DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Drugi objekt u G:J. "Borovača", odsjek 52d je površine
9,85 ha, starosti 90 godina, ophodnje 80 godina,
uredajni razred crni bor. Iako nije riječ o degradiranoj
postojini niskog uzgojnog oblika, voditelj kolokvija je
ocjenio korisnim , da se razmotre i takvi objekti.


Sastojina crnog bora u stadiju malih stabala, ranije
smolarena na više bjelenica na stablu što je znatno
oštetilo najbolji dio drvne mase. Broj stabala po hektaru
448, temeljnica 31,68 metara kvadratnih po hektaru,
srednji promjer 30 cm, srednja visina 13 m, drvna
zaliha 196 metara kubnih po hektaru, godišnji prirast
3,3 metara kubnih po hektaru.


Smjernice gospodarenja su prirodna obnova oplodnotn
sječom u dva sjeka. Naplodnim sjekom sijeci oko
30% drvne zalihe. Dovršni sijek obaviti nakon pojave
dovoljnog broja pomlatka.


Kolokvijem je zaključeno da se s obnovom otpočne
kad se ukaže potreba za drvnim sortimentima, u protivnom
bi se stvarali troškovi a drvna masa bi propadala.
Isto tako, kad otpočne obnova naplodnim sijekom,
u svrhu boljeg pomlađivanja, može se sijeci i do
45% drvne zalihe (ali na malim površinama iz opreza
glede erozije). Treba tražiti tržište za drvne Sortimente
da se što prije otpočne s obnovom, jer ovakvo stanje je
gubitak vremena i prostora pa i drvne mase.


Na području šumarije Sinj obavljen je kolokvij u
gospodarskoj jedinici "Kamešnica", šumski predjel
"Obonice" odsjek 40a, površine 29,80 ha, uredajni razred
šikara medunca, ekspozicija jug, jugozapad, nadmorska
visina 510-640 m . Tlo kamenito 50 do 60 %. Po
cijeloj površini vidljivi su tragovi prekomjerne ispaše.


Smjernice gospodarenja - čišćenjem osloboditi bolje
izbojke hrasta medunca od bjelograbića, crnog jasena
i ostalih vrsta. Uklanjati lošije izbojke hrasta
medunca. Čišćenje je propisano na 29.80 ha, popunjavanje
crnim borom na 15 ha te njega popunjenih površina
(čišćenje je obavljeno 1998. na cijeloj površini).


Kolokvijem je zaključeno da su uz ogroman trud
propisani radovi korektno izvršeni, ali je propis pro


mašaj, jer se nije prepoznalo stanište i vegetacijski sastav
te njihove proizvodne mogućnosti. Navedeni objekt
je tipičan primjer kojem treba osigurati nesmetan
prirodni razvoj, čime je sa šumarskog stajališta u smislu
racionalnog gospodarenja dovoljno učinjeno.


Na susjednim objektima u gospodarskoj jedinici
"Kamešnica" istih ili sličnih stanišnih i sastojinskih
osobina (45a, 46a) ocjena kolokvija je da se podupire
prirodna progresija i da se na takvim površinama ne
stvaraju troškovi koji ne vraćaju pozitivne rezultate.


Zaključak


Rasprava na Skupštini HŠD ogranak Dalmacija-
Split po stručnoj temi: Problematika gospodarenja šumama
na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima
i planovima, protekla je u pronalaženju najoptimalnijih
stručnih rješenja za pretvaranje submediteranskih
šuma niskog uzgojnog oblika u više uzgojene
oblike.


* Osnovni naglasak je bio na očuvanju njenih zaštitnih
funkcija, očuvanju njenih prirodnosti podupirući
prirodnu sukcesiju uz minimalne uzgojne intervencije
bez značajnijih financijskih troškova. Radove izvoditi
tamo gdje se ukazu potrebe za ogrijevnim drvetom koji
će pokriti troškove čišćenja, odnosno njege.
Terenskim kolokvijem razmotrena je problematika
gospodarenja submediteranskim šumama niskog uzgojnog
oblika, gdje je ukazano na pogrešno propisane
smjernice gospodarenja koje ne donose značajne uzgojne
učinke a stvaraju velike financijske troškove..


Opće je stajalište da se u sljedećim uređajnim elaboratima
znatno smanjuju uzgojne mjere čišćenja u submediteranskim
šumama niskog uzgojnog oblika. Radove
propisivati na površinama koje su ekološki i turistički
značajne za taj kraj i na onim područjima koja će
to najbrže vratiti u gospodarskom pogledu.


Propisane radove u usvojenim uređajnim elaboratima
izmjeniti u redovitoj reviziji i prilagoditi prepoznatljivim
uvjetima.


Ivan Tolić, dipl. inž. šum.,
Rukovoditelj Odjela za ekologiju,
Uprava šuma Split