DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 71 <-- 71 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA GOVOR Dr. JURE SUTEJA U NARODNOJ SKUPŠTINI 1928. GOD. O PRILIKAMA U ŠUMARSTVU 1.0. ŽIVOT I DJELO Juraj Š u t ej , političar i odvjetnik, rođen je u Pororašcu kraj Konjica, BiH, 4. prosinca 1889. g. Umro je u Zagrebu 15. travnja 1976. g., a studij prava završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Od 1913. bio je u sudskoj službi, a potom odvjetnik u Sarajevu. Jedan je od osnivača Hrvatske težačke stranke, 20-tih godina pristupa HSS-u. Zastupnik je kotara 1927, 1935. i 1938. god. U vladi Cvetković - Maček, kao i u vladi D. Simovića, bio je ministar financija. Emigrirao je iz zemlje 1941. i bio član emigrantskih vlada. U Šubašićevoj vladi bio je ministar financija i ministar trgovine i industrije (194445). Šubašić se sa svojom vladom u veljači 1945. konačno vratio iz emigracije u Beograd. Nakon njezine ostavke i ostavke Titova NKOJ-a osnovana je 7. ožujka zajednička vlada na temelju Viškog sporazuma Tito Šubašić pod nazivom Ministarski savjet. Tito je postao njezinim predsjednikom, Šubašić je dobio mjesto ministra vanjskih poslova, a Šutej ministra bez lisnice. Njezino je osnivanje oštro napao Maček 23. srpnja u razgo voru za "New-York Times". U njemu je poručio Šubašiću i Šuteju da nemaju njegovu podršku, istaknuvši da je HSS komunistima neprijatelj broj jedan, pa mu nije bila jasna uloga ove dvojice. Ostavku su dali 8. listopada 1945. g. zbog neostarivanja sporazuma, i vratili se u Zagreb. Šutej je 1945. sudjelovao na konferenciji prvaka HSS-a u hotelu Esplanada u Zagrebu. Kompromisno je predlagao da Šubašić ode u Pariz i zahtijevao od Mačeka smjernice za daljnji rad HSS-a. Protivio se Košutićevim direktivama da stranka pasivnošću izbjegne kompromitaciju zbog suradnje s nedemokratskim režimom i zahtijevao aktivan pristup, prijavu stranke i izlazak na izbore za ustavnotvorni sabor NRH 10. studenog 1946. Košutićevim oslobađanjem iz zatvora njegova se inicijativa gasi. Prije govora prof. Nenadića 1928. godine, opširno je govorio u Narodnoj skupštini o prilikama u šumarstvu države koja se tada zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. (Prema Hrvatskom Leksikonu II knjiga str. 54.) 2.0. U BORBI ZA ISTINU I PRAVDU Poznato je kako su novine 1928. godine opširno pisale o prilikama u šumarstvu. Tako su novine u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu izvješćivale o aferama u šumarstvu. O tome je raspravljano u Narodnoj skupštini i na Izvanrednoj skupštini JŠU održanoj 4. i 5. ožujka 1928. godine. Pisali smo kako je prof. Nenadić bio nositelj referata o stanju šumarstva na spomenutoj skupštini (Šum. list 1-2, 1998). U Narodnoj skupštini glavni govornik bio je dr Jure Šutej, upravo za istinu i pravdu, jer tisak Beograda, pa i Zagreba, o sadržaju te aktivnosti nije pisao. Razlozi su bili ponajprije politički, kako se ne bi saznala prava istina o odgovornosti državnih organa gdje je prevladavala srpska politika na štetu šumarstva nesrpskih područja. "Večernja Pošta" iz Sarajeva donijela je u nastavcima govor dr. Jure Šutej a. 2.1. Novine Večernja Pošta, Sarajevo 1928. god. Ovaj list 20. siječnja izvješćuje o budžetu Ministarstva šuma i ruda, gdje je dr. Šutej govorio kako budžet nije potvrdio mnoge stvari. Ministarstvo šuma i ruda pretvorilo se u agenturu, s jedinim zadatkom da gleda kako će prodati šume. U Bosni se šume sijeku 50 - 70%. S takvom sječom treba prestati. Protivio se da ministar daje koncesije u šumarstvu, jer Ministarstvo jednim potezom pera mijenja ugovore od milijarde dinara. On je smatrao kako je davanje koncesije potrebno prenijeti na druge, više instance, kako bi se skinula suvišna odgovornost s ministra. Gorosječu je potrebno odmah zabraniti. Budžet je bio izglasan većinom glasova. 