DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Gdje nema šume, vrlo rijetko se kišni oblaci viju, gdje kiša ne rosi tu suša odnosi. 1. Šume treba: a/ iskorištavati; b/ podizati; c/ čuvati i štititi; d/ njegovati. "A što nam je dato ovogodišnjim budžetom? Sve ostalo, samo ne ono što se prijedlogom i nacrtom budžeta s puno razloga i obrazloženja tražilo i zahtijevalo". "Gospodo, ja moram odmah ustvrditi da ova Bosna i Hercegovina, koja državi daje preko jedne milijarde i dvijesto miliona dinara zarade u duhanu - te pokrajine, čije šumsko i rudno bogatstvo podržava život ove države, ljudi umiru od gladi. To je jedno očajno stanje koje se ne može trpjeti. U ovoj kući doživljavamo tragediju da svi ministri otklanjaju odgovornost za svoje proračune i da svi optužuju ministra financija. No, istovremeno doživljavamo i to da ti ministri ostaju na svojim mjestima i da ustraju na ministarskim stolicama". 2.3. Večernja Pošta, 24. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja Vidi se da ministarstvo računa samo s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. U svim ostalim krajevima šumarstvo je pasivno. Govorio je o komisiji za ispitivanje valorizacije, koja je imenovana jer je trebala potvrditi kako je valorizacija bila dobro izvedena u korist države. To je komisija nestručnjaka, i glavno je da se baci prašina u oči, a kao glavni krivci penzionirani su Ilić, Hosu i Marković, dok glavni krivci po njegovom mišljenju ostaju kao savjetnici ministra. Pokrajine koje najmanje plaćaju dobivaju najviše, a pokrajine koje najviše donose, dobivaju najmanje. Tako Srbija: Prihodi 17,986.637 dm, rashodi 19,427.708 din Crna Gora: Prihodi 50.000 din, rashodi 1,453.834 din Bosna i Herc. Prihodi 87,023.423 din, rashodi 22,384.359 din Hrvatska i Slav. Prihodi 56,768.540 din, rashodi 14,630.190 din 2.4. Večernja Pošta, 25. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja Slovenija: Prihodi 3,830.593 din, rashodi 2,948.286 din Vojvodina: Prihodi 8,355.000 din, rashodi 3,798.251 din Dalmacija: Prihodi 120.000 din, rashodi 2,620.134 din Bosna i Hercegovina ima 2,700.000 ha šuma, a služ benih organa ima isti broj kao i Srbija koja ima jedan milijun ha manje šuma od Bosne i Hercegovine. U Srbiji postoje stručniji organi za razliku od Bosne. Cuvarski djelokrug (rajon) u Bosni obuhvaćaju 5.000 ha. Iz fonda pošumljavanja ministar je davao svojim prijateljima osobne mjesečne doplatke. Kada je ministar o tome upozoren obustavljena je isplata, ali je iz Šumske direkcije Sarajevo 20 najboljih zvaničnika bačeno na ulicu. Za ovo se traži opoziv. Danas radnici čekaju isplatu nadnica za izvršeno pošumljavanje. Iznosio je i druge primjere, kao školovanje u Francuskoj manje potrebnih stručnjaka, a predviđeno je i ukidanje fakulteta. Na kraju - "Vi ste sami u svom ekspozeu naveli jednu veliku istinu - gdje nema šume, nema kiše, ja velim gdje nema kiše, nema Boga". (nastavit će se) 2.5. Večernja Pošta, 26. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja U partiji 1245/3 za pošumljavanje Bosne i Hercegovine je određeno 1 milijun dinara, za Hrvatsku i Slavoniju 350.000, a za Srbiju gdje, nema iskorištavanja šuma, predviđeno je 650.000 dinara. U partiji 1262 za uređenje "Avale i Lipovca" tri milijuna dinara, iako su upravo za to potrošene ogromne svote za uređenje Avale. Za uređenje Plitvičkih jezera stidljiva svota od 150.000 dinara. Plitvička jezera - naš biser. Šta bi Nijemci od njih učinili kada je za njih Semering čudo? Vi bi gospodo trebali otići tamo i vidjeti ta čudesa, pa da se onda zastidite ove svote, ako uopće znate stoje stid. Za uređenje Marjana kod Splita određena je "velika svota" od 70.000 dinara. Za uzdržavanje prirodnih spomenika i ljepota predviđena je u proračunu (partija 1249/5) jedna bagatelna suma od 88.000 dinara i ako bi g. ministru moralo biti dobro poznato, da Bosna i Hercegovina raspolažu prirodnim ljepotama, koje su kud i kamo ljepše i veličanstvenije nego ljepote Švicarske. Takve ljepote proglasila je tuđinska uprava kao prirodne spomenike i zabranila da ih se ruši. A "naša", upravo ne samo da ih ne održava, nego ih unovčuje kao npr. prašume "Mehina luka", koje je ustupila u eksploatacijsko područje firme "Jela" u Tarčunu. Postupak sa šumskim ekzekutivnim organima. Šumski ekzekutivni organi nisu isplaćeni već od polovice budžetske godine, kao što nisu i prošlogodišnjim budžetom priznati putni paušali, zbog čega ne mogu izvršavati terenske zadatke, a za selidbene troškove država duguje svojim činovnicima i namještenicima preko 1 milijun dinara, što se ovim budžetom nije predvidjelo. Kako zamišljate rad organa koji moraju iz svojih malih plaća podmirivati i selidbene troškove? To je sramota! Krajne je vrijeme da država prestane biti dužnik svojih namještenika. |