DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 71 <-- 71 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA GOVOR Dr. JURE SUTEJA U NARODNOJ SKUPŠTINI 1928. GOD. O PRILIKAMA U ŠUMARSTVU 1.0. ŽIVOT I DJELO Juraj Š u t ej , političar i odvjetnik, rođen je u Pororašcu kraj Konjica, BiH, 4. prosinca 1889. g. Umro je u Zagrebu 15. travnja 1976. g., a studij prava završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Od 1913. bio je u sudskoj službi, a potom odvjetnik u Sarajevu. Jedan je od osnivača Hrvatske težačke stranke, 20-tih godina pristupa HSS-u. Zastupnik je kotara 1927, 1935. i 1938. god. U vladi Cvetković - Maček, kao i u vladi D. Simovića, bio je ministar financija. Emigrirao je iz zemlje 1941. i bio član emigrantskih vlada. U Šubašićevoj vladi bio je ministar financija i ministar trgovine i industrije (194445). Šubašić se sa svojom vladom u veljači 1945. konačno vratio iz emigracije u Beograd. Nakon njezine ostavke i ostavke Titova NKOJ-a osnovana je 7. ožujka zajednička vlada na temelju Viškog sporazuma Tito Šubašić pod nazivom Ministarski savjet. Tito je postao njezinim predsjednikom, Šubašić je dobio mjesto ministra vanjskih poslova, a Šutej ministra bez lisnice. Njezino je osnivanje oštro napao Maček 23. srpnja u razgo voru za "New-York Times". U njemu je poručio Šubašiću i Šuteju da nemaju njegovu podršku, istaknuvši da je HSS komunistima neprijatelj broj jedan, pa mu nije bila jasna uloga ove dvojice. Ostavku su dali 8. listopada 1945. g. zbog neostarivanja sporazuma, i vratili se u Zagreb. Šutej je 1945. sudjelovao na konferenciji prvaka HSS-a u hotelu Esplanada u Zagrebu. Kompromisno je predlagao da Šubašić ode u Pariz i zahtijevao od Mačeka smjernice za daljnji rad HSS-a. Protivio se Košutićevim direktivama da stranka pasivnošću izbjegne kompromitaciju zbog suradnje s nedemokratskim režimom i zahtijevao aktivan pristup, prijavu stranke i izlazak na izbore za ustavnotvorni sabor NRH 10. studenog 1946. Košutićevim oslobađanjem iz zatvora njegova se inicijativa gasi. Prije govora prof. Nenadića 1928. godine, opširno je govorio u Narodnoj skupštini o prilikama u šumarstvu države koja se tada zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. (Prema Hrvatskom Leksikonu II knjiga str. 54.) 2.0. U BORBI ZA ISTINU I PRAVDU Poznato je kako su novine 1928. godine opširno pisale o prilikama u šumarstvu. Tako su novine u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu izvješćivale o aferama u šumarstvu. O tome je raspravljano u Narodnoj skupštini i na Izvanrednoj skupštini JŠU održanoj 4. i 5. ožujka 1928. godine. Pisali smo kako je prof. Nenadić bio nositelj referata o stanju šumarstva na spomenutoj skupštini (Šum. list 1-2, 1998). U Narodnoj skupštini glavni govornik bio je dr Jure Šutej, upravo za istinu i pravdu, jer tisak Beograda, pa i Zagreba, o sadržaju te aktivnosti nije pisao. Razlozi su bili ponajprije politički, kako se ne bi saznala prava istina o odgovornosti državnih organa gdje je prevladavala srpska politika na štetu šumarstva nesrpskih područja. "Večernja Pošta" iz Sarajeva donijela je u nastavcima govor dr. Jure Šutej a. 2.1. Novine Večernja Pošta, Sarajevo 1928. god. Ovaj list 20. siječnja izvješćuje o budžetu Ministarstva šuma i ruda, gdje je dr. Šutej govorio kako budžet nije potvrdio mnoge stvari. Ministarstvo šuma i ruda pretvorilo se u agenturu, s jedinim zadatkom da gleda kako će prodati šume. U Bosni se šume sijeku 50 - 70%. S takvom sječom treba prestati. Protivio se da ministar daje koncesije u šumarstvu, jer Ministarstvo jednim potezom pera mijenja ugovore od milijarde dinara. On je smatrao kako je davanje koncesije potrebno prenijeti na druge, više instance, kako bi se skinula suvišna odgovornost s ministra. Gorosječu je potrebno odmah zabraniti. Budžet je bio izglasan većinom glasova. 2.2. Večernja Pošta, 23. siječnja Bosansko šumarstvo i rudarstvo Govor narodnog poslanika dr. Jure Šuteja u Financijskom odboru Narodne Skupštine. "... Žao mije gospodina ministra da nije u opoziciji, jer onaj koji je napisao ovaj izvještaj imao je sreće i vidi se, daje šutio o bijednom stanju u kojem se naše šume i rude nalaze u Bosni i Hercegovini. Tamo, gdje su šume i šumski kompleksi uništavani i uništeni, gdje golijet i krš caruje, gdje je devastirana šuma zaorala duboke brazde i nesreća, gdje sunce zaraženo stenje, peče i sagorjeva, a bujne kiše ispiraju golo stijenje, ne samo da nema poljoprivrede, ratarstva, voćarstva i stočarstva, već nema ni ljudstva ni naseljenosti. |