2.2. Večernja Pošta, 23. siječnja Bosansko šumarstvo i rudarstvo Govor narodnog poslanika dr. Jure Šuteja u Financijskom odboru Narodne Skupštine. "... Žao mije gospodina ministra da nije u opoziciji, jer onaj koji je napisao ovaj izvještaj imao je sreće i vidi se, daje šutio o bijednom stanju u kojem se naše šume i rude nalaze u Bosni i Hercegovini. Tamo, gdje su šume i šumski kompleksi uništavani i uništeni, gdje golijet i krš caruje, gdje je devastirana šuma zaorala duboke brazde i nesreća, gdje sunce zaraženo stenje, peče i sagorjeva, a bujne kiše ispiraju golo stijenje, ne samo da nema poljoprivrede, ratarstva, voćarstva i stočarstva, već nema ni ljudstva ni naseljenosti. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Gdje nema šume, vrlo rijetko se kišni oblaci viju, gdje kiša ne rosi tu suša odnosi. 1. Šume treba: a/ iskorištavati; b/ podizati; c/ čuvati i štititi; d/ njegovati. "A što nam je dato ovogodišnjim budžetom? Sve ostalo, samo ne ono što se prijedlogom i nacrtom budžeta s puno razloga i obrazloženja tražilo i zahtijevalo". "Gospodo, ja moram odmah ustvrditi da ova Bosna i Hercegovina, koja državi daje preko jedne milijarde i dvijesto miliona dinara zarade u duhanu - te pokrajine, čije šumsko i rudno bogatstvo podržava život ove države, ljudi umiru od gladi. To je jedno očajno stanje koje se ne može trpjeti. U ovoj kući doživljavamo tragediju da svi ministri otklanjaju odgovornost za svoje proračune i da svi optužuju ministra financija. No, istovremeno doživljavamo i to da ti ministri ostaju na svojim mjestima i da ustraju na ministarskim stolicama". 2.3. Večernja Pošta, 24. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja Vidi se da ministarstvo računa samo s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. U svim ostalim krajevima šumarstvo je pasivno. Govorio je o komisiji za ispitivanje valorizacije, koja je imenovana jer je trebala potvrditi kako je valorizacija bila dobro izvedena u korist države. To je komisija nestručnjaka, i glavno je da se baci prašina u oči, a kao glavni krivci penzionirani su Ilić, Hosu i Marković, dok glavni krivci po njegovom mišljenju ostaju kao savjetnici ministra. Pokrajine koje najmanje plaćaju dobivaju najviše, a pokrajine koje najviše donose, dobivaju najmanje. Tako Srbija: Prihodi 17,986.637 dm, rashodi 19,427.708 din Crna Gora: Prihodi 50.000 din, rashodi 1,453.834 din Bosna i Herc. Prihodi 87,023.423 din, rashodi 22,384.359 din Hrvatska i Slav. Prihodi 56,768.540 din, rashodi 14,630.190 din 2.4. Večernja Pošta, 25. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja Slovenija: Prihodi 3,830.593 din, rashodi 2,948.286 din Vojvodina: Prihodi 8,355.000 din, rashodi 3,798.251 din Dalmacija: Prihodi 120.000 din, rashodi 2,620.134 din Bosna i Hercegovina ima 2,700.000 ha šuma, a služ benih organa ima isti broj kao i Srbija koja ima jedan milijun ha manje šuma od Bosne i Hercegovine. U Srbiji postoje stručniji organi za razliku od Bosne. Cuvarski djelokrug (rajon) u Bosni obuhvaćaju 5.000 ha. Iz fonda pošumljavanja ministar je davao svojim prijateljima osobne mjesečne doplatke. Kada je ministar o tome upozoren obustavljena je isplata, ali je iz Šumske direkcije Sarajevo 20 najboljih zvaničnika bačeno na ulicu. Za ovo se traži opoziv. Danas radnici čekaju isplatu nadnica za izvršeno pošumljavanje. Iznosio je i druge