, dipl. inž.
šum., koji je umro u Zagrebu 7.
ožujka 1999. god., tražeći bezuspješno
lijek svojoj bolesti u neravnopravnoj
borbi i u uvjetima koji
mu nisu bili naklonjeni. Život tog
mirnog i u duši dobrog čovjeka bio
je ispunjen poštenim i vrijednim radom
šumarskog stručnjaka, koji je
svoje iskustvo i znanje rado prenosio
učenicima Šumarske škole i
mladim kolegama.


S kolegom Lipovšćakom radio
sam 60-tih godina na Šumarskoj
školi u Karlovcu. Kontakte smo obnovili
1997. godine prilikom pisanja
njegovog životopisa za Hrvatski
šumarski životopisni leksikon, koju
je suradnju sa zadovoljstvom prihvatio.
Umjesto dogovora o našem
ponovnom susretu ove godine u
Karlovcu, zatekla me je tužna vijest
da nas je naš dragi kolega Jura (kako
smo ga običavali na školi zvati)
zauvijek napustio. U popratnom
pismu, koje je dostavio uz svoj životopis,
između ostalog napisao je:
"Kroz moje misli su se i nehotice
počeli provlačiti brojni momenti iz
mojega 40. godišnjeg rada u šumarskoj
struci, koju sam veoma volio."
Životopis mu je objavljen u navedenom
leksikonu (knjiga 3, L-P, Zgb.


1998).


Juraj Lipovšćak rođenje 27. lipnja
1916. godine u Ozlju. Osnovnu
je školu završio u Draganićima kraj
Karlovca, a Realnu gimnaziju u
Karlovcu 1935. Šumarstvo je apsolvirao
i diplomirao 1939. godine
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Radni vijek započeo
je 1940. pri II. Banskoj imovnoj
općini, gdje je radio u Ravnateljstvu
šuma kao šumarski vježbenik,
a od 1942. kao upravitelj Šumarije
Petrinja, obnašajući i dužnost
upravitelja gradskih šuma
"Kotar", kao i poslove kotarskog i
županijskog šumarskog referenta.
Državni ispit za samostalno vode


nje šumskog gospodarstva položio
je 1943. godine. Zatim kao djelatni
poručnik Hrvatskog domobranstva
obnaša dužnost nastavnika u Domobranskoj
dočasničkoj školi u
Srem. Kamenici, gdje za samoprijegoran
rad biva promaknut u čin satnika.
U listopadu 1944. preuzima
upravu Šumarije Virovitica. Od proljeća
1945. god. prisilno je boravio u
izbjegličkom konvoju koji su partizani
zadržali na Papuku. Uz naklonost
sreće uspijeva savladati nepodnošljive
uvjete života i dočekati
amnestiju u kolovozu 1945. Vraća se
u Viroviticu, ali ubrzo dobiva zadatak
osnivanja šumarije u Grubišnom
polju. Zatim radi kao kotarski
šumarski referent u Koprivnici, gdje


1946. preuzima dužnost upravitelja
šumarije. Godine 1947. premješten
je u Šumariju Sokolovac, gdje uz
dužnost upravitelja vodi i upravu
Šum. manipulacije Poduzeća za iskorištavanje
šuma iz Bjelovara, kod
koje su preuzimači iz Švicarske preuzimali
bukove pragove bez primjedbi
na kvalitetu i izradu. Početkom
1949. postavljenje za tehničkog
direktora šumskog poduzeća u
Vinkovcima, no zbog nesređenih
radnih i životnih uvjeta na vlastiti je
zahtjev iste godine premješten na
Drvno-industrijsku školu u Bclišću
u svojstvu nastavnika. Tu je napisao
skripta iz dendrologije.


Od školske godine 1950/51. 1965/
66. radio je na Šumarskoj
školi Karlovac, najprije kao direk