DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Drugi objekt u G:J. "Borovača", odsjek 52d je površine 9,85 ha, starosti 90 godina, ophodnje 80 godina, uredajni razred crni bor. Iako nije riječ o degradiranoj postojini niskog uzgojnog oblika, voditelj kolokvija je ocjenio korisnim , da se razmotre i takvi objekti. Sastojina crnog bora u stadiju malih stabala, ranije smolarena na više bjelenica na stablu što je znatno oštetilo najbolji dio drvne mase. Broj stabala po hektaru 448, temeljnica 31,68 metara kvadratnih po hektaru, srednji promjer 30 cm, srednja visina 13 m, drvna zaliha 196 metara kubnih po hektaru, godišnji prirast 3,3 metara kubnih po hektaru. Smjernice gospodarenja su prirodna obnova oplodnotn sječom u dva sjeka. Naplodnim sjekom sijeci oko 30% drvne zalihe. Dovršni sijek obaviti nakon pojave dovoljnog broja pomlatka. Kolokvijem je zaključeno da se s obnovom otpočne kad se ukaže potreba za drvnim sortimentima, u protivnom bi se stvarali troškovi a drvna masa bi propadala. Isto tako, kad otpočne obnova naplodnim sijekom, u svrhu boljeg pomlađivanja, može se sijeci i do 45% drvne zalihe (ali na malim površinama iz opreza glede erozije). Treba tražiti tržište za drvne Sortimente da se što prije otpočne s obnovom, jer ovakvo stanje je gubitak vremena i prostora pa i drvne mase. Na području šumarije Sinj obavljen je kolokvij u gospodarskoj jedinici "Kamešnica", šumski predjel "Obonice" odsjek 40a, površine 29,80 ha, uredajni razred šikara medunca, ekspozicija jug, jugozapad, nadmorska visina 510-640 m . Tlo kamenito 50 do 60 %. Po cijeloj površini vidljivi su tragovi prekomjerne ispaše. Smjernice gospodarenja - čišćenjem osloboditi bolje izbojke hrasta medunca od bjelograbića, crnog jasena i ostalih vrsta. Uklanjati lošije izbojke hrasta medunca. Čišćenje je propisano na 29.80 ha, popunjavanje crnim borom na 15 ha te njega popunjenih površina (čišćenje je obavljeno 1998. na cijeloj površini). Kolokvijem je zaključeno da su uz ogroman trud propisani radovi korektno izvršeni, ali je propis pro mašaj, jer se nije prepoznalo stanište i vegetacijski sastav te njihove proizvodne mogućnosti. Navedeni objekt je tipičan primjer kojem treba osigurati nesmetan prirodni razvoj, čime je sa šumarskog stajališta u smislu racionalnog gospodarenja dovoljno učinjeno. Na susjednim objektima u gospodarskoj jedinici "Kamešnica" istih ili sličnih stanišnih i sastojinskih osobina (45a, 46a) ocjena kolokvija je da se podupire prirodna progresija i da se na takvim površinama ne stvaraju troškovi koji ne vraćaju pozitivne rezultate. Zaključak Rasprava na Skupštini HŠD ogranak Dalmacija- Split po stručnoj temi: Problematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima i planovima, protekla je u pronalaženju najoptimalnijih stručnih rješenja za pretvaranje submediteranskih šuma niskog uzgojnog oblika u više uzgojene oblike. * Osnovni naglasak je bio na očuvanju njenih zaštitnih funkcija, očuvanju njenih prirodnosti podupirući prirodnu sukcesiju uz minimalne uzgojne intervencije bez značajnijih financijskih troškova. Radove izvoditi tamo gdje se ukazu potrebe za ogrijevnim drvetom koji će pokriti troškove čišćenja, odnosno njege. Terenskim kolokvijem razmotrena je problematika gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika, gdje je ukazano na pogrešno propisane smjernice gospodarenja koje ne donose značajne uzgojne učinke a stvaraju velike financijske troškove.. Opće je stajalište da se u sljedećim uređajnim elaboratima znatno smanjuju uzgojne mjere čišćenja u submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika. Radove propisivati na površinama koje su ekološki i turistički značajne za taj kraj i na onim područjima koja će to najbrže vratiti u gospodarskom pogledu. Propisane radove u usvojenim uređajnim elaboratima izmjeniti u redovitoj reviziji i prilagoditi prepoznatljivim uvjetima. Ivan Tolić, dipl. inž. šum., Rukovoditelj Odjela za ekologiju, Uprava šuma Split |