DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Na raspravi je dalje navedeno, da područje na kojem gospodari Uprava šuma Split-područje Dalmacije ima visokih šuma 47541 ha, panjača 128447 ha, šikara i makije 252581, goleti (kamenjare) 251385 ha i poljoprivredne površine 385029 ha. Dakle, od ukupno 1064983 ha šumskih i poljoprivrednih površina "Hrvatske šume", Uprava šuma Split gospodari s 550000 ha šuma i šumskog zemljišta. Prvi uređajni elaborat, obvezama i smjernicama gospodarenja nije za šumarstvo (Šumarija Split) predstavljao značajno opterećenje ni u fizičkom ni u financijskom opsegu, jer su te obveze bile u granicama uhodanih radova koji su se do tada obavljali na toj šumariji. Kako je rastao broj uređenih gospodarskih jedinica, tako je nastajao sve veći raskorak i nesklad između mogućnosti i "potrebe". Narasle su obveze iz smjernica gospodarenja, a materijalne mogućnosti stagnirale su ili su imale blagu tendenciju opadanja. Planirana dinamika radova na uređivanju šuma u Upravi šuma Split vrlo je ambiciozna (godišnji plan oko 55000 ha, što predstavlja 1/10 ukupne površine šume i šumskog zemljišta), a obavljali su je uz zaposlenike Odjela za uređivanje šuma Split i zaposlenici odjela za uređivanje šuma Karlovac, Zagreb, Osijek i Senj te privatna poduzeća specijalizirana i ovlaštena za obavljenje poslova uređivanja šuma. Zbog izrazito intezivnog pristupa u tretmanu i određivanju smjernica gospodarenja (1994, 1995) propisani radovi u kasnijim godinama su na temelju iskustva na provođenju propisanih radova znatno izmijenjeni, ali je i dalje ostao upitan opseg i vrsta radova koji se propisuju. Do početka 1999. godine odobreni su uređajni elaborati za 39 gospodarskih jedinica, čija ukupna površina iznosi 157 tisuća hektara, a elaborati za daljnjih 70 tisuća hektara nalaze se u završnoj fazi izrade ili čekaju konačnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, što znači da će biti uređeno 41,3% ili ukupno 227 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta. Bilo je podvojeno mišljenje da li propisivati radove na temelju šumarske znanosti i struke ili ekonomske opravdanosti sadašnjih prilika, tijekom rasprave prevladalo je mišljenje da su znanost i ekonomika na istim pozicijama, a posebice kada je riječ o submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika. Raditi da, ali treba "prepoznati" stanište" (prof. S. Matić), njegove proizvodne mogućnosti u odnosu na postojeće šumske vrste i pionirske vrste koje bi se unosile na takvo stanište. Novac nije problem. Problem je nerazumno trošenje tog novca. Ponekad se provode npr. mjere njege, novac se utroši a rezultati su negativni jer se nisu prepoznale naprijed navedene osobine. Njega je zaštita sustava koji ide u progresiju. Čišćenje da, ako postoji potreba za ogrijevom i ako se izbjeg nu dodatni troškovi. Treba propisivati i provoditi mjere i radnje koje će dati najbolje rezultate u ekološkom smislu i koje će izravno utjecati na poboljšanje turističke ponude. Predsjedavajući Skupštine zaključio je raspravu i zakazao za idući dan terenski kolokvij "Gospodarenje submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika na području šumarija Split i Sinj". Predloženi lokaliteti održavanja kolokvija realna su slika stanja glavnine degradiranih submediteranskih sastojina na području Uprave šuma Split. Isto tako na području tih šumarija najviše je uređenih površina pa je kod njih najviše propisano uzgojnih radova u degradiranim sastojinama. U šumariji Split obavljen je kolokvij u gospodarskoj jedinici "Borovača" u šumskom predjelu "Radunić", odsjek 5a, površine 83,95 ha, starosti 18 godina, srednji promjer 2-6 cm, visine 1-3 m, stabla kriva i loše kvalitete, ophodnja 80 godina, uređajni razred - panjača medunca, 540-61 Om n/m. Smjernice gospodarenja - čišćenje na cijeloj površini ( 83,95 ha), na površinama s nepotpunim sklopom popunjavanje (u zasjeni) žirom hrasta medunca a na progoljenim dijelovima sadnicama crnog bora. Popunjene dijelove odsjeka teba njegovati, površinu ograditi radi zaštite od stoke te provoditi zaštitu od biljnih bolesti, štetnika i požara. Uvodničar je upozorio nazočne znanstvenike, uređivače i izvođače planiranih radova, sudionike kolokvija, daje riječ o prvom uređajnom elaboratu gdje je u smjernicama gospodarenja bio izuzetno intezivan pristup u tretmanu degradiranih sastojina. Kolokvij je razmotrio smjernice i stajališne prilike, pa je opća ocjena,da se konkretna sastojina prepusti prirodnoj progresiji izuzev onog dijela koje će domaće stanovništvo pod stručnim nadzorom čistiti radi snabdijevanja ogrijevom, a bez dodatnih troškova . Ostali propisani radovi nisu potrebni jer se ne bi postigli značajniji rezultati. |