DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1999 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Na raspravi je dalje navedeno, da područje na kojem
gospodari Uprava šuma Split-područje Dalmacije ima
visokih šuma 47541 ha, panjača 128447 ha, šikara i
makije 252581, goleti (kamenjare) 251385 ha i poljoprivredne
površine 385029 ha. Dakle, od ukupno
1064983 ha šumskih i poljoprivrednih površina "Hrvatske
šume", Uprava šuma Split gospodari s 550000
ha šuma i šumskog zemljišta.


Prvi uređajni elaborat, obvezama i smjernicama
gospodarenja nije za šumarstvo (Šumarija Split) predstavljao
značajno opterećenje ni u fizičkom ni u financijskom
opsegu, jer su te obveze bile u granicama uhodanih
radova koji su se do tada obavljali na toj šumariji.


Kako je rastao broj uređenih gospodarskih jedinica,
tako je nastajao sve veći raskorak i nesklad između mogućnosti
i "potrebe". Narasle su obveze iz smjernica
gospodarenja, a materijalne mogućnosti stagnirale su
ili su imale blagu tendenciju opadanja.


Planirana dinamika radova na uređivanju šuma u
Upravi šuma Split vrlo je ambiciozna (godišnji plan
oko 55000 ha, što predstavlja 1/10 ukupne površine šume
i šumskog zemljišta), a obavljali su je uz zaposlenike
Odjela za uređivanje šuma Split i zaposlenici
odjela za uređivanje šuma Karlovac, Zagreb, Osijek i
Senj te privatna poduzeća specijalizirana i ovlaštena za
obavljenje poslova uređivanja šuma.


Zbog izrazito intezivnog pristupa u tretmanu i određivanju
smjernica gospodarenja (1994, 1995) propisani
radovi u kasnijim godinama su na temelju iskustva na
provođenju propisanih radova znatno izmijenjeni, ali je i
dalje ostao upitan opseg i vrsta radova koji se propisuju.


Do početka 1999. godine odobreni su uređajni elaborati
za 39 gospodarskih jedinica, čija ukupna površina
iznosi 157 tisuća hektara, a elaborati za daljnjih 70
tisuća hektara nalaze se u završnoj fazi izrade ili čekaju
konačnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
što znači da će biti uređeno 41,3% ili ukupno
227 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta.


Bilo je podvojeno mišljenje da li propisivati radove
na temelju šumarske znanosti i struke ili ekonomske
opravdanosti sadašnjih prilika, tijekom rasprave prevladalo
je mišljenje da su znanost i ekonomika na istim
pozicijama, a posebice kada je riječ o submediteranskim
šumama niskog uzgojnog oblika. Raditi da, ali
treba "prepoznati" stanište" (prof. S. Matić), njegove
proizvodne mogućnosti u odnosu na postojeće
šumske vrste i pionirske vrste koje bi se unosile na
takvo stanište. Novac nije problem. Problem je nerazumno
trošenje tog novca. Ponekad se provode npr.
mjere njege, novac se utroši a rezultati su negativni jer
se nisu prepoznale naprijed navedene osobine.


Njega je zaštita sustava koji ide u progresiju. Čišćenje
da, ako postoji potreba za ogrijevom i ako se izbjeg


nu dodatni troškovi. Treba propisivati i provoditi mjere
i radnje koje će dati najbolje rezultate u ekološkom
smislu i koje će izravno utjecati na poboljšanje turističke
ponude.


Predsjedavajući Skupštine zaključio je raspravu i
zakazao za idući dan terenski kolokvij "Gospodarenje
submediteranskim šumama niskog uzgojnog oblika
na području šumarija Split i Sinj".


Predloženi lokaliteti održavanja kolokvija realna su
slika stanja glavnine degradiranih submediteranskih
sastojina na području Uprave šuma Split. Isto tako na
području tih šumarija najviše je uređenih površina pa je
kod njih najviše propisano uzgojnih radova u degradiranim
sastojinama.


U šumariji Split obavljen je kolokvij u gospodarskoj
jedinici "Borovača" u šumskom predjelu
"Radunić", odsjek 5a, površine 83,95 ha, starosti 18
godina, srednji promjer 2-6 cm, visine 1-3 m, stabla
kriva i loše kvalitete, ophodnja 80 godina, uređajni
razred - panjača medunca, 540-61 Om n/m.


Smjernice gospodarenja - čišćenje na cijeloj površini
( 83,95 ha), na površinama s nepotpunim sklopom
popunjavanje (u zasjeni) žirom hrasta medunca a na
progoljenim dijelovima sadnicama crnog bora. Popunjene
dijelove odsjeka teba njegovati, površinu ograditi
radi zaštite od stoke te provoditi zaštitu od biljnih bolesti,
štetnika i požara.


Uvodničar je upozorio nazočne znanstvenike, uređivače
i izvođače planiranih radova, sudionike
kolokvija, daje riječ o prvom uređajnom elaboratu gdje
je u smjernicama gospodarenja bio izuzetno intezivan
pristup u tretmanu degradiranih sastojina.


Kolokvij je razmotrio smjernice i stajališne prilike,
pa je opća ocjena,da se konkretna sastojina prepusti
prirodnoj progresiji izuzev onog dijela koje će domaće
stanovništvo pod stručnim nadzorom čistiti radi snabdijevanja
ogrijevom, a bez dodatnih troškova . Ostali
propisani radovi nisu potrebni jer se ne bi postigli značajniji
rezultati.