primjere, kao školovanje u Francuskoj manje potrebnih stručnjaka, a predviđeno je i ukidanje fakulteta. Na kraju - "Vi ste sami u svom ekspozeu naveli jednu veliku istinu - gdje nema šume, nema kiše, ja velim gdje nema kiše, nema Boga". (nastavit će se) 2.5. Večernja Pošta, 26. siječnja Nastavak govora dr. Jure Šuteja U partiji 1245/3 za pošumljavanje Bosne i Hercegovine je određeno 1 milijun dinara, za Hrvatsku i Slavoniju 350.000, a za Srbiju gdje, nema iskorištavanja šuma, predviđeno je 650.000 dinara. U partiji 1262 za uređenje "Avale i Lipovca" tri milijuna dinara, iako su upravo za to potrošene ogromne svote za uređenje Avale. Za uređenje Plitvičkih jezera stidljiva svota od 150.000 dinara. Plitvička jezera - naš biser. Šta bi Nijemci od njih učinili kada je za njih Semering čudo? Vi bi gospodo trebali otići tamo i vidjeti ta čudesa, pa da se onda zastidite ove svote, ako uopće znate stoje stid. Za uređenje Marjana kod Splita određena je "velika svota" od 70.000 dinara. Za uzdržavanje prirodnih spomenika i ljepota predviđena je u proračunu (partija 1249/5) jedna bagatelna suma od 88.000 dinara i ako bi g. ministru moralo biti dobro poznato, da Bosna i Hercegovina raspolažu prirodnim ljepotama, koje su kud i kamo ljepše i veličanstvenije nego ljepote Švicarske. Takve ljepote proglasila je tuđinska uprava kao prirodne spomenike i zabranila da ih se ruši. A "naša", upravo ne samo da ih ne održava, nego ih unovčuje kao npr. prašume "Mehina luka", koje je ustupila u eksploatacijsko područje firme "Jela" u Tarčunu. Postupak sa šumskim ekzekutivnim organima. Šumski ekzekutivni organi nisu isplaćeni već od polovice budžetske godine, kao što nisu i prošlogodišnjim budžetom priznati putni paušali, zbog čega ne mogu izvršavati terenske zadatke, a za selidbene troškove država duguje svojim činovnicima i namještenicima preko 1 milijun dinara, što se ovim budžetom nije predvidjelo. Kako zamišljate rad organa koji moraju iz svojih malih plaća podmirivati i selidbene troškove? To je sramota! Krajne je vrijeme da država prestane biti dužnik svojih namještenika. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Personalna politika u šumarstvu. Što se tiče personalne politike u šumarstvu, gospodin ministar šuma uveo je jedan "unikum sistem" o postavljanju službenika demokrata u Bosni i to na način, da svaki demokrat, koji želi namještenje u resoru šuma, dođe osobno u personalni odsjek ministarstva šuma, izrazi svoju želju i odmah imenuje osobu, koju bi trebalo otpustiti. Posljedica toga je da se otpuštaju u prvom redu Hrvati, bez obzira da li su oni najbolji radnici ili ne, da li ih direkcija treba ili ne, da li su oženjeni ili ne. Bez znanja pojedinih direkcija otpuštaju najbolje sile, a zamjenjuju se ološem, neupućenom i nesposobnim za bilo koji posao. Gospodo, ja nevjerujem da je moguće depolizirati šumarski personal i šumarsku upravu, gdje je partizanstvo zauzelo u zadnjim godinama velike i skandalozne oblike, ali ja ipak držim daje jedna velika sramota da se iz službe bacaju i umirovljuju jedan za drugim vrijedni i iskusni činovnici, zdravi i u potpunoj snazi, koji bi još mogli učiniti mnogo usluga i služiti državi. U sarajevskoj Šumarskoj školi bilo je 32 učenika. Od toga je bilo 26 pravoslavnih učenika, 4 katolika Hrvata i 2 muslimana. Kada je došlo do redukcije, otpuštena su ona četiri Hrvata i dva muslimana. Prije kratkog vremena telegrafskim putem umirovljenje moj školski kolega dr. Čvorišcec, jedan vrijedan službenik, koji ima svega 16 godina službe. Ovakvih primjera moglo bi se nanizati bezbroj. 