DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 103 <-- 103 --> PDF |
sinčićem, bez supruga i oca djeteta, u teškim materijalnim prilikama. Da tragedija Vlatkinog života bude još veća njezin sin, tada već odrastao i zreo čovjek, završio je svoj mladi život na isti način kao i njegov otac. Bilo je to više nego što se psihički i fizički može izdržati. To je zasigurno potpuno promijenilo život i stručno djelovanje Vlatke. Nakon smrti i drugog supruga, ostala je potpuno sama, razočarana tragedijom vlastitog života. To je kraj jedne neostvarene želje osobe, koja je po mogućem intelektu i aktivnosti trebala biti daleko iznad onoga što je u datim nesretnim okolnostima dala. Zahvaljujemo joj na doprinosu šumarstvu Hrvatske kroz rad u tak saciji, u Institutu za šumarska i lovna istraživanja, u Institutu za četinjače u Zagrebu i Jastrebarskom, a posebice na njezinom dugogodišnjem radu kao blagajnika Šumarskog društva Zagreb. Za Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Zagreb V Živković JURAJ LIPOVŠĆAK, dipl. inž. šum. (1916-1999) Svoj životni put završio je još jedan kolega iz starije generacije šumara, koji su veći dio svoga radnog vijeka posvetili radu na Šumarskoj školi u Karlovcu, koja je tada radila u staroj zgradi na Rakovcu, podignutoj još za vrijeme Vojne Krajine. Teško je prihvatiti činjenicu da je riječ o našem dragom kolegi Jurju Lipovšćaku, dipl. inž. šum., koji je umro u Zagrebu 7. ožujka 1999. god., tražeći bezuspješno lijek svojoj bolesti u neravnopravnoj borbi i u uvjetima koji mu nisu bili naklonjeni. Život tog mirnog i u duši dobrog čovjeka bio je ispunjen poštenim i vrijednim radom šumarskog stručnjaka, koji je svoje iskustvo i znanje rado prenosio učenicima Šumarske škole i mladim kolegama. S kolegom Lipovšćakom radio sam 60-tih godina na Šumarskoj školi u Karlovcu. Kontakte smo obnovili 1997. godine prilikom pisanja njegovog životopisa za Hrvatski šumarski životopisni leksikon, koju je suradnju sa zadovoljstvom prihvatio. Umjesto dogovora o našem ponovnom susretu ove godine u Karlovcu, zatekla me je tužna vijest da nas je naš dragi kolega Jura (kako smo ga običavali na školi zvati) zauvijek napustio. U popratnom pismu, koje je dostavio uz svoj životopis, između ostalog napisao je: "Kroz moje misli su se i nehotice počeli provlačiti brojni momenti iz mojega 40. godišnjeg rada u šumarskoj struci, koju sam veoma volio." Životopis mu je objavljen u navedenom leksikonu (knjiga 3, L-P, Zgb. 1998). Juraj Lipovšćak rođenje 27. lipnja 1916. godine u Ozlju. Osnovnu je školu završio u Draganićima kraj Karlovca, a Realnu gimnaziju u Karlovcu 1935. Šumarstvo je apsolvirao i diplomirao 1939. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Radni vijek započeo je 1940. pri II. Banskoj imovnoj općini, gdje je radio u Ravnateljstvu šuma kao šumarski vježbenik, a od 1942. kao upravitelj Šumarije Petrinja, obnašajući i dužnost upravitelja gradskih šuma "Kotar", kao i poslove kotarskog i županijskog šumarskog referenta. Državni ispit za samostalno vode nje šumskog gospodarstva položio je 1943. godine. Zatim kao djelatni poručnik Hrvatskog domobranstva obnaša dužnost nastavnika u Domobranskoj dočasničkoj školi u Srem. Kamenici, gdje za samoprijegoran rad biva promaknut u čin satnika. U listopadu 1944. preuzima upravu Šumarije Virovitica. Od proljeća 1945. god. prisilno je boravio u izbjegličkom konvoju koji su partizani zadržali na Papuku. Uz naklonost sreće uspijeva savladati nepodnošljive uvjete života i dočekati amnestiju u kolovozu 1945. Vraća se u Viroviticu, ali ubrzo dobiva zadatak osnivanja šumarije u Grubišnom polju. Zatim radi kao kotarski šumarski referent u Koprivnici, gdje 1946. preuzima dužnost upravitelja šumarije. Godine 1947. premješten je u Šumariju Sokolovac, gdje uz dužnost upravitelja vodi i upravu Šum. manipulacije Poduzeća za iskorištavanje šuma iz Bjelovara, kod koje su preuzimači iz Švicarske preuzimali bukove pragove bez primjedbi na kvalitetu i izradu. Početkom 1949. postavljenje za tehničkog direktora šumskog poduzeća u Vinkovcima, no zbog nesređenih radnih i životnih uvjeta na vlastiti je zahtjev iste godine premješten na Drvno-industrijsku školu u Bclišću u svojstvu nastavnika. Tu je napisao skripta iz dendrologije. Od školske godine 1950/51. 1965/ 66. radio je na Šumarskoj školi Karlovac, najprije kao direk |