2.6. Večernja Pošta, 28. siječnja i 1. veljače Nastavak govora o željezari Zenica i Šipadu Ovdje bi se zadržali samo na Šipadu. Šipad spada medu najveća svjetska drvna poduzeća. Godišnje prerađuje preko 350.000 m3 drveta, onda si možete zamisliti koliko je to poduzeće. U izvještaju ministra i čitavom budžetu spominje se taj Šipad s čistim prihodom (dividendom) od 3 milijuna dinara. To su mizerni prihodi za tako veliko poduzeće kojim upravljaju partizanski upravni odbori, a koji raspolažu tisućama milijuna narodnog imetka i ujedno provode nasilne režime prema domaćim radnicima i činovnicima. Šipad je bio dužan državi oko 80 milijuna dinara za šumsku taksu, a taj isti Šipad dobio je od države po Financijskom zakonu i prometni kapital od 10 milijuna dinara, a ipak se to poduzeće koje ima apsolutnu vezu s budžetom i Narodnom skupštinom, ne iznosi pred Narodnu skupštinu. Država sudjeluje osim toga s 25% akcija u Teslicu, te se taj Teslić ne spominje u budžetu, nego samo s 240.000 dinara dobiti. Molim gospodina ministra, da nam bezuvjetno iznese koliko su bili do danas, počevši od godine čisti prihodi Šipada i Zenice. Eto vidite, gospodo, kako se postupa u ovom ministarstvu i kakve su sile koje ovdje vladaju, te kakvi ljudi dirigiraju čitavu šumsku i rudarsku upravu u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dijelovima države. Oni sprovode nečuvena bezdušja, a u isto doba naš narod u Bosni i Hercegovini koji daje ovoj državi 120 milijuna zarade na duhanu i 85 milijuna na šumama, te isti toliki broj milijuna u rudama, a umire od gladi, iako živi u najboljim krajevima naše države. Pa kada bih ja mogao da progovorim glasom i snagom stotine tisuća onih koji umiru od gladi i besposlice, onda bi njihovim glasom doviknuo svima vama samo jednu riječ, a to je "Dolje nedostojni!" 2.7. Večernja Pošta, 3. ožujka Senzacionalni govor dr. Suteja Velike nepravilnosti u Bosni - Dugoročni šumski ugovori za Poslaničku anketu. Dr. Šutej predlaže jedan Ankentni odbor od 7 narodnih poslanika, koji će uz pomoć jednog odbora stručnjaka, a koji se može obrazovati i iz redova državnih činovnika ili umirovljenika ili slobodnih zvanja preispitati stanje svih dugoročnih šumskih ugovora i podnijeti prijedlog o postojećem stanju te o predaji krivaca sudu. .... moram kazati kako je točna tvrdnja g. Dragiše Lapčevića koji je rekao: "Najprljavija afera u još slobodnoj državi". Kada sam zalazio u to pitanje spopala me takva nervoza da sam se tresao, nisam mogao da vjerujem da će se tako daleko ići. Mnogi od vas mogli bi reći: "Pa vi advokati tako ste blizu tih korupcija, u vaš mozak može mnogo da stane, mnogo više nego u mnogih drugih ljudi"! Ali ovo na što sam naišao gospodo, prelazi sve granice (i sve advokatske mozgove, dodaje g. Radić.) 2.8. Večernja Pošta, 5. ožujka Usvojen prijedlog Šuteja Parlamentarna anketa u stvari eksploatacije šuma - Smjena generalnog direktora Stamenkovića. Na jučerašnjoj sjednici Parlamenta, poslije Šuteja govorio je g. Tupananjin i tražio da Skupština prihvati anketu koju je predložio Šutej. Radikal g. Dura Janković pokušao je oslabiti impresiju, koju je na poslanike ostavio govor g. Šuteja, napominjajući kako je potrebno detaljnije proučiti pitanje racionalne eksploatacije šuma. U vezi sa strahovitim optužbama koje je g. Šutej iznio u svom govoru o načinu eksploatacije bosanskih šuma, u skupštinskim kuloarima tvrdilo se da će g. Stamenković biti smijenjen s položaja generalnog direktora šuma. 3.1. Jugoslavenski list, Sarajevo, 13. svibnja. Za isključenje dr. Suteja iz ankete za šumske afere Optužbe Veljka Grgurcvića protiv dr. Šuteja. |